Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Uloga Amazonije u klimatskim promjenama


Požari širom amazonskog područja podstakli su međunarodne pozive za spašavanje najveće prašume na svijetu. Svjetski lideri nude novčanu i logističku pomoć a brojne organizacije za zaštitu okoline upozoravaju da gore 'pluća planete' zaslužna za usporavanje klimatskih promjena. Kakvu ulogu Amazonija igra u borbi protiv klimatskih promjena?

Da li će svijet biti uskraćen za opskrbu kiseonikom?

Ne. Dok je uobičajeno reći da Amazonija proizvodi 20 posto kiseonika na svijetu, naučnici koji se bave klimom kažu da taj podatak nije tačan i da ne postoji rizik od manjka proizvodnje kisika jer šume, uključujući i amazonsku, apsorbuju upravo onoliko kiseonika koliko i proizvode. Biljke proizvode kiseonik kroz fotosintezu, ali jednako tako, one i koriste kisik kako bi rasle, baš poput životinja i mikroba.

Ovo ne znači da požari nisu problematični za planetu.

Područje Amazona je ključno za apsorpciju ugljen dioksida, plinova koji nastaju izgaranjem fosilnih goriva, poput nafte i uglja.

Amazonija - pluća svijeta?

Za Amazoniju se obično kaže da predstavlja 'pluća planete', ali ovo možda nije najtačnija analogija za ulogu šume.

Carlos Nobre, naučnik sa univerziteta Sao Paolo, kaže da je sudoper koji iz atmosfere odvodi toloptni ugljen dioksid bolji način da se opiše uloga Amazonije.

Podcast RSE - Kuća nam gori, ali još možemo zaustaviti požar

Trenutno svijet emitira oko 40 milijardi tona ugljen dioksida u atmosferu svake godine. Amazonija apsorbuje oko dvije milijarde tona godišnje ili pet posto godišnje emisije, što ga čini ključnim dijelom za sprječavanje klimatskih promjena.

Šta požari u Amazoniji znače za svjetsku klimu?

Požari u Amazoniji ne znače samo da šuma koja apsorbuje ugljen dioksid nestaje već da i plamen koji gori dnevno ispušta milione tona ugljika svaki dan. Profesor Nobre sa univerziteta Sao Paolo kaže da smo blizu 'prelazne tačke' koja bi mogla gustu džunglu pretvoriti u tropsku savanu.

Amazon gori na granici Bolivije, Brazila i Paragvaja
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:53 0:00

Prašuma reciklira dio svoje vode kako bi proizvela dio kiše u regiji, tako da sječa šume čini kiše rjeđima, čime se produžuje sezona suše. Nobre procjenjuje da, ukoliko 20 ili 25 posto šume bude uništeno, sezona suše će se proširiti tako da to više neće biti šuma, već savana.

"Nažalost, već vidimo znakove da se Amazonija pretvara u savanu. Ovo više nije samo teoretski nego se već dešava."

Šta uzrokuje požare?

Trenutna vatra koja gori Amazonijom nije uzrokovana divljim požarima. Njih su uzrokovali ljudi, odnosno poljoprivrednici koji su ilegalno čistili šumu za uzgoj stoke i usjeve.

Sječa šume u Amazoniji je dugačak i spor proces.

Ljudi čiste zemlju tako što sijeku vegetaciju tokom kišne sezone, puštajući drveće da se osuši i onda ih spaljuju tokom sezone suše. Za potpuno čišćenje guste šume za poljoprivrednu upotrebu, potrebne su godine sječe i paljenja.

"Kada govorim o sječi šume u dvadeset i prvom stoljeću, pod tim ne mislim na porodicu koja se u šumu uputila sa motornom pilom. Mislim na traktore povezane velikim lancima. Oni izvlače drveće iz korijena", rekao je Doug Morton, istraživač NASA.

On je također rekao kako su istraživači mogli, prije nekoliko mjeseci, vidjeti gomile stabala na satelitskim slikama. "Oni pale ogromne vatre od nagomilanih amazonskih trupaca koji se mjesecima suše na suncu."

"Ono što se promijenilo jeste politički diskurs. Broj požara se povećava jer ljudi misle da ih policijske snage neće kazniti", kaže Nobre. Predsjednik Brazila Jair Bolsonaro je smanjio moć i autonomiju agencija za zaštitu šuma, za koje on tvrdi da stoje na putu licenciranja za razvoj zemljišta.

Svemirski istraživački centar Brazila (INPE) saopštio je da su požari u amazonskoj prašumi u Brazilu dosegli rekordan broj sa 72.843 požara registrovanih tokom ove godine.

Ova brojka predstavlja najveći broj zabilježenih požara od 2013. godine kada je ovaj istraživački centar počeo sa praćenjem. U odnosu na 2018. godinu broj požara u Brazilu porastao je za 83 posto.

XS
SM
MD
LG