Dostupni linkovi

Ko može biti biran za člana Predsjedništva?


Aida ÐUGUM

Finci smatra da je ovakva praksa suprotna Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima, koju je Bosna i Hercegovina ratificirala prije godinu i pol dana:

„Nama je onemogućeno da participiramo u tim izborima i iskoristimo svoje pasivno građansko pravo, a to znači pravo da budemo birani, a ne pravo da glasamo jer smo obavezni da glasamo. Naš Izborni zakon je donesen još i ranije, prije nego što je Bosna i Hercegovina ratifikovala protokol 12 uz Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, koji izričito kaže da na sve funkcije u državi, za koje se izbori vrše glasanjem, svi građani moraju biti u ravnopravnom položaju sa mogućnošću da glasaju i da budu birani.“

Jakob Finci nije usamljen u mišljenju da je neophodno mijenjati Izborni zakon Bosne i Hercegovine. Sudu za ljudska prava u Strazburu žalio se i Dervo Sejdić, koordinator Vijeća Roma Bosne i Hercegovine:

„Po tom važećem Izbornom zakonu, ja, kao pripadnik nacionalne manjine u Bosni i Hercegovini, i pored toga što sam državljanin Bosne i Hercegovine, nemam pravo da se kandidujem na visoke zvanične funkcije u državi i na nivou entiteta. Ne mogu se kandidovati ni kao pripadnik bilo koje političke opcije jer nisam pripadnik konstitivnog naroda.“

Predsjednik Udruženja Čeha, Vladimir Blaha, mišljenja je da su nacionalne manjine ustavno diskriminisane. Problem je, kako kaže, što u Ustavu nema naziva nacionalne manjine, već samo ostali. U Zakonu o pravima nacionalnih manjina navodi se da ako u jednoj opštini ima tri posto pripadnika jedne manjine, oni imaju pravo na jednog odbornika, ali Izborna komisija im je, naglasio je Blaha, osporila to pravo:

„Nacionalne manjine mogu da predlože svoje kandidate kroz političke stranke, što mi ne želimo, jer ti koji idu kroz političke stranke su stranački kandidati, a ne kandidati nacionalnih manjina. Naša je želja i zahtjev da se samo ona - lokalnim izborima - obriše. U tom slučaju imamo pravu da se kandidujemo na svim nivoima.“

U nevladinom sektoru podržavaju promjenu Izbornog zakona jer, kako kaže Vernes Voloder, glasnogovornik nevladine organizacije Nansen dijalog iz Mostara, ovim zakonom krše se osnovna ljudska prava:

„Svako onaj koji nije građanin ili pripadnik konstitivnih naroda ne može ništa napraviti u političkom i društvenom životu Bosne i Hercegovine. Upravo termin građanin nije uključen u sami Ustav Bosne i Hercegovine.“

O sadašnjem Izbornom zakonu, te o njegovoj eventualnoj promjeni, Maksida Bajramović iz Izborne komisije kaže:

„Ustav Bosne i Hercegovine je propisao način izbora članova Predsjedništva kao i Doma naroda Državnog parlamenta. Predsjedništvo se, prema Ustavu, sastoji od tri člana - jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, a svaki se bira direktno na području Federacije, i jednog Srbina, direktno biranog na području Republike Srpske. Izborni zakon Bosne i Hercegovine samo slijedi ustavna rješenja. Centralna izborna komisija je tijelo ovlašćeno po zakonu da implementira Izborni zakon, da ga provodi.“
XS
SM
MD
LG