Dostupni linkovi

Da li se u nesuglasicama Kosova i SAD krije još nešto, osim odnosa sa Srbijom i 'Srpskom listom'?


Otpravnik poslova u američkoj ambasadi u Prištini, Anu Prattipati, sa vršiocem dužnosti premijera Kosova, Albinom Kurtijem. Fotografija iz arhive.
Otpravnik poslova u američkoj ambasadi u Prištini, Anu Prattipati, sa vršiocem dužnosti premijera Kosova, Albinom Kurtijem. Fotografija iz arhive.

Zaoštravanje odnosa između Kosova i Sjedinjenih Američkih Država ne odnosi se samo na pitanje Srpske liste i odnose sa Srbijom, zaključuju za Radio Slobodna Evropa (RSE) politički analitičari Artan (Muhaxhiri) Muhadžiri.

S druge strane, politikolog Ognjen Gogić veruje da su "jednostrani i nekoordisani potezi" kosovskih vlasti glavni razlog za lošije odnose Kosova i SAD, te dodaje da su američke diplomate navodile da Kosovo zbog toga rizikuje međusobnu saradnju.

Premijer Kosova na dužnosti Aljbin Kurti (Albin Kurti) rekao je 11. decembra da su odnosi sa Sjedinjenim Američkim Državama veoma dobri i da su nesuglasice uglavnom vezane za Srbiju i njene strukture, a nikada za bilateralna pitanja.

Dodao je i da je bilo situacija kada su Sjedinjene Države smatrale da je njegov stav prema Srbiji bio previše rigorozan.

Inače, Vlada Kosova je sa zatvaranjem institucija Srbije počela početkom 2024. godine, uz obrazloženje da su one paralelne i ilegalne, što je naišlo na negodovanje srpske zajednice, ali i oštre kritike zapadnih zemalja, jer nije pronađeno alternativno rešenje za pružanje usluga građanima.

RSE se obratio ambasadi SAD u Prištini da prokomentariše ove tvrdnje Kurtija, ali odgovor nije stigao.

Muhadžiri smatra da je naivno verovati da se odnosi između Kosova i SAD, koji "nadmašuju tipične političke klasifikacije zbog vitalnog uticaja koji su SAD imale na nedavnu prošlost Kosova", mogu svesti na "pojednostavljeno dnevnopolitičko objašnjenje praktično nepostojeće situacije".

Gogić, međutim, ukazuje da su SAD suspendovale strateški dijalog sa Kosovom usled kritika koje je Kurti upućivao na račun Ustavnog suda a koji je donosio odluke u korist Srpske liste.

SAD su u septembru ove godine privremeno suspendovale strateški dijalog s Kosovom zbog zabrinutosti u vezi s postupcima Vlade u tehničkom mandatu.

Dijalog je bio planiran kako bi se ojačale ekonomske i diplomatske veze, ali su Kurtijevi potezi viđeni kao prepreka napretku.

Da li postoje druga otvorena pitanja?

Sociolog i politički analitičar iz Prištine Artan Muhadžiri ukazuje da je Kurti godinama bio veoma "oštar kritičar načina na koji su se kosovski političari ponašali prema SAD", te da ih je optuživao za "servilnost bez imalo dostojanstva". Nakon što je došao na vlast, stavio je do znanja, kaže Muhadžiri, da će se taj odnos promeniti tako što će biti zasnovan na reciprocitetu i ravnopravnosti.

"Promenom ove dinamike odnosa moći on je projektovao sprovođenje suverenijih strategija Kosova i autonomnijeg odlučivanja, uvodeći je u neku vrstu 'postameričke' faze, kada Vašington ne može uvek automatski računati na kosovsko 'da'. Međutim, Kurti nikada nije jasno objasnio kako misli da diverzifikuje promenjeni nivo podrške svetske supersile sa drugim globalnim saveznicima, što je apsolutno neophodno za progres Kosova", navodi on.

Politikolog Ognjen Gogić navodi da je u teoriji moguće da SAD uvedu pojedinačne sankcije osobama koje im "komplikuju stvari na Balkanu".

"Za Kosovo je dovoljna kazna i to što SAD smanjuju interesovanje za Kosovo. Kosovo teško može da funkcioniše bez podrške SAD", kaže on.

Gogić ukazuje i da su SAD uoči lokalnih izbora na Kosovu upozoravale Samoopredljenje, koje vodi Aljbin Kurti, da ne pokušavaju da eliminišu Srpsku listu iz izborne trke.

Pokret Samoopredeljenje pokušao je četiri puta tokom ove godine da spreči Srpsku listu da učestvuje na izborima, što je naišlo na oštre kritike međunarodne zajednice.

"Kosovo radi mimo onoga što Amerikanci kažu, teraju inat. Aljbin Kurti tera inat SAD. Pored toga što su Amerikanci zamerili sve to, SAD su izgubile interesovanje za ovaj region pa i za Kosovo. Onda kada Kosovo nije strateški značajno Amerikancima, a iz čista mira se prave problemi, to im stvara dodatni posao. Zato su ti odnosi poprilično narušeni", smatra Gogić i dodaje da će Kosovu sada biti teško da popravi odnose sa SAD.

Da li je Srpska lista 'kamen spoticanja' u odnosima sa SAD?

Premijer na dužnosti Aljbin Kurti je u intervjuu za lokalnu televiziju Kanal 10 rekao i kako Vlada ne može da proglasi Srpsku listu, najveću stranku Srba na Kosovu koja ima podršku Beograda, terorističkom organizacijom, jer to, kako je rekao, moraju da urade pravosudni organi.

On veruje da ima osnova za tako nešto, jer se Srpska lista nikada nije distancirala od svog bivšeg potpredsednika Milana Radoičića, koji je preuzeo odgovornost za oružani napad u Banjskoj na severu Kosova u septembru 2023.

Kurti je podsetio da su organizacije "Civilna zaštita" i "Severna brigada" proglašene terorističkim organizacijama, te dodao kako su zapadni partneri odbili da učine isto.

Politički analitičar Artan Muhadžiri napominje da Srpska lista ne može sama po sebi da odredi odnose između Kosova i SAD ili drugih zapadnih zemalja, te da služi kao "dimna zavesa za skretanje pažnje sa stvarnih problema koji se nalaze ispod ove diskurzivne površine".

"Dobro je poznata činjenica da je Kurtijeva bitka protiv Srpske liste samo performativna i simbolična, jer joj nedostaju svi neophodni elementi institucionalne ozbiljnosti. Sve mu ovo služi samo za podsticanje radikalnije kategorije njegovih birača, posebno u virtuelnoj stvarnosti društvenih mreža. Da je njegova ideja stvarna, sveukupni pristup bi bio potpuno drugačiji", ocenjuje on.

Muhadžiri navodi i da sve akcije kosovskog premijera na dužnosti Aljbina Kurtija prema Srpskoj listi ili Beogradu spadaju u domen "političkih propagandnih spletaka", te veruje da će njihov uticaj ostati samo na tome.

XS
SM
MD
LG