Bosna i Hercegovina ima rok do februara iduće godine da preduzme konkretne mjere protiv pranja novca i finansiranja terorizma, koje od nje zahtijevaju evropske institucije.
Ukoliko mjere ne budu provedene na odgovarajući način, BiH je u opasnosti da završi na "sivoj listi" Radne grupe za finansijsko djelovanje (FATF), što bi predstavljalo ozbiljan udar na ekonomiju zemlje, upozoravaju iz Delegacije Evropske unije u BiH.
Iako stavljanje na "sivu listu" ne znači da je država pod sankcijama, to je upozorenje međunarodnim finansijskim institucijama i investitorima da postoji povećan rizik u poslovanju sa tom zemljom.
To znači i dodatne kontrole za sve transakcije sa inostranstvom, porast kamata i naknada u poslovanju sa bankama.
Država bi imala otežan pristup međunarodnim finansijskim tržištima, stranim investicijama i kreditima međunarodnih organizacija.
Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, koji je BiH usvojila u februaru prošle godine, trebao je predstavljati ključni korak ka ispunjavanju evropskih standarda u ovoj oblasti.
Međutim, nedostatak konkretnih akcija u njegovoj primjeni doveo je do toga da je BiH ove godine stavljena pod dodatnu kontrolu, i dobila spisak mjera koje mora da ispuni.
Moneyval, tijelo Savjeta Evrope koje prati kako zemlje spriječavaju pranje novca i finansiranje terorizma, preporučio je 70 mjera za poboljšanje nadzora, pooštravanje kazni i jačanje pravne borbe protiv pranja novca u BiH, te će u februaru 2026. kontrolisati koliko se radilo na njihovoj primjeni.
Oni blisko sarađuju sa FATF, međunarodnom organizacijom za praćenje pranja novca i finansiranje terorizma, te ispunjavanje standarda u ovim oblastima.
Šta BiH treba ispuniti?
Delegacija EU u BiH u pisanoj izjavi za Radio Slobodna Evropa upozorava – ukoliko do februara ne bude postignut značajan napredak, "postoji velika vjerovatnoća da će FATF uvrstiti Bosnu i Hercegovinu na listu jurisdikcija pod pojačanim monitoringom, poznatu kao siva lista".
Navode da BiH mora usvojiti zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom na državnom nivou, te zakon o ciljanim finansijskim sankcijama u vezi sa terorizmom i finansiranjem terorizma.
Dodaju i da se dugo čeka na uspostavu registra stvarnih vlasnika pravnih lica u BiH.
Jedan od ključnih zahtjeva je već ispunjen, kada je u julu ove godine BiH osnovala Koordinaciono tijelo za spriječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te finansiranja širenja oružja za masovno uništenje.
Radi se o stalnom organu, u kojem djeluje nešto više od 40 eksperata iz različitih državnih i entitetskih institucija, a čiji je zadatak, između ostalog, da vrše procjenu rizika od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti u BiH, i da prate koliko je zemlja usklađena sa međunarodnim standardima.
Njime predsjedava Ivana Veselčić, iz Ministarstva bezbjednosti BiH.
Iz ovog Ministarstva je rečeno za RSE da Moneyval, između ostalog, traži bolji sistem nadzora, uvođenje strožih kazni, spriječavanje ulaska rizičnih osoba u vlasničke strukture kompanija.
Tužilaštva i sudovi trebaju povećati broj istraga i presuda za pranje novca, dok država mora dokazati da efikasno upravlja oduzetom imovinom.
"Svako kašnjenje ili nedosljednost u izvršavanju ovih mjera predstavlja ozbiljan rizik za BiH i može rezultirati stavljanjem na sivu listu FATF-a", upozoravaju iz Ministarstva.
Na sivoj listi BiH je posljednji put bila od 2015. do 2018. godine.
Koliko je stvarna prijetnja od 'sive liste'?
Iz Moneyvala je kratko rečeno za RSE da će iduća kompletna procjena stanja biti tek 2031. godine, ali da oni "konstantno procjenjuju zemlje", a samim tim i njihovo zakonodavstvo.
U Ministarstvu bezbjednosti BiH kažu da očekuju "punu posvećenost svih nadležnih institucija na svim razinama vlasti kako bi se preostale obveze provele u zadatim rokovima".
Oni navode da su sačinili Nacrt Zakona o ograničavanju raspolaganja imovinom u cilju sprječavanja terorizma, finansiranja terorizma i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, te da bi uskoro trebalo da se uputi u proceduru.
Dodaju da je nacrt pravilnika o provođenju Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, upućen Savjetu ministara BiH na usvajanje, iako je sam zakon usvojen još u februaru prošle godine.
Branislav Borenović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, kaže za RSE da ništa od ključnih zahtjeva Moneyvala za sada nije došlo pred poslanike.
"To je u suštini ključno pitanje za Savjet ministara, zašto to ne predlaže, zašto ne usvaja određena zakonska i podzakonska rješenja koja bi na neki način nas uklonila iz te opasne zoni, da dođemo ponovno na sivu listu", kaže Borenović.
Ekonomista Admir Čavalić je optimista, te se nada da BiH neće doći na "sivu listu".
"Mi smo u posljednjih par godina imali kontinuitet tradicije, da kažem, tih prijetnji da ćemo dospjeti na listu. Međutim, u zadnji čas se nekako poslože političke kockice i izbjegnemo navedeno", kazao je Čavalić.
Ukoliko do toga dođe, pojašnjava Čavalić, to će signalizirati potencijalnim investitorima "da ova zemlja nije sigurna u smislu obavljanja biznisa".
Prema njemu najveći problem bi tada bio porast transakcijskih troškova, koji se ne odnose samo na novac.
"Te procedure, posredno vrijeme, obrada i sve ono što otežava samo sprovođenje transakcije, spada u transakcijski trošak", rekao je ekonomista.
On propisuje da nadzor nad njegovom primjenom vrši ukupno 19 različitih institucija na nivou entiteta i Brčko Distrikta, od agencija za bankarstvo i osiguranje, preko komisija za hartije od vrijednosti i advokatskih komora, do inspektorata.
Kontrola na nivou entiteta
Zakon o sprečavanju pranja novca propisuje da nadzor nad njegovom primjenom vrši ukupno 19 različitih institucija na nivou entiteta i Brčko Distrikta, od agencija za bankarstvo i osiguranje, preko komisija za hartije od vrijednosti i advokatskih komora, do inspektorata.
Da bi mogao primjenjivati ovaj zakon, Inspektorat Republike Srpske je predložio izmjene entitetskog Zakona o inspekcijama.
O njima će poslanici raspravljati na sjednici Narodne skupštine RS koja počinje 16. decembra, a one predviđaju formiranje sektora koji će se baviti pranjem novca i finansiranjem terorizma.
Dok ovaj sektor u potpunosti ne zaživi, taj posao će obavljati tržišni inspektori.
Iz Inspektorata pojašnjavaju za RSE da do sada oni nisu obavljali ovaj vid provjere, u kontekstu "kontrole njihovih transakcija ili procjene rizika od pranja novca".
Navode da će im za ovo biti potrebni dodatni kadrovi i novac, te da je moguće popunjavanje radnih mjesta već zaposlenim kadrovima.
"Pod kontrolom ovog organa naći će se privredna društva za reviziju, knjigovodstvene i računovodstvene usluge, poreski savjetnici, pravna lica koja za račun klijenata sprovode usluge prenosa novca, te izdavanja ostalih sredstava plaćanja i upravljanja njima", kažu iz Inspektorata.
Dodaju da će kontrolisati usluge pošte ukoliko obavlja platni promet, trgovce automobilima, trgovce plemenitim metalima, dragim kamenjem i umjetninama ukoliko su transakcije vrijednije od 20.000 maraka (oko 10.000 evra).
Inspektori će kontrolisati da li su zakonski obveznici uspostavili procedure za spriječavanje i otkrivanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
Iz Inspektorata RS ističu da je zakonom zabranjeno primanje gotovog novca, ukoliko plaćanje za robe ili usluge prelazi 30.000 maraka (oko 15.000 evra), čak i u slučajevima plaćanja "na rate".
Iz Federalne uprave za inspekcijske poslove, koja djeluje u drugom entitetu, nije odgovoreno na upit RSE na koji način će oni da kontrolišu pranje novca, te da li je potrebno mijenjati zakone zbog toga.