Skupština Kosova je 6. oktobra usvojila izmjene Zakona o Specijalizovanim vijećima, čime je završeno razmatranje inicijative koja ima za cilj da promijeni način na koji funkcionišu Specijalizovana vijeća u Hagu.
Nakon glasanja o amandmanima, mjera je usvojena u drugom čitanju.
Prijedlog na inicijativu Demokratske partije Kosova (PDK), usvojen je u prvom čitanju 5. oktobra.
Zakona ne ukida Specijalizovana vijeća u Hagu, ali donosi značajne promjene u načinu rada: nadležnost, vremenski period koji obuhvataju, kazne, mjesto njihovog izdržavanja te postupanje s predmetima koji bi ostali izvan njihove nadležnosti.
Inicijativa PDK-a uslijedila je samo pet dana nakon presude 16. septembra Hashimu Thaciju (Hašim Tači), Kadriju Veseliju (Veselji), Jakupu Krasniqiju (Krasnići) i Rexhepu Selimiju (Redžep Seljimi).
U obrazloženju prijedloga zakona potreba za izmjenama povezuje se s tom presudom i zaključcima sudskog vijeća o "udruženom zločinačkom poduhvatu".
Thaci i Krasniqi osuđeni su na po 25 godina zatvora, Veseli na 18, a Selimi na 13 godina zbog ratnih zločina, dok su sva četvorica oslobođena optužbi za zločine protiv čovječnosti.
Navodi o trgovini organima nisu bili dio optužnice protiv njih niti je iko od njih bio suđen po takvim optužbama.
Presuda nije pravosnažna, a odbrana je najavila žalbu.
Šta se konkretno mijenja u zakonu?
Uža nadležnost
Jedna od ključnih izmjena odnosi se na vrstu djela kojima bi se mogla baviti Specijalizovana vijeća.
Zakon ima za cilj da njihovu nadležnost poveže s konkretnim navodima iz izvještaja Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope iz 2011. godine.
Prema zakonu, Specijalizovana vijeća bavila bi se djelima koja su direktno povezana s navodima o nezakonitom uzimanju, odstranjivanju i trgovini ljudskim organima, tkivima ili ćelijama.
U nadležnost bi ulazila i ubistva, mučenja te okrutno ili nečovječno postupanje u konkretnim pritvorskim objektima navedenim u izvještaju, kada su direktno povezani s navodnim operacijama uzimanja organa.
To bi značilo da drugi ratni zločini, zločini protiv čovječnosti ili političko nasilje bez takve direktne veze više ne bi bili u nadležnosti Specijalizovanih vijeća.
Mijenja se i vremenski okvir
Važeći zakon daje Specijalizovanim vijećima nadležnost za navodne zločine počinjene od januara 1998. do decembra 2000. godine.
Novi zakon zahtijeva da taj period počinje 1. jula 1999. i završava 31. decembra 2000. godine.
Dakle, period pre 1. jula 1999. godine se uklanja iz vremenske nadležnosti Specijalnog suda.
Izmjena se traži i u teritorijalnom pogledu.
Nadležnost se ograničava na djela navodno počinjena na teritoriji Kosova.
Specijalizovana vijeća do sada su razmatrala i navode o zločinima počinjenim na sjeveru Albanije.
Najviše 15 godina zatvora
Još jedna značajna izmjena odnosi se na kazne.
Zakon zahtijeva da maksimalna kazna zatvora ne može biti veća od 15 godina.
U dokumentu se to povezuje s načelom primjene blažeg zakona za osuđenika (lex mitior), prema kojem se primjenjuje krivični zakon povoljniji za osuđenu osobu.
U presudi od 16. septembra trojica od četvorice optuženih dobila su kazne veće od granice od 15 godina koja se sada predlaže.
Predmeti izvan nadležnosti prelazili bi na Kosovo
Zakon predviđa da se predmeti koji, prema novoj nadležnosti, više nisu u djelokrugu Specijalizovanih vijeća prebace u redovni pravosudni sistem Kosova.
Zajedno s predmetima bili bi preneseni i spisi, dokazi i druga relevantna dokumentacija.
Sudska vijeća morala bi u roku od 30 dana od stupanja zakona na snagu preispitati nadležnost za svaki predmet.
U slučajevima u kojima optužnica sadrži djela koja ulaze u novu nadležnost i ona koja ostaju izvan nje, postupak bi bio razdvojen.
Dio koji nije u nadležnosti Specijalizovanih vijeća bio bi prebačen Kosovu.
Osobe pritvorene u predmetima koji se prenose bile bi dovedene na Kosovo i, prema zakonu, morale bi se u roku od 48 sati pojaviti pred sudijom koji bi odlučio o mjerama osiguranja u skladu s domaćim zakonodavstvom.
Zakon predviđa i mogućnost žalbe Vrhovnom sudu Kosova u pitanjima koja se odnose na nadležnost.
Izdržavanje kazni na Kosovu i predsjedničko pomilovanje
Izmjene zakona takože predviđaju da osobe osuđene pred Specijalizovanim vijećima kazne izdržavaju u kazneno-popravnim ustanovama na Kosovu.
Pravosnažno osuđenim osobama bila bi omogućena i mogućnost predsjedničkog pomilovanja.
Ipak, primjena ove odredbe mogla bi otvoriti određena pravna pitanja.
Važeći Zakon o pomilovanju isključuje pravo na traženje pomilovanja za osobe osuđene za određena djela protiv međunarodnog prava, a Krivični zakon Kosova ratne zločine svrstava u tu kategoriju.
Šta je s predmetima koji su već u toku?
Prema objašnjenju PDK-a, postojeći žalbeni postupci nastavili bi se u okviru sadašnje strukture Specijalizovanih vijeća.
Ako bi žalbeno vijeće naložilo ponovno suđenje, tada bi se primjenjivala nova, predložena nadležnost.
U slučaju da predmet ne bi ispunjavao nove kriterije, mogao bi biti prebačen na Kosovo.
Dakle, usvajanje zakona samo po sebi ne bi automatski poništilo postojeće presude niti dovelo do oslobađanja osuđenih osoba.
Da li je dovoljan glas Skupštine?
Ne nužno.
Specijalizovana vijeća uspostavljena su na osnovu ustavnih izmjena, posebnog zakona i međunarodnih obaveza Kosova.
Pravni stručnjaci upozorili su da bi izmjene koje zadiru u njihov mandat mogle otvoriti ustavna pitanja i probleme u vezi s međunarodnim obavezama države.
Iz Specijalizovanih vijeća za RSE je rečeno da nisu konsultovana o ovoj inicijativi.