Dostupni linkovi

Skupština Kosova izglasala Rezoluciju o osudi genocida u Srebrenici


Prizor iz Memorijalnog centra Potočari - Srebrenica (11. juli 2019.)
Prizor iz Memorijalnog centra Potočari - Srebrenica (11. juli 2019.)

Skupština Kosova usvojila je 7. jula Rezoluciju o Srebrenici kojom se osuđuje genocid srpskog režima u Srebrenici nad pripadnicima bošnjačkog naroda, potvrđuje masakr nad više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dečaka, te oštro osuđuje negiranje genocida.

Rezolucijom se predviđa da se na Kosovu 11. juli proglasi Danom sećanja na genocid u Srebrenici.

Rezoluciju je pred poslanicima predstavio Bahrim Šabani iz koalicije VAKAT, koja predstavlja bošnjačku zajednicu na Kosovu.

Šabani je izrazio žaljenje što Kosovo i Bosna i Hercegovina odlažu "uspostavljanje normalnih odnosa" zbog protivljenja "srpskog narodna u državnim institucijama BiH".

Bosna i Hercegovina i Srbija su dve države Zapadnog Balkana, koje ne priznaje nezavisnost Kosova.

Skupština Kosova osudila genocid u Srebrenici
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:20 0:00

Srpski poslanici napustili sednicu

Poslanici iz redova Srpske liste, jedine partije kosovskih Srba koja je zastupljena u centralnim institucijama na Kosovu i ima podršku zvaničnog Beograda, napustila je salu uoči predstavljanja Rezolucije o Srebrenici.

Iz Srpske liste je saopšteno da su poslanici u Skupštini Kosova iz redova te stranke “demonstrativno napuštajući sednicu skupštine odbili da prisustvom daju legitimitet nameri kosovskih institucija da srpskom narodu zalepe etiketu genocidnog”.

“Rezolucijom se jednostrano, bez ikakvog osnova, napada srpski narod, srpska država, i ugrožavaju međunacionalni odnosi, a ni jednom rečju ne govori o zločinačkom stradanju Srba, bilo u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj ili na Kosovu”, navode iz Srpske liste.

Srebrenica: Genocid u tri čina
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:11:42 0:00

Kurti i Osmani o Rezoluciji

Premijer Kosova Aljbin Kurti (Albin) je izjavio da je usvajanje Rezolucije o Srebrenici "plemenit i pravilan potez", jer je to bio najveći masakr u Evropi od kraja Prvog svetskog rata.

Istakao je da genocid nad jednim narodom mora biti kažnjen, kako se u budućnosti ne bi ponovio.

Kurti je ponovio da Kosovo priprema tužbu za genocide protiv Srbije.

"Oni koji ne priznaju krivicu i ne upućuju izvinjenje, duboko su uvereni da su bili u pravu", rekao je premijer Kosova.

Predsednica Kosova Vjosa Osmani je navela da je Kosovo usvajanjem Rezolucije formalizovalo svoj odnos prema genocidu koji su srpske snage počinile nad bošnjačkim narodom. Pozvala je i druge države da usvoje slične rezolucije.

„Užas koji je iskusio narod u Bosni i Hercegovini a zatim i na Kosovu je posledica genocidnog režima", napisala je Osmani na svom Facebook nalogu.

Međunarodni sud u Hagu je 2007. godine doneo odluku da je u Srebrenici počinjen genocid.

Sudije UN-ovog tribunala potvrdile su 8. juna 2021. godine u drugostepenom postupku presudu kojom je bivši komandant Vojske Republike Srpske Ratko Mladić osuđen na doživotnu zatvorsku kaznu za genocid u Srebrenici, progon, zločine protiv čovečnosti, istrebljivanje i druge ratne zločine u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine.

Prva reakcija iz BiH

Usvajanje Rezolucije o osudi genocida u Srebrenici u Parlamentu Kosova pozdravio je u srijedu, 7. jula, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine (BiH) Šefik Džaferović.

“Istina o genocidu u Srebrenici utvrđena je presudama Međunarodnog suda pravde i Međunarodnog krivičnog tribunala za bivšu Jugoslaviju i to trebaju poštovati svi u regionu i cijelom svijetu”, izjavio je Džaferović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Koje su još zemlje usvojile rezoluciju o Srebrenici?

Evropski parlament je 2009. godine doneo Rezoluciju o Srebrenici, u kojoj poziva države članice EU i države Zapadnog Balkana da obeležavaju 11. juli kao dan sećanja na genocid u Srebrenici.

U Skupštini Crne Gore je sredinom juna, na predlog Bošnjačke stranke i uz podršku opozicione Demokratske partije socijalista (DPS), izglasana Rezolucija o zabrani negiranja genocida u Srebrenici 17. juna.

Tom Rezolucijom Skupština Crne Gore potvrđuje da je u Srebrenici počinjen genocid u julu 1995. godine, u kojem je stradalo više od 8.000 civila bošnjačke nacionalnosti.

Skupština Crne Gore Rezolucijom osuđuje izjave, postupke i politike koje negiraju ili dovode u pitanje da se u Srebrenici desio genocid, a 11. jul se proglašava Danom sećanja na žrtve Srebrenice.

Parlament Severne Makedonije je još 2010. godine usvojio deklaraciju o podršci rezolucije Evropskog parlamenta o Srebrenici, kojom je predviđeno i da se obeležava 11. jul kao Dan sećanja na genocid u Srebrenici.

Sa druge strane, zvaničnici u Srbiji još ne priznaju da se u Srebrenici dogodio genocid, uprkos presudi međunarodnog suda. Međutim, Skupštini Srbije su predata i dva predloga rezolucije o Srebrenici.

U jednom predlogu rezolucije se traži osuđivanje "zločina u i oko Srebrenice 1992. do 1995. godine". Ovu rezoluciju je Skupštini Srbije predao Marijan Rističević, poslanik Narodne seljačke stranke (NSS), koja je u parlament ušla kao deo izborne liste Srpske napredne stranke (SNS) na čijem je čelu predsednik države Aleksandar Vučić. Istom rezolucijom se predlaže i da se 11. i 12. jul proglase danima sećanja na sve žrtve ratnih zločina na prostoru bivše Jugoslavije.

Usvajanje druge rezolucije u Skupštini Srbije, kojom se osuđuje genocid u Srebrenici, predložila je Stranka demokratske akcije (SDA) Sandžaka. Tom rezolucijom se traži da Srbija najoštrije osuđuje genocid u Srebrenici, kao i svako poricanje genocida.

Prema tom dokumentu, Srbija bi se obavezala i da će "iskoristiti sva raspoloživa sredstva i mehanizme da sprovede istragu i procesuira sve odgovorne", a da se 11. jul proglasi Danom sećanja na srebrenički genocid.

XS
SM
MD
LG