Dostupni linkovi

Predsjednik Evropskog suda: Postoji rizik zloupotrebe vlasti u pandemiji


Fotografija: Britanska ambasada u Beogradu
Fotografija: Britanska ambasada u Beogradu

Tokom pandemije COVID-19 vlade zemalja u Evropi poduzele su niz mjera kojima su uvođenjem vanrednog stanja, ili odstupanjem od obaveza iz Evropske konvencije, ljudska prava bila ograničena, kazao je u petak (16. oktobra), na sedmom regionalnom forumu o vladavini prava za Jugoistočnu Evropu predsjednik Evropskog suda za ljudska prava Robert Spano.

„Poduzete mjere kao što su pravo na slobodu okupljanja, izražavanja, pravo na obrazovanje, kao i pravo na zaštitu podataka i nadzor vjerovatno će uticati na ljudska prava. Postoji rizik da se pandemija koristi kao izgovor za zloupotrebu javne vlasti, dok nametanje mjera stanovništvu prijeti osnovama demokratskog života, vladavini zakona i zaštiti ljudskih prava. Ključ je u ravnoteži”, ocjenio je Spano.

Forum, koji se online održava 16. i 17. oktobra u Strazburu, okupio je predstavnike Evropskog suda za ljudska prava, Vijeća Evrope i pravosudnih institucija iz sedam zemalja jugoistočne Evrope.

Zvanična tema ovogodišnjeg foruma je “COVID-19 i prava zaštićena Evropskom konvencijom o ljudskim pravima“.

Na centralnoj konferenciji, bivše i sadašnje sudije Evropskog suda za ljudska prava govore o pravima iz Evropske konvencije koja su pogođena pandemijom, njihovoj zaštiti, te situaciji na Zapadnom Balkanu.

U isto vrijeme, predsjednici i sudije vrhovnih i ustavnih sudova iz sedam država jugoistočne Evrope okupili su se u glavnim gradovima: Beogradu, Podgorici, Prištini, Sarajevu, Skoplju, Tirani i Zagrebu.

Učesnicima skupa obratila se i komesarka Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović, koja je rekla da je zdravstvena kriza ogolila i produbila dugotrajne nejednakosti u uživanju ljudskih prava.

Kako je istakla, tokom pandemije ljudska prava su najviše uskraćena starijim osobama, koje su u prvih par mjeseci pandemije bile zatvorene.

“Totalno zatvaranje najstarije populacije odrazilo se ne samo na psihičko, već i na njihovo fizičko zdravlje. Moram da kažem da Vlade velikog broja zemalja prvih par mjeseci nisu uspjele da pronađu način da najstarijim osobama pruže adekvatnu pomoć, niti su napravile alternativne programe brige o starijima“, ocjenila je Mijatović.

Govoreći o kršenju ljudskih prava na Balkanu, Mijatović je napomenula da su kršenja zabilježena i prema novinarima, kojima je bilo uskraćeno pravo da izvještavaju.

"Ovakav slučaj je zabilježen u Srbiji, gdje predstavnici medija nisu imali pravo da dolaze na press konferencije koje je organizovala Vlada, niti da postavljaju bilo kakva pitanja dok je u BiH donijet dekret da će svako ko izaziva paniku biti kažnjen“, istakla je Mijatović, te dodala da je zaštita i sugurnost novinara od velike važnosti za svako društvo i da se svim predstavnici medija, naročito u doba krize, mora omogućiti da rade bez straha da će ih bilo ko maltretirati.

Mijatović je napomenula i to da je Crna Gora najviše prekršila zakon o zaštiti građana objavivši imena i prezimena, kao i adrese onih koji su morali da idu u samoizolaciju.

"Ova kriza nam je pokazala gdje su praznine u pravnim zakonima u Evropi. U puno evropskih zemalja restrikcije jesu bile nezaobilazne, ali moramo raditi na većoj solidarnosti i jedinstvu, te imati povjerenje jedni u druge i hrabrosti za saradnju. Nijedna zemlja u Evropi se ne može sama boriti protiv pandemije“, zaključila je Mijatović.

Učesnici današnjeg foruma napomenuli su i da je tokom prvih mjeseci pandemije u Evropi zabilježen porast porodičnog nasilja i uskraćivanja adekvatne pomoći, ali i kršenje ljudskih prava izbjeglica i migranata, posebno u središnjem Mediteranu gdje je došlo do pogrešnih postupanja prema ovoj populaciji, ali i nepružanja adekvatne pomoći.

Forum su organizirali AIRE centar Program za zapadni Balkan i Civil Rights Defenders, a podržali su ga Vlada Ujedinjenog Kraljevstva, Vlada Kraljevine Švedske, Fondacija Konrad Adenauer i Ministarstvo vanjskih poslova Kraljevine Holandije.

XS
SM
MD
LG