Dostupni linkovi

Zbog kršenja privatnosti građani Crne Gore tuže državu


Nije poznato koliko će građana tužiti državu jer ne postoje precizni podaci koliko se osoba našlo na spisku (fotografija: detalj iz Podgorice)

Tužbe su pripremljene za sve klijente i biće predate krajem ove ili početkom naredne sedmice, kaže za Radio Slobodna Evropa advokatica Maja Turković koja zastupa više desetina lica čija su se imena, uz druge lične podatke, našla na spisku koji je Vlada Crne Gore javno objavila tokom prve faze epidemije korona virusa.

“Licima čiji su lični podaci objavljeni odlukom Vlade u prethodnom sastavu su povrijeđena ustavna prava, na privatnost i na zaštitu podataka, kao i pravo na poštovanje privatnog i porodičnog života garantovano Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava. Takođe, ovakvom Odlukom Vlade grubo je povrijeđeno pravo koje se štiti Zakonom o zaštiti ličnih podataka. Da su osporenom odlukom učinjene sve navedene povrede potvrdio je i Ustavni sud, koji je ovakvu odluku Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) za zarazne bolesti ukinuo”, objašnjava Turković.

Vlada Crne Gore odnosno, NKT je 21.marta, na početku epidemije korona virusa, počela sa objavljivanjem imena lica kojima je Zdravstveno-sanitarna inspekcija izdala rješenja o obaveznoj samoizolaciji u trajanju od 14 dana, precizirajući da je odluku donijela uz saglasnost Agencije za zaštitu ličnih podataka (AZLP).

Vladini razlozi i upozorenje

Poslije kritika dijela građanskog sektora premijer Duško Marković poručio je građanima da “neće biti praštanja za nepoštovanje pravila”, mjera i naredbi i da su brojne mjere donijete kako bi građani bili zaštićeni u najvećoj mjeri.

“Zbog toga smo se odlučili na objavljivanje spiskova onih kojima je izrečena mjera izolacije, i to je kritikovano od dijela civilnog društva. Razumijevajući razloge za kritiku, sasvim svjesno smo odlučili da su nam životi naših građana prioritet. I procijenili da je pravo na zdravlje i život iznad prava na bezuslovnu zaštitu ličnih podataka. O eventualnim propustima razgovaraćemo kada sve ovo bude iza nas”, saopštio je Marković u obraćanju javnosti 22. marta.

Sudsko poništenje odluke

Ustavni Sud Crne Gore je 27. jula ukinuo odluku NKT utvrdivši da je ona suprotna Ustavu Crne Gore, Zakonu o zaštiti ličnih podataka, Evropskoj konvenciji i Konvenciji Savjeta Evrope.

“Kada je Vlada odlučila da uz ostala imena u samoizolaciji objavi i moje, bio sam, malo je reći, šokiran”, izjavio je za RSE Podgoričanin koji je insistirao na anonimnosti.

"Mnogi ljudi koji me do tada nijesu zvali da pitaju treba li mi nešto, počeli su da me zovu i svi su razgovori počinjali sa istom rečenicom 'pročitao sam tvoje ime na spisku'...”, priča jedan Podgoričanin (na fotografiji policijske kontrole u martu 2020 u Podgorici)
"Mnogi ljudi koji me do tada nijesu zvali da pitaju treba li mi nešto, počeli su da me zovu i svi su razgovori počinjali sa istom rečenicom 'pročitao sam tvoje ime na spisku'...”, priča jedan Podgoričanin (na fotografiji policijske kontrole u martu 2020 u Podgorici)

“Samo sam se pitao zašto, kada poštujem sve što mi je rečeno na granici i napisano u rješenju o samoizolaciji. Zaista, možda je pretjerano , utonuo sam u neku vrstu depresije. Mnogi ljudi koji me do tada nijesu zvali da pitaju treba li mi nešto, počeli su da me zovu i svi su razgovori počinjali sa istom rečenicom 'pročitao sam tvoje ime na spisku'...”

Više od 10.000 rješenja

Nije poznato koliko će građana tužiti državu jer ne postoje precizni podaci koliko se osoba našlo na spisku od 21. marta kada je Vlada objavila prva imena do 7. maja, kada je ga je povukla sa zvaničnog sajta. Spisak je inače ažuriran na dnevnom nivou.

Prema zvaničnim podacima Zdravstveno-sanitarne inspekcije u periodu od 15. marta do 24. aprila više od 10.000 lica je dobilo rješenje o obaveznoj samoizolaciji ili karantinu.

“Pojavile su se i aplikacije sa imenima nas u samoizolaciji, tako da smo još dodatno bili stigmatizovani u sredini koja ne prašta. Život mi se, što zbog nemogućnosti izlaska, što zbog objavljivanja mojeg imena, pretvorio u pakao. Podvlačim, najviše mi je krivo zbog toga što sam poštovao rješenje o samoizolaciji, ali ipak mi je objavljeno ime kao da sam najveći prekršilac. Nikada nijesam nijedan zakon prekršio s obzirom na to da sam vaspitan u duhu da poštujem i ljude i svoju državu. Ali država, u ovom konkretnom slučaju, nije poštovala mene”, zaključuje sagovornik RSE koji je tužio državu Crnu Goru.

Da li se sud može pozvati na retroaktivnost?

Uoči početka sudskih procesa, po tužbama građana postavlja se pitanje mogu li se sudovi odlučiti da odbace tužbe građana, uz obrazloženje da se, uprkos stavu Ustavnog suda, odluka ne može primjenjivati retroaktivno.

Advokat Dragan Šoć smatra da u konkretnom slučaju načelo retroaktivnosti ne važi.

“Odluka NKT o objavljivanju lica nije zakonski propis. To je opšti akt, mada ne znam, iskreno rečeno, u kojoj formi je donijet akt o objavljivanju. Ali očigledno je donijet u obliku nekog akta koji je podložan ocjeni ustavnosti i Ustavni sud je to uradio”, konstatuje Šoć.

Šoć ne vidi prostor da retroaktivno ne može biti primijenjen. On je za RSE objasnio da građani pred osnovnim sudovima imaju zakonski rok od tri godine da tuže državu.

“Ali vidjećemo šta kaže sud. Postupci se vode pred osnovnim sudovima koji su nadležni za nadoknadu štete. A protivna strana je država, a ne NKT. Dakle, država je ta koja će biti predmet optuženja”, kaže Šoć.

On objašnjava šta je njemu sporno u postupanju nadležnih:

“Meni je prosto to zasmetalo što se svakome kriminalcu krije ime a ljudima koji su, ni krivi ni dužni, objavljuje javno. Činjenicom da se nalaze u samoizolaciji je napravljena i pretpostavka njhove bolesti. A tek ako su bili bolesni nijesu smjeli da otkrivaju njihove podatke. I sad obrazloženje da je 'zdravlje preče'. Kome je zdravlje bilo ugroženo ako su oni bili u izolaciji? Tako da je ne znam šta da kažem sem da je bila glupa i ishitrena odluka.”

Vojska čuva karantine u Crnoj Gori
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:02 0:00

Visina odštetih zahtjeva

Advokatica Maja Turković poštujući privatnost klijenata nije željela da otkriva koliko novca građani tužbom traže od države niti podatke šta kaže praksa iz sudnice u sličnim situacijama.

“Odšetni zahtjevi se kreću u rasponu od nekoliko hiljada. A koliko mogu dobiti zavisi od konkretnog slučaja i naravno procjene nadležnih sudova”, objasnila je Turković.

Kolika će biti šteta po budžet i crnogorske poreske obveznike znaće se nakon odluke sudova.

Ko će snositi odgovornost?

Pitanje da li će i ko snositi odgovornost aktuelizuje nevladina organizacija Građanska alijansa (GA), po čijoj je inicijativi je Ustavni sud Odluku Vlade proglasio neustavnom. Milan Radović iz GA u razgovoru za RSE naglašava da su u startu pozvali na odgovornost ljudi iz Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka.

“Mi smo od starta bili svjesni da je u pitanju kršenje ljudskih prava i da nijesu postojali nikakvi argumenti za ovakvu odluku nadležnih. Vidjeli ste da je došlo i do kreiranja dvije aplikacije koje su mogle da mjere udaljenost lica u samoizolaciji, što je predstavljalo grubo kršenje ljudskih prava. Smatram da pored ljudi iz AZLP potrebno je da se pokrene pitanje odgovornosti i predstavnika NKT koji su predložili i podržali ovakvu odluku. Odnosno, onih predstavnika Vlade koji su na kraju usvojili odluku”, kaže Radović i objašnjava da je vrijeme da se snosi i lična odgovornost.

“Ovo nije prvi put da imamo situaciju da se čini velika šteta. Evo ovdje će biti možda i milionska po budžet. Ne treba zaboraviti i neprijatnosti koje su građani koji su se našli na ovom spisku doživljavali. Tako da ovo jeste jedna vrsta, potpuno pogrešne politike. I konačno mislim da za ovakvo postupanje mora da se snosi i individualna odgovornost”, zaključio je Radović.

Nacionalno koordinacijsko tijelo za zarazne bolesti (NKT) je tijelo koje je osnovala Vlada. Od početka epidemije koordiniše aktivnosti u borbi protiv novog korona virusa. Na čelu NKT je potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i finansijski sistem a njegovi članovi su ministri zdravlja, ekonomije i policije, pomoćnici ministara, glavni epidemiolozi Instituta za javno zdravlje i ljekari.

XS
SM
MD
LG