U drugom saborskom čitanju prijedloga Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, hrvatska Vlada kao predlagatelj prihvatila je u cjelini ili djelomice pedesetak od ukupno 183 predložena amandmana.
Oporba je u raspravi zamjerila vladajućima da predloženi zakon ne omogućuje kvalitetan nadzor nad trošenjem novca za obnovu i ne omogućuje transparentnost cijelog procesa.
O usvajanju zakona glasat će se u petak 11. rujna.
Predloženi zakon kaže kako će popravak šteta od potresa na privatnim objektima biti pokriven 60 posto od strane države, 20 posto od strane županije ili grada zagreba, a da će 20 posto u troškovima sudjelovati vlasnici, dok će za obnovu infrastrukture i javnih ustanova biti na raspolaganju europska bespovratna sredstva i krediti, kao i krediti svjetske Banke u iznosu od pola milijarde dolara.
Ugrađeni su socijalni kriteriji da siromašni neće morati sudjelovati u plaćanju obnove, a usvojen je i amandman HDZ-ove zastupnice Ljubice Lukačić da su uz ratne vojne invalide sudjelovanja u troškovima obnove oslobođeni i civilni invalidi. U prvom saborskom čitanju prijedloga ovog zakona to je tražila oporba.
Također, prihvaćanjem amandmana Darka Klasića, također iz vladajuće većine, ugrađen je mehanizam kojim će se spriječiti da netko objekt obnovljen u 80 posto javnim novcem odmah preproda i na tome zaradi. Usvojen je njegov amandman po kojem - u slučaju da vlasnik ili suvlasnik proda obnovljenu nekretninu - u roku od pet godina od obnove mora u cijelosti vratiti sredstva koja je uložila država ili županija.
Oporbeni zastupnik Peđa Grbin iz Socijaldemokratske partije Hrvatske upozorio je da predloženi socijalni kriteriji za dodjelu pomoći u obnovi nisu pravedni, jer osoba s prihodima od 4.000 kuna ima pravo na punu pomoć, a osoba sa 4.001 kunom prihoda nema pravo ni na što. Stoga je predložio amandman koji bi uredio stupnjevanje pomoći prema tablicama, ali vladajući to nisu prihvatili.
Tomislav Tomašević iz Zeleno-lijevog bloka amandmanom je tražio da se umjesto fonda koji će koordinirati obnovu osnuje zavod sa istom svrhom, po uzoru na Zavod za obnovu Dubrovnika koji je vodio obnovu Dubrovnika i okolice nakon katastrofalnog potresa 1979. godine, međutim vladajući to nisu prihvatili.
Čak je pet različitih oporbenih amandmana tražilo kvalitetniji nadzor nad trošenjem sredstava i veću transparentnost procesa, ali vladajuća većina ih je sve redom odbila.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković najavio je za petak glasanje o zakonu. Glasat će se u tri dvorane te video vezom za zastupnike koji se nalaze u samoizolaciji.
Katastrofalni potres pogodio je 22. ožujka 2020. godine Zagreb i širu okolicu. Jedna je osoba poginula, a oštećeno je oko 25.000 zgrada. Petinu od tog broja je privremeno ili trajno neupotrebljivo. Ukupna šteta procjenjuje se na 86 milijardi kuna (11,5 milijardi eura), a najavljuje se da će postupak obnove potrajati godinama.
