Utjecaj korona virusa na Kinu i Indiju, dva najveća svjetska izvoznika farmaceutskih proizvoda, poremetio je lance opskrbe lijekovima i drugom medicinskom opremom širom svijeta, zbog ograničenja proizvodnje, distribucije i trgovine, kao i kratkoročnih nedostataka određenih proizvoda.
"Ova kriza otkrila je našu ovisnost o Kini i Indiji u pogledu farmaceutskih proizvoda", izjavila je polovinom aprila potpredsjednica Europske komisije Vera Jourova u raspravi na češkoj državnoj televiziji. "To je nešto što nas čini ranjivima i moramo izvršiti radikalne promjene", dodala je, naglašavajući da je "ovo velika lekcija koju je Europska unija naučila"
Pratite BLOG UŽIVO o korona virusu
Pandemija COVID-19 zdravstvene sisteme u mnogim europskim zemljama dovela je nestašice osnovne opreme i lijekova.
Većina lijekova koja se prodaje širom svijeta dolazi iz Indije i Kine, gdje je proizvodnja najjeftinija. Kao rezultat toga, opskrba lijekovima EU je u rukama nekoliko kompanija.
Indija i Kina - “svjetske apoteke”
Već početkom marta, Indija, poznata kao "svjetska apoteka", najavila je da će smanjiti izvoz lijekova, naglašavajući problem stariji od pandemije COVID-19 – ovisnost globalne farmaceutske industrije o nekolicini proizvođača u Indiji i Kini.
Razlog je, piše njemački Euractiv u istraživanju, jednostavan – nigdje drugdje se ne mogu tako jeftino proizvesti tako velike količine.
Unatoč tome, Indija i Kina u načelu nemaju neovisnu farmaceutsku industriju, jer uglavnom proizvode takozvane generičke lijekove – lijekove kojima su patentna prava istekla i, prema tome, mogu ih kopirati drugi proizvođači u istom sastavu i s istim učinkom.
Generički lijekovi neophodni su na tržištu jer su značajno jeftiniji od zaštićenih originalnih lijekova za koje farmaceutske kompanije naplaćuju visoke cijene. Međutim, ove veće cijene ne bi trebale biti iznenađujuće. Dok lijek nije spreman za tržište, mora ga se testirati u brojnim studijama, u vrlo skupim i dugotrajnim postupcima, koji obično traju više od deset godina.
Postoje i pravni razlozi zašto se proizvodnja generičkih proizvoda tokom godina prebacila iz EU.
Europsko patentno zakonodavstvo, koje pruža 20-godišnju zaštitu lijeka, zabranjuje proizvodnju bilo koje generičke verzije lijeka za to vrijeme, čak i ako je namijenjeno izvozu u inozemstvo ili je već proizvedeno za vrijeme nakon isteka patenta. Kritičari kažu da je to mnoge proizvođače prisililo da svoje generičke lijekove proizvode negdje drugdje. Uz to, zdravstvena osiguravajuća društva određuju cijenu.
Iako mnoge zemlje ovise o Kini kad je riječ o maskama ili kompletima za testiranje i drugim antivirusnim sredstvima, Indija je i dalje najviši svjetski izvoz takozvanih "generičkih proizvoda", kao što su paracetamol i hidroksilorokrokin protiv lijeka protiv malarije, koji se testira kao mogući tretman za Covid-19. Globalna utrka za hidroksiklorokin prisilila je Indiju da u martu ograniči svoj izvoz lijekova, ali zemlja je ubrzo promijenila svoj stav uslijed različitih pritisaka, piše Euobserver.
Europska komisija najavila je da će ponovno procijeniti farmaceutske lance opskrbe EU i pokušati ih diverzificirati kako bi „unutar bloka proizveli što više lijekova“. Akcijski plan treba biti predstavljen zastupnicima Europskog parlamenta i državama članicama.
Francuska i neke druge zemlje EU već su zatražile veći proizvodni "suverenitet" u strateškim lancima vrijednosti.
Europska komisija nedavno je objavila smjernice za države članice o optimizaciji opskrbe lijekovima i zalihama, povezane s pandemijom COVID-19, i pozvala države članice da ukinu zabrane izvoza.
Međutim, i dalje postoje ograničenja izvoza medicinskih proizvoda u državama članicama poput Mađarske ili Belgije. Neki stručnjaci upozorili su na negativne posljedice ovih mjera, ističući kako farmaceutski lanac opskrbe treba djelovati preko granica.
"Posljedice zabrane izvoza izravno štete dostupnosti lijekova za pacijente širom EU i na globalnom nivou, kao i riziku mjera iz drugih regija koje bi mogle utjecati na pravovremenu dostupnost lijekova za europske pacijente", navedeno je u izjavi Europske federacija farmaceutske industrije (EFPIA).
"Nijedna država ne može sama zadovoljiti sve svoje potrebe, a kroz ograničenja zemlje riskiraju izolirati sebe i svoje građane od globalne opskrbne mreže", dodali su.
Dodatno, EFPIA je pozvala Komisiju da osigura da države članice ne bi trebale donositi jednostrane odluke koje bi mogle negativno utjecati na opskrbu novim važnim vakcinama, dijagnostikom i liječenjem.
Visoki predstavnik Europske unije za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell pozvao je na veću „stratešku autonomiju“ Zajednice u medicinskim lancima opskrbe, budući da se pokazalo da je u zemljama vladala nestašica važne opreme i lijekova.
U intervjuu za austrijski Die Presse šef europske diplomatije kazao je da „nije normalno da Europa ne proizvede nijedan gram paracetamola, a 80 posto svjetske proizvodnje antibiotika koncentrirano je u Kini“.
Oslanjanje na svjetska tržišta opskrbe postalo je norma, ali, prema Borrellu, u trenutku krize pokazalo se da to nije dobro.
"Lanac opskrbe trebao bi biti kraći, a zašto ne bismo imali proizvodne centre u blizini?“, upitao je Borrell, misleći posebno na mogućnost razvoja proizvodnih kapaciteta u Africi.
Pandemija je također pokazala potrebu za strateškim zalihama sanitetskog materijala na isti način kao što trenutno postoje zalihe nafte, rekao je Borrell.
Vratiti proizvodnju u EU?
Tržište generičkih lijekova mora se vratiti u EU, zahtijeva industrija, piše Euroactiv.
Zavodi i kompanije za zdravstveno osiguranje morali bi biti obvezni putem svojevrsne kvote da u svoje ponude uključe dobavljače koji aktivne sastojke dobivaju iz EU umjesto iz inozemstva.
U februaru prošle godine, EU je odlučila ublažiti zakon o patentima za lijekove kako bi kompenzirala ekonomske nedostatke. U međuvremenu bi trebala biti moguća proizvodnja generičkih lijekova za izvoz, čak i ako patent za izvorni aktivni sastojak i dalje vrijedi. Proizvodnja zaliha sada je također dopuštena.
Farmaceutske kompanije koje se bave istraživanjem zabrinute su zbog toga, jer svako ograničenje prava na patent podriva skupo istraživanje novih aktivnih sastojaka. Nova uredba predstavlja "veliki udarac industrijskoj politici za jedan od najvažnijih sektora u Europi", piše Euroactiv.
Ali uredba ne mijenja ovaj ključni faktor – Europa se ne može takmičiti s azijskim tržištem u proizvodnji lijekova u smislu cijene.
Sve dok Indija i Kina nastave jeftino proizvoditi lijekove, svjetsko će tržište ostati ovisno o njima.
S druge strane, grupa od 20 nevladinih organizacija i akademskih radnika u Velikoj Britaniji izrazila je zabrinutost zbog rizika da farmaceutske kompanije profitiraju od pandemije ili stvore prepreke za istraživače.
"Postoji stvarna opasnost da bez zaštitnih mjera farmaceutske kompanije mogu steći ekskluzivna prava na novu vakcinu, što bi zauzvrat moglo dovesti do naglih promjena i nepristupačnih cijena za milione ljudi", pišu autori u otvorenom pismu.
Očekuje se da će predstojeća farmaceutska strategija Europske unije, koju će Komisija predstaviti krajem 2020. godine odražavati iskustva vezana za pandemiju COVID-19 i predložiti posebne mjere kojima bi se osigurala opskrba lijekova i inovacija za pacijente.
Facebook Forum