Vatre koje već milenijumima prouzrokuje divlji gas, i dalje tinjaju u izolovanim područjima istočne Rumunije.
Više fotogalerija pogledajte ovdje.
Vječne vatre istočne Rumunije
1
Ovo su požari nastali od prirodnog gasa u selu rumunskog brdovitog okruga Buzau, Turca.
2
Požari u selu Turca neki su od požara koji gore zahvaljujući curenjem prirodnog gasa ispod ovih brda, sjeveroistočno od Bukurešta. Spontano se i zapale.
3
U šumi u blizini sela Lopatari, u okrugu Buzau, takođe gore požari. Za njih mještani kažu da tinjaju već oko 2.000 godina.
4
Ion Zota, bivši prvi čovjek sela Lopatari, za Radio Slobodna Evropa navodi da je prvi zapis o živim požarima u Buzauu napravio posmatrač iz perioda dačkih ratova, početkom drugog vijeka. Požare su zabilježili i osvajači u nedavnom sukobu.
![Plamen unutar stijene u šumi kod Lopatara. Zota, koji sada vodi mali muzej posvećen okrugu Buzau, rekao je da je u Drugom svjetskom ratu "bila predviđena velika bitka između [sovjetskih] i njemačkih trupa kod Lopatara". Ta bitka se nikada nije desila, ali i danas potomci nacističkih trupa dolaze u ovaj region u potrazi za divljnim plamenom, "jer su im preci pričali o ovoj vječnoj vatri", ističe Zota.](https://gdb.rferl.org/01000000-c0a8-0242-fe0e-08dc73474ce8_w1024_q10_s.jpg)
5
Plamen unutar stijene u šumi kod Lopatara.
Zota, koji sada vodi mali muzej posvećen okrugu Buzau, rekao je da je u Drugom svjetskom ratu "bila predviđena velika bitka između [sovjetskih] i njemačkih trupa kod Lopatara". Ta bitka se nikada nije desila, ali i danas potomci nacističkih trupa dolaze u ovaj region u potrazi za divljnim plamenom, "jer su im preci pričali o ovoj vječnoj vatri", ističe Zota.
Zota, koji sada vodi mali muzej posvećen okrugu Buzau, rekao je da je u Drugom svjetskom ratu "bila predviđena velika bitka između [sovjetskih] i njemačkih trupa kod Lopatara". Ta bitka se nikada nije desila, ali i danas potomci nacističkih trupa dolaze u ovaj region u potrazi za divljnim plamenom, "jer su im preci pričali o ovoj vječnoj vatri", ističe Zota.
6
Vatra prodire iz zemlje u predgrađu Andreiasu de Josa u rumunskom okrugu Vrancea.
Nekoliko mitova veže se za ovaj fenomen. Među njima je i priča o heroju koji je odrubio glavu zmaju čija vatra iz usta i dalje tinja ispod zemlje.
Nekoliko mitova veže se za ovaj fenomen. Među njima je i priča o heroju koji je odrubio glavu zmaju čija vatra iz usta i dalje tinja ispod zemlje.
7
Požar uzrokovan prirodnim gasom kod sela Turca.
Drugi mit, pak, pripovijeda da su neki lopovi jurili djevojke. Dok su one bježale, tlo ispod lopova se otvorilo i gurnulo ih pravo u pakao, a potom se zatvorilo, ostavljajući tragove vatre.
Drugi mit, pak, pripovijeda da su neki lopovi jurili djevojke. Dok su one bježale, tlo ispod lopova se otvorilo i gurnulo ih pravo u pakao, a potom se zatvorilo, ostavljajući tragove vatre.
8
Pogled iz vazduha na mjesta vatre i prirodnog gasa u blizini sela Turca.
Zota kaže da u Rumuniji postoji još mjesta poput ovoga, ali ih lokalno stanovništvo ne otkriva javnosti. "Mali požari se pojavljuju i nestaju u skladu sa seizmičkom aktivnošću na tom području", kaže Ion Zota za Radio Slobodna Evropa.
Zota kaže da u Rumuniji postoji još mjesta poput ovoga, ali ih lokalno stanovništvo ne otkriva javnosti. "Mali požari se pojavljuju i nestaju u skladu sa seizmičkom aktivnošću na tom području", kaže Ion Zota za Radio Slobodna Evropa.
9
Plamen prirodnog gasa u Andreiasu de Josu.
Analiza ovog gasa je pokazala da je gas uglavnom metan, ali i da ugljen-dioksid i helijum takođe cure na ovoj lokaciji.
Analiza ovog gasa je pokazala da je gas uglavnom metan, ali i da ugljen-dioksid i helijum takođe cure na ovoj lokaciji.
10
Ukrasna tabla na ulazu u selo Andreiasu de Jos.
Lokalni mediji prenose da Andreiasu de Jos, gdje je najlakši pristup živim vatrama u Rumuniji, posljednjih godina bilježi sve manje posjetilaca. Jedan mještanin je izrazio nadu da se "učini više kako ovaj kraj ne bi pao u zaborav".
Lokalni mediji prenose da Andreiasu de Jos, gdje je najlakši pristup živim vatrama u Rumuniji, posljednjih godina bilježi sve manje posjetilaca. Jedan mještanin je izrazio nadu da se "učini više kako ovaj kraj ne bi pao u zaborav".
