Zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH i ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Bisera Turković, potvrdila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da ministri iz reda bošnjačkog naroda nisu glasali za odluku o povlačenju sredstava od Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), čiji Upravni odbor je u ponedjeljak (20. april) donio odluku da Bosni i Hercegovini odobri kredit u iznosu od 330 miliona eura.
Turković je objasnila da u Odluci koja se našla na sjednici Vijeća ministara u utorak (21. april), stoji da se raspodjela sredstava vrši između dva entiteta i pobrojano je 10 kantona u Federaciji, a što u pismu namjere nije bilo navedeno.
"U pismu namjere koje je dostavljeno Međunarodnom monetarnom fondu pisalo je jasno da se sredstva dijele između entiteta Republika Srpska i Federacija sa svojim kantonima, a u ovoj odluci, koja je dostavljena Vijeću ministara BiH na usvajanje, pobrojani su svi kantoni", objašnjava Turković.
Ona navodi i da procedura nije u skladu sa Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama BiH.
Kakve su posljedice?
Ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda smatra da je neprihvatljiv i neutemeljen zahtjev ministara iz SDA (Stranka demokratske akcije) da se odluka o prihvatanju kreditnog aranžmana s MMF-om donosi temeljem Zakona o zaduživanju, dugu i garancijama BiH, jer nije riječ o klasičnom zaduživanju.
"Nikada se kod MMF-a u prethodnim aranžmanima nije na taj način donosila odluka, nego se isključivo radilo o financiranju temeljem članstva u MMF-u i kvota koje tu imamo", navodi se u Bevandinom saopštenju.
On takođe navodi da su sve aktivnosti koje su bile do Ministarstva financija i trezora BiH završene odmah, te da je novac već u srijedu (22. april) mogao biti alociran na račune entitetskih vlada, u skladu sa raspodjelom koja je dogovorena u Pismu namjere, kojeg su potpisali svi članovi Fiskalnog vijeća BiH.
Ko se može zaduživati?
I zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice Dževad Mahmutović glasanje protiv odluke o povlačenju novca od MMF-a za RSE opravdava stavom da ona nije u skladu sa zakonom.
"Odluka je bila pripremljena bez zakonskog uporišta i pozivanja na Zakon i to na osnovu čega se država zadužuje. Jedini je osnov bio Zakon o Vijeću ministara i to član 17 u kome stoji da Vijeće ministara BiH ima pravo da se zadužuje, ali smatram da to mora biti temeljeno na nečemu drugom. Može se temeljiti na Zakonu o zaduživanju, dugu i garancijama BiH. To je duža procedura, ali se ta praksa i ranije kratila. Druga stvar je što je bila sporna i sama raspodjela sredstava. Imamo pismo namjere, ali mi sada donosimo odluku o tome kako će se to rasporediti. Rečeno je 62 Federacija i 38 posto RS, a Brčko distriktu da će dati po pola procenta. Ne mogu entiteti dati Distriktu onako darovati pola posto, zaduženja, nego da stoji da im ide jedan posto koji će vraćati", objašnjava Mahmutović i dodaje da subjekt međunarodnog zaduživanja mogu biti samo država i entiteti, a ne kantoni.
Optužbe za politizaciju
U saopštenju za javnost iz Bevandinog kabineta se navodi i kako glasanje protiv odluke i insistiranje da se radi po procedurama koje bi cijeli proces zaduživanja prolongirali na nekoliko mjeseci i koje ne bi bilo zakonski utemeljeno, je jasan pokazatelj da nisu svi vođeni dobrim namjerama kada su potpisali Pismo namjere u kojem su sve dileme riješene i gdje je postignut dogovor da se što prije ovaj proces okonča.
Mahmutović odbija tezu da je riječ o političkim razlozima odbijanja odluke.
"Ovo je tehnička stvar i ako neko smatra da je insitiranje na zakonu politička stvar nek mu bude. Ne znam zašto je ministar Bevanda odbio da uvrsti ovo što mu je i prije sjednice sugerirala ministrica Turković. Ona će poslati moguće draftove rješenja i to su tehnička rješenja da bi odluka bila zakonita i onda će to nama biti prihvatljivo", zaključuje Mahmutović.
Ko nije glasao za odluku?
Za odluku nisu glasali ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković, ministar odbrane BiH Sifet Podžić i zamjenik ministra za ljudska prava i izbjeglice Dževad Mahmutović, dok sjednici, kako je saopšteno, nije prisustvovao ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radončić.
Šta stoji u Pismu namjera?
U Pismu namjere definisano je da Federaciji BiH (FBiH) pripada 62 posto ovih sredstava, Republici Srpskoj 38 posto, s tim da po 0,5 posto svaki entitet mora izdvojiti i uplatiti na račun Vlade Brčko distrikta. Potpisano je da se 50 posto sredstava koja pripadaju FBiH raspodjele i županijama kako bi adekvatno odgovorili na posljedice pandemije COVID -19.
Šta je MMF prethodno odlučio?
Prema odluci Upravnog odbora MMF-a, koja je donesena u ponedjeljak, BiH je odobren kredit za pomoć u borbi protiv korona virusa u iznosu 265.2 milijuna SDR (međunarodna je obračunska jedinica koju je utvrdio i definisao MMF), što je oko 330 miljuna eura, a kamatna stopa je na bazi 1,05 posto uz grejs period od 39 mjeseci.
Kako bi sredstva bila dostavljena Bosni i Hercegovini (i prebačena na račun Centralne banke Bosne i Hercegovine) neophodno je da Vijeće ministara Bosne i Hercegovine donese Odluku o prihvatanju kredita.
Vijeće ministara Bosne i Hercegovine u utorak nije usvojilo Odluku o prihvatanju kreditnog aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom u iznosu od 330 miliona eura, u okviru Instrumenta za brzo finansiranje (RFI) kao pomoć u borbi sa pandemijom COVID-19.
Zašto je MMF odobrio sredstva?
Izvršni odbor Međunarodnog monetarnog fonda nakon sastanka u ponedjeljak navečer izdao je saopštenje u kojem se, između ostalog navodi, da su sredstva odobrena Bosni i Hercegovini, jer se očekuje da će ekonomski uticaj pandemije na BiH, u skoroj budućnosti biti značajan, te da će u 2020. godini ekonomski rast pasti za 5 posto.
"MMF će podržati napore vlasti da povećaju sredstva kako bi obuzdali gubitak ljudskih života izazvan COVID-19 i umanjili njegov ekonomski udar. Vlade u BiH planiraju značajnu fiskalnu ekspanziju kako bi povećale potrošnju na socijalni i sektor zdravstva. Ovo finansiranje MMF-a će igrati vitalnu ulogu u katalizaciji hitne pomoći od međunarodne zajednice, posebno pomoći od EU", stoji u saopštenju MMF-a izdatom nakon sastanka Izvršnog odbora.
Zašto podaci ne pokazuju cijelu sliku?
Dnevna kompilacija slučajeva zaraženih korona virusom koje objavljuje Univerzitet Johns Hopkins je najkompletnija na svijetu, ali se oslanja na informacije koje dostavljaju vlade pojedinih država.
U mnogim zemljama postoje restrikcije o objavljivanju takvih informacija ili drugi razlozi zašto se ne želi prikazati puna slika.
Metodologija, direktnost, transparentnost i kvalitet ovih podataka može dramatično varirati od zemlje do zemlje.
Facebook Forum