Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Treba li BiH novi kredit MMF-a?


Da li BiH treba sklapanje novog ili produženje prošlog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF)? Pitanje je aktuelizirano u trenutku iščekivanja privremenog financiranja i budžeta institucija BiH.

Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine i ministar financija i trezora Vjekoslav Bevanda, koji dolazi iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH i bh. entiteta Federacija BiH, razgovarao je 4. marta 2020. sa šefom Misije Međunarodnoga monetarnog fonda (MMF) za BiH Martinom Petrijem.

U zvaničnom saopćenju nakon sastanka je navedeno da su se sugovornici složili da bi "novi program s MMF-om bio poticaj reformama i novim ulaganjima".

Budući da BiH nije donijela budžet za 2020. godinu, u saopštenju Ministarstva je navedeno i da "privremeno financiranje nosi rizike i da to nije siguran korak ka novom aranžmanu s MMF-om".

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, koji dolazi iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i bh. entiteta Republika Srpska, također se sastao s Petrijem.

U saopćenju iz Tegeltijinog kabineta je rečeno da su se "sagovornici usaglasili da reforme zdravstvenog sektora i javnih preduzeća trebaju biti osnova novog aranžmana" te da je "tokom sastanka zajednički ukazano na neophodnost očuvanja aranžmana s obzirom na njegovu povezanost s reformskom agendom, a istovremeno i izazove s kojima se suočava BiH".

Dan kasnije, 5. marta ministri u Vijeću ministara BiH koji dolaze iz SNSD-a i bh. entiteta Republika Srpska “oborili” su na sjednici odluku o privremenom financiranju institucija BiH. Trenutno važeća odluka istječe 31. marta 2020.

Predsjedavajući Zoran Tegeltija demantirao je da je riječ o blokadi Vijeća ministara BiH, budući da su stranke iz RS-a nakon odluke Ustavnog suda BiH kojim je poništen zakon o poljoprivrednom zemljištu u RS-u najavile blokiranje donošenja odluka na državnom nivou.

Tegeltija kaže kako ministri koji su glasali protiv smatraju da ne treba donositi odluku o privremenom financiranju, već da treba donijeti budžet, odnosno zakon o budžeti i zakon o izvršenju budžeta, o čemu treba glasati u Parlamentarnoj skupštini BiH.

Poticaj za reforme

Na upit pregovaraju li bh. vlasti, odnosno entiteti koji su krajnji korisnici sredstava, s Međunarodnih monetarnim fondom, iz Ministarstva financija i trezora BiH su za Zašto? Radio Slobodna Evropa kazali da nije bilo nikakvih razgovora na sjednicama Fiskalnog savjeta, niti odluka o postizanju novog aranžmana s MMF-om.

"Ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda imao je prije nekoliko dana sastanak s Misijom MMF-a u BiH i tada je u razgovoru s šefom misije Martinom Petrijem ponovio svoje opredjeljenje za saradnju s MMF-om jer smatra da su ovi aranžmani poticaj za reforme, ali i saradnju s drugim međunarodnim finansijskim institucijama.", rečeno je iz Ministarstva financija i trezora BiH.

"O stavovima drugih predstavnika vlasti u BiH mi ne možemo dati nikakav stav niti se izjasniti o tome, posebno jer na nivou BiH se ni ne koriste sredstva koje MMF uplaćuje nego su korisnici entiteti i entitetske vlade i to je njihova nadležnost pa se oni sami o tome moraju izjasniti", kazala je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Nataša Krsman, glasnogovornica ovog ministarstva.

Koliko je sredstava povukla BiH?

Posljednji aranžman s MMF-om Bosna i Hercegovina, odnosno njeni entiteti kao krajnji korisnici sredstava, potpisala je 9. septembra 2016. BiH je odobreno 443.042.000 SDR-ova ili oko 543,5 miliona eura.

SDR odnosno Special Drawing Rights (specijalno pravo vučenja) je obračunska jedinica koju je definirao Međunarodni monetarni fond (MMF) i u obračun (košaricu) ulazi vrijednost američkog dolara, eura, kineskog juana, japanskog jena i britanske funte. Tako je 1 SDR 1. marta 2020. vrijedio 1,22685 eura ili 1,39213 dolara.

Krajnji rok angažiranja sredstava bio je 31. august 2019. i do tad je BiH, odnosno njeni entiteti, povukla 126.825.000 SDR-ova ili oko 155,6 miliona eura.

Riječ je o EFF aranžmanu (Extended Fund Facility), odnosno o proširenom aranžmanu koji uobičajeno traje tri, najviše četiri godine, sredstva se odobravaju nakon ispunjavanja dogovorenih uvjeta u tranšama, a svaka tranša se otplaćuje u 12 jednakih polugodišnjih rata.

BiH će ovaj kredit vraćati u 24 jednake rate u iznosu od 5.284.375 SDR-ova ili oko 6,5 miliona eura. Prva rata dolazi na naplatu u martu 2021. godine, a posljednja u februaru 2028. godine.

Posljednji aranžman je završen, a da BiH nije povukla sva odobrena sredstva budući da je kroz obvezne MMF-ove preglede potpisanih reformi, koje su uvjet za odobravanje sljedećih tranši, utvrđeno da nisu ti uvjeti nisu ispunjeni.

Entiteti su se u međuvremenu kratkoročno zaduživali izdavanjem trezorskih zapisa i obveznica na Sarajevskoj i Banjalučkog burzi, najčešće u iznosima od oko 15 miliona eura po emisiji.

Dobra opcija ako će se rješavati problemi

Anto Domazet, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu i ministar financija i trezora od 2001. do 2002. godine, pojasnio je za Zašto? RSE kako aranžman s MMF-om ima dva cilja.

Anto Domazet
Anto Domazet

Prvi i primarni cilj je podrška mjerama reformi koje su bitne za podizanje konkurentnosti i održavanje stabilnosti javnih financija te osiguranje ekonomskog rasta.

Drugi, sekundarni cilj je osiguranje sredstava za likvidnost preko stand-by aranžmana ili za strukturne promjene preko EFF aranžmana na dugoročniji period.

"Što se tiče BiH, moje osobno mišljenje je da vlasti u BiH nemaju nikakvu odgovornost za reforme, niti će tu odgovornost pokazati ukoliko ih netko od moćnijih međunarodnih institucija, a jedna od njih je i MMF, ne obveže na reforme. Ja sam za aranžman s MMF-om kojim bi vlasti BiH preuzele obavezu provođenja određenih reformi, naravno u dogovoru s MMF-om, pri čemu MMF nije naredbodavac, nego je partner, a što se tiče financijskih sredstava njih bi trebalo biti moguće koristiti, ali da ih se ne mora koristiti ukoliko nema potrebe", naglasio je Domazet za Zašto RSE.

Domazet smatra kako je "BiH bila loš partner MMF-u te da je posljednji aranžman prekinut poslije drugog pregleda jer vlasti u BiH nisu ostvarivale zacrtane reforme".

"Bez MMF-a, Svjetske banke, bez pritisaka na bazi nekakvog uvjetovanja, vlasti u BiH niti imaju kulturu reformi, niti će biti predane njima", smatra Domazet.

Što se tiče izdavanja trezorskih zapisa i obveznica kojima pribjegavaju vlade u entitetima Federacija BiH i Republika Srpska, Domazet je kazao kako se njihovo emitiranje ne može uspoređivati sa sredstvima MMF-a.

Pojasnio je da se trezorskim zapisima dolazi do kratkoročnih sredstava, najčešće do šest mjeseci i kamata na te zapise je trenutno nula posto. Sredstva MMF-a, kaže, su osiguranje kapitala na srednji rok do pet godina.

"Republika Srpska je pretprošle godine platila 4,5 posto kamatu na Bečkoj burzi. Financiranje iz komercijalnih, tržišnih izvora za BiH koja ima grozan kreditni rejting znači izložiti se visokim kamatama. Kamate na kredite koje daju Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), Svjetska banka (WB) i druge multilateralne financijske institucije se kreću u nekom razumnom iznosu do 1,5 posto. Uključivanje MMF-a u aranžman u kojem će BiH provoditi reforme i podržati sredstvima u nekom srednjoročnom periodu je dobra opcija, ali ako ćemo rješavati probleme zdravstva, socijalnog i javnog sektora i slično. Tu je MMF pouzdan partner", naglasio je Domazet.

O aranžmanima BiH i MMF-a

BiH je od 1998. pa do 2016. godine s MMF-om ulazila u stand-by aranžmane koji uobičajeno traju dvije godine i tri mjeseca, sredstva se odobravaju nakon ispunjavanja dogovorenih uvjeta u tranšama, a svaka tranša se otplaćuje u osam jednakih tromjesečnih rata.

Ukupno je u četiri stand-by aranžmana i posljednjem proširenom EFF aranžmanu s MMF-om, koji je trajao od 2016- do 2019. godine, povukla 1.176.620.000 SDR-ova ili oko 1,44 milijarde eura.

Otplaćeni su svi dugovi, osim posljednjeg u iznosu od 155,6 miliona eura.

Poticaj za reforme

I dok se čeka rješenje pitanje privremenog financiranja i budžeta institucija BiH, otvoreno je i pitanje potrebe sklapanja novog ili eventualno produženje prošlog aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF).

Na upit pregovaraju li bh. vlasti, odnosno entiteti koji su krajnji korisnici sredstava, s Međunarodnih monetarnim fondom, iz Ministarstva financija i trezora BiH su za Zašto RSE a kazali da nije bilo nikakvih razgovora na sjednicama Fiskalnog savjeta, niti odluka o postizanju novog aranžmana s MMF-om.

"Ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda imao je prije nekoliko dana sastanak s Misijom MMF-a u BiH i tada je u razgovoru s šefom misije Martinom Petrijem ponovio svoje opredjeljenje za saradnju s MMF-om jer smatra da su ovi aranžmani poticaj za reforme, ali i saradnju s drugim međunarodnim finansijskim institucijama", navela je za RSE Nataša Krsman, glasnogovornica ovog ministarstva.

"O stavovima drugih predstavnika vlasti u BiH mi ne možemo dati nikakav stav niti se izjasniti o tome, posebno jer na nivou BiH se ni ne koriste sredstva koje MMF uplaćuje nego su korisnici entiteti i entitetske vlade i to je njihova nadležnost pa se oni sami o tome moraju izjasniti", dodala je Krsman.

XS
SM
MD
LG