Dostupni linkovi

I tenzije i pozivi na dijalog u Crnoj Gori


Tenzije u Crnoj Gori posebno rastu od dana rasprave o Zakonu o slobodi vjeroispovjesti u Skupštini Crne Gore, koju su obezbeđivale policijske snage dok su ispred zgrade demonstrirali podržavaoci SPC (26. decembar 2019.)
Tenzije u Crnoj Gori posebno rastu od dana rasprave o Zakonu o slobodi vjeroispovjesti u Skupštini Crne Gore, koju su obezbeđivale policijske snage dok su ispred zgrade demonstrirali podržavaoci SPC (26. decembar 2019.)

Izostanak institucionalnog dijaloga između države i Srpske pravoslavne crkve (SPC) u Crnoj Gori, nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kao i sve češće fizički incidenti, dodatno usložnjavaju zapaljive izjave predstavnika sukobljenih strana – države Crne Gore i SPC.

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović aktuelne proteste je okarakterisao „ludačkim pokretom“. Naime, na skupu lokalnog odbora njegove Demokratske partije socijalista (DPS) u Tivtu, u ponedeljak, 27. januara, on je nazvao manipulacijama stavove SPC o oduzimanju crkvene imovine i privatizaciji iste:

„Ne dozvolite da se vaša vjerska sloboda zloupotrebljava na način na koji se ovih dana zloupotrebljava da bi se srušila Crna Gora. Ne dozvolite da budete dio tog ludačkog pokreta“.

Opozicija osuđuje Đukanovića

Opozicione stranke su oštro osudile Đukanovićevu izjavu.

Socijalistička narodna partija (SNP) je ocijenila da se radi o 'izlivu bijesa i mržnje' Đukanovića i konstatovala da „nazvati većinsku Crnu Goru ludacima, može samo osoba koja nema ni minimuma državničke mudrosti“.

Demokratski front (DF) je u saopštenju nazvao Đukanovića i njegovu partiju, „izdajnicima, ekstremima, lopovima i profašističkim elementima“.

Zašto Amfilohije pominje Ukrajinu?

Istog dana kada je Đukanović dao gore citiranu izjavu, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije pozvao je vlast da „ne priprema zločine kakvi su se dogodili u Ukrajini“.

Amfilohije je, u manastiru Svetoga Save na Savinoj Glavici u Donjem Grblju kod Tivta u Boki Kotorskoj, poželio da se crnogorskoj vlasti dogodi pad na izborima kakav se desio bivšem ukrajinskom predsjedniku Petru Porošenku “koji je počeo da progoni Crkvu Božiju i stvara nekakvu svoju“.

Podsjetimo, SPC se oštro protivi Zakonu o slobodi vjeroispovjesti koji je 27. decembra 2019. godine usvojen u Skupštini Crne Gore. Po tom zakonu svi vjerski objekti koji su bili imovina države Crne Gore do 1918. godine, a koji nisu „na odgovarajući pravni način prešli u vlasništvo neke vjerske zajednice“, biće smatrani državnom imovinom i registrovani kao kulturno blago.

U SPC smatraju da joj se primenom ovog zakona oduzimaju verski objekti u Crnoj Gori, zbog čega od decembra organizuje demonstracije u toj državi, kao i u Srbiji te bh. entitetu Republici Srpskoj.

Da li je počela izborna kampanja?

Odgovarajući na pitanje da li je dopustivo predsjedniku Crne Gore i predsjedniku svih građana da okvalifikuje aktuelne crkvene proteste „ludačkim pokretom koji zloupotrebljava vjerske slobode da bi se srušila Crna Gora“, politički analitičar Zlatko Vujović za RSE kaže da nije neočekivano da se koriste teške riječi kako odmiče kampanja po pitanju Zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Nije dobro što se koriste teške riječi, ali sa druge strane mi svjedočimo nekom intenziviranju same kampanje i korišćenju težih riječi sa obije strane, i sa strane Mitropolije crnogorsko-primorske SPC, a da ne govorimo o svemu onome što stiže iz zvanične Srbije
Zlatko Vujović


„Nije dobro što se koriste teške riječi, ali sa druge strane mi svjedočimo nekom intenziviranju same kampanje i korišćenju težih riječi sa obije strane, i sa strane Mitropolije crnogorsko-primorske SPC, a da ne govorimo o svemu onome što stiže iz zvanične Srbije. I sada sa strane Vlade, odnosno predsjednika države, stižu teže konstatacije iz razloga što je potrebno homogenizovati njihovo biračko tijelo, odnosno potrebno je zaštititi onaj dio biračkog tijela koji je pod uticajem Srpske pravoslavne crkve, a tradicionalno glasa za Demokratsku partiju socijalista“, kaže Vujović.

Situaciju u Crnoj Gori dodatno komplikuje niz incidenata praćeni fizičkim nasiljem, što iz policije umiruju konstatacijom da je „bezbjednosna situacija u Crnoj Gori stabilna“.

Policija o ‘izolovanim slučajevima’

„Bezbjednosna situacija u državi je stabilna, a incidenti koji su zabilježeni prethodnih dana su izolovani slučajevi“, kazao je direktor Uprave policije (UP) Veselin Veljović tokom radne posjete Bijelom Polju.

Kako je navedeno u saopštenju Uprave policije (28.01.), Veljović je istakao da smo „svjedoci da se u javnosti plasiraju brojne dezinformacije koje za cilj imaju uznemirenje javnosti, a konstatuju se i pritisci na građane zbog vjerskih ili drugih razloga“.

Naknadno je saopšteno, da je menadžment Uprave policije donio odluku da se dio Sektora specijalne policije rasporedi u centrima bezbjednosti na sjeveru Crne Gore, u opštinama Bijelo Polje, Berane i Pljevlja, koji će „sprovoditi redovne poslove i zadatke iz nadležnosti Uprave policije“.

Ministarstvo unutrašnjih poslova i Uprava policije do slanja ovog izvještaja se nisu dodatno oglašavali o rezultatima istrage i otkrivanja vinovnika sinoćnjeg prebijanja mladića u Podgorici zbog navodno podignuta tri prsta, u vrijeme proslave na podgoričkim ulicama uspjeha crnogorskih vaterpolista kako je to objavio dio crnogorskih medija.

Takođe nema novih informacija o rezultatima istrage pokušaja kamenovanja kolone vozila, u podgoričkim naseljima Zabjelo i Donja Gorica, koja su se kretala ka centru Podgorice na proslavu uspjeha vaterpolo reprezentacije.

Poziv na spuštanje tenzija iz SPC

Apel na mir i istovremene optužbe crnogorske vlasti za izazivanje konflikta, mržnje i sukoba, upućen je nakon posljednjih incidenata i putem saopštenja iz Mitropolije crnogorsko-primorske SPC.

„Ako prvi čovjek države nazove dvije trećine svojih građana ludacima, ako premijerov savjetnik javno podržava zabranu slobode kretanja i mirnog okupljanja odobrenog od nadležnih institucija, ako poslanici vladajuće većine ogrmnu većinu svojih građana zovu negatorima države, onda je jasno da odgovornost za ove događaje isljučivo leži u njihovim izjavama i postupcima“, navedeno je u saopštenju Mitropolije SPC u Crnoj Gori u kome se naglašava da Crkva javno osuđuje svako nasilje ma od koga ono dolazilo.

Podsjetimo, posljednjih nekoliko dana su obilježili pokušaji prefarbavanja javnih površina u zastave-trobojke, pri čemu je intervenisala i policija i komunalne službe u Podgorici tokom prethodnog vikenda.

Građanski pokret 'Ujedinjena Reformska Akcija' najoštrije je osudio ne samo grupni napad na mladića u Podgorici već i ostale incidente uoči proslave dočeka crnogorskih vaterpolista.

„Svi ti nemili događaji, koji služe za vještačko podizanje tenzija i kao uvod u začarani krug međusobnih nacionalnih prepucavanja, izazivaju stid i sram u svakom građaninu ove države. Taj konflikt stvaraju i stimulišu oni koji nas drže posvađanim posljednjih 30 godina“, saopšteno je iz Građanskog pokreta.

Poruke iz Srbije

Odgovarajući na pitanje da li bi se mogle spriječiti sve češće teške kvalifikacije, zapaljivi govori i fizički incidenti, otpočinjanjem institucionalnog dijaloga, politički analitičar Zlatko Vujović navodi više razloga zbog kojih nije realno očekivati dijalog, iako su i crnogorska vlast i Mitropolija crnogorsko primorska saopštili da su za dijalog.

Crnogorska vlast i mitropolija nisu jedini igrači na terenu, kaže Vujović:

„SPC, odnosno beogradska Patrijaršija ima značajno radikalnije stavove od samog mitropolita Amfilohija. S druge strane prilično se daleko otišlo u svemu ovome i nije to samo uslovno rečeno projekat kojim upravlja Mitropolija crnogorsko primorska, već su uključene i političke partije. Vidimo da Mitropolija više nema kontrolu nad kompletnim procesom, da očigledno uz podršku samog Vučića (predsjednika Srbije) određene prosrpske partije u Crnoj Gori prave određene akcije koje radikalizuju samo stanje“, rekao je Vujović naglašavajući snagu izjava i iz susjedne Srbije:

„A izjave koje dolaze iz Beograda, posebno od predsjednika Vučića i srpske Vlade su takve, da podgrijavaju strasti i na neki način priželjkuju radikalizaciju, da ne kažemo otpočinjanje sukoba u Crnoj Gori. Prilično sve to zloslutno i mračno zvuči i vjerovatno će sami akteri morati postati svjesni toga. Ukoliko ne, onda će svakako biti veoma teško izbjeći radikalizaciju. A na neki način, čini mi se, mnogi to i priželjkuju“, zaključuje Vujović.

Premijer pisao mitropolitu

U međuvremenu je predsjednik Vlade Crne Gore Duško Marković uputio mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju poziv na dijalog i to, kako je rečeno, da se sagledaju najbolja rješenja za primjenu dijelova Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji se odnose na imovinu crkve.

„Da svakako kroz dijalog i mogućno konsenzus, otklonimo svaku dilemu i sumnju oko korišćenja crkava, hramova i manastira, odnosno njihove buduće namjene", naveo je premijer Marković u današnjem (28. januar) pismu mitropolitu Amfilohiju.

Takođe, kako je saopštio srpski ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović, predsednik Srbije Aleksandar Vučić održao je u ponedeljak, 27. januara, sastanak "sa ljudima zaduženim za bezbednost" sa temom situacije u Crnoj Gori.

Nakon sastanka je najavljeno da će „Vučić razgovarati sa crnogorskim predsjednikom Milom Đukanovićem o spuštanju tenzija“.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG