Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Novo Vijeće ministara BiH, stare politike i poznata lica


Sjednica Parlamenta BiH

Do kraja godine trebalo bi biti formirano Vijeće ministara BiH i u Parlamentu potvrđeni svi predloženi ministri i njihovi zamjenici, izjavio je u utorak (17. decembar) u Sarajevu predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH, Denis Zvizdić.

Sastav je kompletiran nakon što je riješena i posljednja nedoumica oko sastava Vijeća ministara.

Predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija je odlučio da kandidat za ministra za ljudska prava i izbjeglice bude Mlađen Božović, a ne Draško Aćimović kojeg je jednoglasno podržalo Predsjedništvo Demokratskog narodnog saveza (DNS), koalicionog partnera Dodikovog SNSD-u.

Međutim, taj prijedlog su osporili upravo članovi te stranke a njen potpredsjednik, Nenad Nešić je predložio Božovića, koji se izjašnjava kao Crnogorac, na ministarsko mjesto koje je pripalo "ostalim". Ovaj prijedlog je predsjedavajući Vijeća ministara, Tegeltija, u utorak prihvatio.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta BiH Denis Zvizdić je najavio sjednicu do kraja decembra.

"Mi smo spremni zakazati hitnu sjednicu za imenovanje Vijeća ministara BiH čim se završe provjere i od mandatara dobijemo prijedlog za imenovanje ministara i zamjenika ministara. Nadamo se, da ćemo stići do 23. decembra, a ako to ne bude moguće, onda je naredni termin 30. decembar, do kada ima dovoljno vremena da se završe provjere i da prije Nove godine bude imenovano novo Vijeće ministara BiH", rekao je Zvizdić.

Inače, svoje prijedloge za ministre u Vijeću ministara BiH, lideri Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Dragan Čović i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik istakli su još prije sedam dana. Nakon dogovora lidera Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića, Demokratske fronte (DF) Željka Komšića i Saveza za bolju budućnost (SBB) o koaliciji na svim nivoima vlasti u BiH, u petak 13. decembra, stigli su prijedlozi za ministre i iz ovih stranaka.

Pored toga što ima predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije, SNSD sa svojim koalicionim partnerima je predložio kandidate za tri ministarske pozicije - Staša Košarac (ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa), Vojin Mitrović (ministar prometa i komunikacija), te Draško Aćimović, koji nije dobio podršku za poziciju ministra za ljudska prava i izbjeglice.

Kada je u pitanju HDZ, dosadašnje pozicije u Vijeću ministara zadržavaju - ministar finansija i trezora Vjekoslav Bevanda (treći mandat) i ministar pravde Josip Grubeša (drugi mandat) – obojica iz HDZ BiH. Ova stranka je kao treću osobu iz kvote koja joj pripada prema međustranačkom dogovoru predložila za ministricu civilnih poslova Ankicu Gudeljević, bivšu ambasadoricu BiH u Njemačkoj.

Za ministarska mjesta koja su pripala – Bošnjacima, kandidovani su Bisera Turković (SDA), za ministricu vanjskih poslova, ministar sigurnosti bi trebao biti Fahrudin Radončić (Savez za bolju budućnost – SBB), a ministar odbrane Sifet Podžić (DF). Turković je trenutno ambasadorica BiH u Kataru, a Fahrudin Radončić osnivač lista Dnevni avaz, koji je bio na istoj ministarskoj poziciji od novembra 2012. do aprila 2014. godine. Podžić je bivši general i delegat u prethodnom sazivu Doma naroda Parlamenta BiH.

Bez konkretnih planova

Berislav Jurič, kolumnist i urednik na portalu Bljesak.Info, smatra da novo Vijeće ministara neće donijeti ništa novo u političku praksu BiH.

"Bez obzira jesu li u Vijeću ministara poznati ili manje poznati likovi, stara ili nova lica, to neće donijeti nikakve velike promjene u vladavini odabranih, budući da smo vidjeli da i sam predsjedatelj Vijeća ministara, Zoran Tegeltija odnosno mandatar za sastav novog ministarskog tima, nema ideje šta da uradi s Bosnom i Hercegovinom. Jedino što smo mogli čuti od njega je da planira da podigne PDV (porez na dodanu vrijednost) na 19 posto. Ostali planovi ili ne postoje ili se skrivaju", komentariše Jurič za Radio Slobodna Evropa(RSE).

"S druge strane", dodaje, "svjedočimo tome da stranke u ministarstva stavljaju ljude po principu eci peci pec, ko se pokazao dobar u stranci, ko je poslušan".

"Niti jedna stranka, niti jedan ministar neće doći na ovu poziciju zato što ima plan, niko neće imati program čak ni u formatu A4 o tome kako upravljati resorom za koji je imenovan. Opet nas čeka jedna poslušna državna vlast, pored ostalog poslušna i prema stranim investitorima, jer bh. političari jedino znaju klimati glavom kad im treba kredit za neki projekat koji se onda odugovlači, a građani ne prate kako se taj novac troši. Tako da je to jedan začarani krug. Bez obzira ko će činiti Vijeće ministara, biće to sve ista priča, bez vizija i planova ", smatra Jurič.

Stručnost kandidata nije realnost

Politički analitičar, regionalni urednik BIRN-a (Balkanska istraživačka mreža) Srećko Latal naglašava da građani BiH već odavno ne obraćaju pažnju na osobe koje se predlažu za vlade i parlamente na svim nivoima vlasti, jer se to radi mimo njihovih interesa.

"Moramo imati u vidu činjenicu da su u BiH političke stranke te koje su posljednjih nekoliko izbornih ciklusa u potpunosti preuzele kontrolu nad svim vladama i svim parlamentima, i gdje, nažalost, velika većina ministara i poslanika, kao i svih ostalih dužnosnika rade ono što im kažu partijski lideri. Tako da i ja, kao većina građana BiH, nisam nešto posebno obraćao pažnju na imena koja će činiti novo Vijeće ministara, zato što će na koncu učinkovitost ili neučinkovitost Vijeća ministara zavisiti isključivo od političke volje vladajućih stranaka", konstatuje Lata.

"Stručnost kandidata, koja bi bila u prvom planu", ocjenjuje Latal, "još uvijek nije karakteristika za bh. realnost".

"Čini se da se niko ozbiljno ne zalaže za to, a političke stranke rade ono što je u njihovim interesima. Vidimo da se građani pokušavaju prilagoditi tome, ili pokušavaju otići iz zemlje, ali malo ko zaista nastoji da promijeni sistem koji očigledno ne funkcioniše u interesu građanina ili čovjeka. Tako, u ovom trenutku ja iskreno ne vidim niti način, niti mogućnost da se ovaj sistem u kojem se kandidatura vrši isključivo po stranačkim zaslugama, bitnije promijeni u skorije vrijeme", naglašava Latal.

Preporuke EU i program za NATO

Šta se može očekivati u naredne tri godine od novog sastava Vijeća ministara pred kojim stoje neki od najznačajnijih obaveza ključnih za budućnost zemlje?

Analitičar portala Istinomjer, Udruženja građana "Zašto ne", Denis Čarkadžić kaže kako novo Vijeće ministara očekuju dva ključna zadatka – ispunjavanje preporuka iz Mišljenja Evropske komisije nakon zahtjeva za članstvo koji je uputila BiH i realizacija Programa reformi Bosne i Hercegovine, nakon što on bude poslan u NATO i odobren od strane Alijanse.

"Ja nisam optimista kada je u pitanju spremnost da se radi na ispunjavanju spomenutih obaveza, te smatram da je s obzirom na prirodu reformi koje treba da uslijede, bez velikog pritiska međunarodne zajednice teško očekivati da će novi saziv Vijeća ministara moći, ili, da budem precizan, htjeti odgovoriti zadatku", kaže Čarkadžić.

Mackey: NATO će nastaviti aktivnosti u BiH
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:07:26 0:00

Kada se radi o imenovanju novog Vijeća ministara, Čarkadžić kao ključno pitanje "koje još uvijek visi u zraku" navodi to da li će SDA, SBB i DF pristati da se taj proces dovrši, a da se bar ne započne I proces imenovanja nove izvršne vlasti u Federaciji BiH, jednom od dva bh. entiteta, gdje takođe vlasti nisu formirane nakon oktobarskih opštih izbora.

"Ono što je prilično izvjesno u ovom momentu jeste da HDZ BiH neće odustati od svog u zakonu i Ustavu ničim utemeljenog zahtjeva da se nova vlada Federacije imenuje tek nakon izmjena Izbornog zakona BiH, i to, naravno, na način kakav HDZ zagovara. Trenutno ne postoje znaci da će se to pitanje uskoro riješiti, a da li će se pristati na imenovanje Vijeća ministara bez nove vlade Federacije, saznaćemo veoma brzo", ističe Čarkadžić, koji smatra da bi se i međunarodna zajednica morala aktivnije uključiti u rješavanje ovog, kako kaže, "trenutno najbitnijeg problema u zemlji".

Provjeru svih predloženih ministara i njihovih zamjenika vrši Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) i Centralna izborna komisija (CIK BiH).

Vijeće ministara BiH, formirano je na osnovu rezultata izbora održanih prije više od godinu dana (oktobar 2018.).

O uspostavi Vijeća ministara dogovor su još početkom avgusta 2019. postigla tri partijska lidera -Bakir Izetbegović, Stranka demokratske akcije (SDA), Milorad Dodik, Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Dragan Čović, Hrvatska demokratska zajednica (HDZ BIH). Ali, realizacije nije bilo, jer se odnos prema NATO integracijama pokazao kao veliki kamen spoticanja.

Kada je istovremeno na sjednici bh. Predsjedništva 19. novembra potvrđen Zoran Tegeltija, kao manadatar novog Vijeća ministara i dogovoreno upućivanje Programa reformi BiH u sjedište NATO-a u Briselu, krenulo se u sastavljanje nove državne vlade.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG