Kada su početkom oktobra 2018. godine održani opšti izbori u Bosni i Hercegovini, očekivali su se problemi i nesuglasice kada formiranje vlasti dođe na red, ali ne i da će građani 14 mjeseci nakon izbora i dalje čekati nove sazive Vijeća ministara BiH i Vlade Federacije BiH.
Za Zašto? Radija Slobodna Evropa, profesor Asim Mujkić komentariše -- Zašto bi moglo doći do daljeg usporavanja formiranja Vijeća ministara u BiH?
Iako je već krajem izborne godine bilo izvjesno da će okosnicu nove državne vlasti činiti Stranka demokratske akcije (SDA), Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatska demokratska zajednica BiH (HDZ BiH), čuvena etnonacionalna koalicija još nije zaposjela sve funkcije. Do problema je došlo već kada je novi saziv Predsjedništva BiH trebao glasati o dostavljanju Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) u NATO.
Ova, naočigled bezazlena obaveza, postala je problem broj jedan u državi, a nerijetko je bila tema i međunarodnih krugova.
I upravo su, kada je bilo jasno da politički jaz postaje sve dublji, ambasadori zemalja Kvinte (Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija) bili inicijatori sastanka s članovima Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem, Miloradom Dodikom i Željkom Komšićem, na kojem je i ova prepreka prevaziđena.
Time je otkočen proces imenovanja SNSD-ovog kandidata Zorana Tegeltije za novog mandatara Vijeća ministara BiH. Dok komisije formalno završavaju svoj dio posla, parlamenti i ostale državne institucije se spremaju za rad punom parom, broj pesimista nije ništa manji u odnosu na prošlu, izbornu godinu.
"Da vam pravo kažem, ne mislim da će to biti neka vlast. Ona će biti čisto formalne prirode. Po mom mišljenju, mada je to naravno uvijek nezahvalno predviđati, ona će služiti i dalje samo kao pozornica za politička prepucavanja i jačanja nekih političkih pozicija", kaže Asim Mujkić, profesor na Fakultetu političkih nauka Sarajevo.
Iako niko u javnosti ne zna njegov sadržaj, niti da li je riječ o korigovanoj verziji ANP-a, famozni Program reformi će u sjedište NATO-a u Brisel biti upućen u roku od jednog dana nakon što Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH potvrdi imenovanje predsjedavajućeg i ostalih članova Vijeća ministara BiH.
Podjela resora što se tiče SNSD-a i HDZ-a BiH već je davno završena priča. Kada je u pitanju SDA situacija je išla nešto komplikovanije. Ova stranka je sa Savezom za bolju budućnost (SBB) i Demokratskom frontom (DF) dogovorila zajednički nastup na državnom i federalnom nivou.
Sada, kada se ovaj proces približava kraju, lider SBB-a Fahrudin Radončić, potencijalni kandidat za poziciju ministra sigurnosti, je rekao da će "dobro razmisliti hoće li prihvatiti ponudu SDA".
Milorad Dodik kaže da ga je iskustvo u proteklih godinu dana naučilo da u Sarajevu ništa nije završeno, dok se to i ne dogodi, te da bi ova situacija dodatno mogla usporiti formiranje Vijeća ministara.
U rubrici Zašto? Radija Slobodna Evropa profesor Asim Mujkić kaže da ga ovakav rasplet događaja, iako mu se još ne nazire kraj, ne iznenađuje. Navikli smo, kaže, na politiku razmimoilaženja i konstantnog konflikta stranaka koje prethodnih 30 godina u manje-više istom kapacitetu participiraju u vlasti u Bosni i Hercegovini.
"Nije to što Milorad Dodik govori isključeno. Dapače, to je i način općenito na koji se u posljednje vrijeme vlada ovdje, tako da možemo to očekivati, ali nas to ne smije nipošto iznenaditi, pošto je to način na koji se unutar tih krugova shvaća vršenje političke vlasti. Dakle, kroz konflikt, kroz produbljivanje sukoba, kroz vrijeđanje, kroz ponižavanje onih drugih i tako će se to vjerovatno i otegnuti do narednih izbora", tvrdi Mujkić.
Facebook Forum