Vlada Crne Gore je utvrdila inovirani predlog Zakona o slobodi vjerosipovjesti ili uvjerenja i o pravnom položaju vjerskih zajednica, kojima se prema riječima potpredsjednika Vlade za politički sistem Zorana Pažina „u potpunosti prihvataju sve preporuke Venecijanske komisije, prati najviše pravne standarde u ovoj oblasti, Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i smjernice OEBS-a“. Ni najnoviji inovirani predlog Zakona o vjerskim zajednicama ne prihvata Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori, koja se najžešće protivila donošenju ovog zakona.
„Dobili smo jedan moderan i veoma liberalan tekst Zakona u odnosu na okruženje koji na svobuhvatan način omogućava da svaki građanin bude ili ne bude vjernik neke vjerske zajednice, a pri čemu država štiti kulturno blago koje pripada svim građanima Crne Gore i obezbjeđuje da zakoni važe na cjelokupnoj teritoriji Crne Gore“, saopštio je ministar pravde Zoran Pažin.
- Premijer Crne Gore i Mitropolija o 'snazi države' za dogovor sa crkvom
- SPC peticijom protiv Zakona o slobodi vjeroispovijesti
Podsjetimo, predlog Zakona o slobodi vjeroispovjesti Vlada Crne Gore je predlagala dva puta i oba puta ga je povukla, između ostalog, zbog snažnog pritiska Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori. 2015. godine je Vlada povukla predlog Zakona zbog velikog broja primjedbi svih vjerskih zajednica koje djeluju u Crnoj Gori, a sredinom 2019. godine predlog Nacrt Zakona o slobodi vjeroispovjesti je povučen na doradu nakon ocjene Venecijanske komisije da su neophodna pojašnjenja dijela odredbi.
Mitropolija crnogorsko primorska SPC je u međuvremenu pokrenula potpisivanje peticije o odbacivanju predloga Zakona o slobodi vjeroispovijesti koji, kako tvrde u SPC, predstavlja 'osnov za otimanje crkvene imovine od strane države'. SPC je najavila da će 21. decembra u Nikšiću održati takozvani narodni sabor kako bi „još jednom skrenuli pažnju domaćoj i stranoj javnosti na nepravdu kojoj su izloženi“.
Ministar Pažin je saopštio da je imao susret sa predstavnicima SPC, ali da taj sastanak nije rezultirao dogovorom.
„Na žalost predstavnici SPC nisu prihvatili dijalog o ispunjavanju preporuka Venecijanske komisije, uslovljavajući taj dijalog razgovorima i istovremenim donošenjem zakona o restituciji crkvene imovine i zahtijevajući da se otvori rasprava i o svim drugim pitanjima koja uređuje ovaj Zakon, što za Vladu nije bilo prihvatljivo jer bi to značilo korak unazad u procesu donošenja samog Zakona“, rekao ministar Pažin nakon sjednice Vlade Crne Gore.
- Venecijanska komisija: Moguće promjene vlasništva nad crkvama u Crnoj Gori
- Medijski 'juriš' iz Srbije protiv crnogorskog zakona o crkvama
Kada su u pitanju pravne garancije vjerskih zajednica koje su korisnici imovine, hramova, zemljišta i drugih nepokretnosti kao kulturno dobro, Vlada je konstatovala da se garantuju sva pravila dokazivanja i dokazni standardi koji su propisani Zakonom o upravnom postupku, a supsidijarno i zakonom i parničnom postupku. To prema riječima ministra Pažina znači:
„Garantuje se pravna sigurnost svakoj vjerskoj zajednici, potpuno su neosnovane i neutemeljene spekulacije da Vlada ima namjeru da bilo koga iseljava iz hramova ili bilo kome otima hramove. Naprotiv, eksplicitno je rečeno u Zakonu, da vjerske zajednice koje su korisnici hramova i drugih nepokretnosti nastavljaju da koriste ove objekte do odluke državnog organa, nadležnog za pitanje državine, korišćenja i raspolaganja državnom imovinom. Dakle ne događa se ništa što bi značilo onemogućavanje vjernika da uživaju svoja prava na slobodu vjeroispovjesti, samo se uređuje sistem u ovoj oblasti u skladu sa najvišim međunarodnim standardima“.
Odgovarajući na pitanje kako će Vlada reagovati ako Mitropolija SPC pozove vjernike da brane hramove, ministar Pažin je rekao:
„Mitropolija nema od koga da brani hramove, jer Vlada ne namjerava da ulazi u hramove, niti Vlada ima namjeru da bilo koga onemogući da uživa vjerska prava upravo u tim hramovima. Naravno da je pravo mitropolije da učestvuje u javnom diskursu o ovim pitanima i siguran sam da njihov stav neće izostati“.
Najspornija odredba ranijeg Nacrta Zakona o vjerskim zajednicama je dio koji govori o preispitivanju vlasništva nad vjerskim objektima, po kojoj će u državno vlasništvo preći objekti i zemljište za koje vjerska zajednica nema dokaz da je vlasnik.
Inovinarani predlog Zakona o slobodi vjeroispovjesti treba da bude proslijeđen Skupštini gdje će se o njemu izjasniti parlamentarni odbori, a zatim se o Zakonu izjasniti plenum.
