Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Sudovi Crne Gore će reći čija je crkvena imovina


Vlada kaže da joj je jedino bio cilj da se kroz regularnu zakonsku proceduru riješi pitanje vlasništva nad crkvenom imovinom

Nakon finalnog mišljenja i niza preporuka Venecijanske komisije, koje se odnose na vladin Nacrt zakona o vjerskim slobodama i statusu crkvene imovine u Crnoj Gori, osim same Vlade, koja tvrdi da su Venecijanci uvažili njene stavove, zadovoljstvo ne kriju ni u Mitropoliji crnogorsko primorskoj Srpske pravoslavne crkve.

Ta crkva smatra kako je na taj način spriječena vladina namjera da jednostrano preknjiži njenu imovinu i brojne objekte kojima upravlja u Crnoj Gori. U Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, pak, prstom upiru u pravosuđe i tužilaštvo, kao slabu tačku u naumu države da u svoje vlasništvo vrati nepokretnosti kojima gazduje Srpska crkva.

Koordinator pravnog savjeta Mitropolije Crnogorsko primorske Srpske pravoslavne crkve (SPC) Velibor Džomić u izjavi za Radio Slobodna Evropa ponavlja svoju prvu reakciju na finalno mišljenje Venecijanske komisije o nacrtu vladinog zakona o vjerskim zajednicama u Crnoj Gori, kako je time, kako kaže, spriječena namjera Vlade da jednostrano preknjižava imovinu te crkve u Crnoj Gori.

Tako nešto, podsjetimo, demantovala je sama Vlada, poručujući kako joj je jedino bio cilj da se kroz regularnu zakonsku proceduru riješi pitanje vlasništva nad crkvenom imovinom, kao i u bilo kojem drugom imovinskom sporu.

Na naše pitanje- na kome će biti teret dokazivanja titulara svojine, državi, koja pokreće postupak utvrđivanja vlasništva nad zemljištem i nepokretnostima crkve, ili na samoj crkvi čija imovinska prava država osporava, Velibor Džomić odgovara:

"Crna Gora i njena pravna tradicija su naslonjeni na rimsku pravnu tradiciju i evropsku kontinentalnu pravnu tradiciju i cjelokupan pravni sistem Crne Gore u tom smislu počiva na načelu da je teret dokazivanja uvijek na onome koji nešto tvrdi ili onome koji nekog tuži. Tako da ni ovdje nema tog izuzetka. Dakle, svaki koji nešto navodi treba da dokaže svoje pravo, a ona druga strana da iznese kontra dokaze i kontra argumentaciju."

U jednom od brojnih saopštenja nakon što je otvoreno škakljivo pitanje crkvene imovine u Crnoj Gori, Mitropolija Crnogorsko primorska SPC-a utvrdila je kako nema nijednog dokaza u arhivskoj građi da je bilo koji hram i bilo koja crkva, pravoslavna ili katolička, kao i džamija, u Crnoj Gori do 1918. godine bila upisana kao državna svojina. Sa druge strane, država tvrdi da su do 1918. godine, kada je Pravoslavna crkva u Crnoj Gori prisajedinjena Srpskoj, svi njeni hramovi i crkve bile u vlasništvu države.

Stevo Vučinić, potpredsjednik Savjeta Crnogorske pravoslavne crkve, ocjenjuje za Radio Slobodna Evropa da država može brzo da uđe u proces preispitivanja vlasništva nad brojnom imovinom i objektima kojima gazduje Srpska pravoslavna crkva u Crnoj Gori. Prepreku za, kako kaže, odlučnu volju vlade da to pitanje riješi, nalazi u crnogorskom pravosudnom i tužilačkom sistemu, koje je, kako tvrdi Vučinić u zavjeri protiv državnih interesa, pošto je od 1990-ih godina dozvolilo nezakonito prepisivanje ogromne imovine na ime Srpske crkve u Crnoj Gori.

"To podrazumijeva da se prvo riješi pitanje unutar tužilačke organizacije i unutar sudskog, odnosno pravosudnog sistema, da bi se mogao pokrenuti takav jedan postupak. Taj postupak može da ide veoma brzo, upravo zbog toga što vlada odnosno država raspolaže sa svim instrumentima u svojim rukama, ministarstvom itd. koje nadziru takve procese, i oni to mogu veoma brzo da sprovedu. Naravno da će druga strana pokušati, zato što je to strateško pitanje Beograda, da u svakom slučaju preko te crkvene strukture destabilizuje prilike u Crnoj Gori, i da na duži rok uništi ustavni poredak Crne Gore", konstatuje Vučinić.

Od predstavnika i jedne i druge crkve zanimao nas je odgovor na pitanje - koliko su zadovoljni sugestijom Venecijanaca da novi zakon o vjerskim slobodama u Crnoj Gori treba eksplicitno da sadrži odredbu da promjena u vlasništvu nad crkvenom imovinom neće automatski uticati na već postojeće pravo na korišćenje takve imovine.

"Neće automatski, dakle neće istog sekunda onog dana kada postane pravosnažna odluka da je, recimo manastir Ostrog, koji je nedavno prepisan, mislim čak i sudskom odlukom, vi ćete imati situaciju da će on jednog trenutka, kroz određeni upravni ili sudski postupak, doći ponovo u vlasništvo države. Dakle, neće istog tog trenutka on izgubit pravo, nego će u jednom procesu koji će potrajati pola godine ili godinu, se naći model da naravno i interesi Crnogorske crkve budu zaštićeni i da ona može isto tako da koristi taj Ostrog na određeni način", kaže Stevo Vučinić.

Manastir Ostrog
Manastir Ostrog

Velibora Džomića pitali smo da bi Srpska crkva pristala da nastavlja da upravlja Ostroškim manastirom ako bi on bio upisan kao vlasništvo države Crne Gore.

"Na hipotetička pitanja ne odgovaram, jer veoma često i na autobusu može da piše Coca-Cola a da nije Coca-Cola. Veoma je jednostavno i jasno da manastir Ostrog, ili bilo koji drugi manastir u Crnoj Gori, nikada nije bio u svojini države. Nema nikakvog ni automatskog ni poluatomatskog izgonjenja vjernika i sveštenoslužitelja iz manastira. Pravni principi su jasni, sudska zaštita mora da postoji. Umjesto toga, mi danas treba da fokusiramo svi pažnju da se ideja i duh i stavovi Venecijanske komisije implementiraju na pravno valjan način", kazao je Džomić.

I crnogorska Vlada smatra da nakon finalnog mišljenja i preporuka Vencijanske komisije kao ekspertskog tijela Savjeta Evrope, sada treba da se, kako su konstatovali u saopštenju, sa javne kampanje pređe na argumentovani stručni dijalog u cilju donošenja dobrog i pravednog zakona u korist svih građana Crne Gore.

Ograđujući se da nije upoznat sa kompletnom sadržinom mišljenja Venecijanske komisije o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, advokat Dragan Šoć ocjenjuje da će se u odnosu na pitanje vlasništva nad crkvenom imovinom u odgovarajućim sudskim postupcima morati dokazivati vlasništvo. Sadašnji vlasnik crkvenih objekata je onaj ko je upisan u odgovarajućim evidencijama, a ukoliko država bude smatrala da je ta činjenica sporna, to će morati da dokazuje na sudu, kaže Šoć, naglašavajući da je to dio pravnog poretka u Crnoj Gori, a da bi se svaka druga procedura mogla tretirati kao nacionalizacija.

"Po mojim saznanjima, vjerski objekat upisan je kao svojina odgovarajuće crkve ili vjerske zajednice. Ovo se odnosi na pravoslavnu i katoličku crkvu i na Islamsku vjersku zajednicu. Ako država smatra da je to njeno, onda treba da pokrene sudske postupke i da u tim postupcima dokaže svoj pravni osnov da je to nekada bilo državno i kada je to bilo njeno i kada je došlo do promjene. Način na koji to ovi rade, time što se uspostavlja pretpostavka svojine u korist države, to znači nacionalizacija. Crna Gora je riješila da nacionalizuje crkve i vjerske objekte i to selektivno, kako ona to bude smatrala, što nisu radili komunisti. Komunisti u taj dio crkvene imovine nisu dirali, posebno hramove. E ovo sad je jedna novina", kaže Šoć.

Odgovarajući na pitanje kakve su moguće implikacije nakon što je Venecijanska komisija iznijela mišljenje o nacrtu Zakona o vjerskim zajednicama, advokat Šoć kaže da to mišljenje neće pomoći te zaključuje da u samoj Crnoj Gori mora da postoji dogovor za rješavanje problema vjerskih sloboda.

"Iz dosadašnjeg iskustva, njihova mišljenja su bila nekako kao 'švedski sto' pa je svako uzimao nešto što mu odgovara, vadio iz konteksta a ni kontekst nije bio do kraja razjašnjen. Mislim da ne treba previše se naslanjati na to", navodi Šoć.

"U ovoj situaciji sa tim Zakonom", nastavlja dalje Šoć, "mi koji živimo u Crnoj Gori treba da razmislimo kakve sve političke i pravne posljedice takvo jedno rješenje ima ne samo, po trenutno određenu crkvu nego generalno po bilo koga ko može biti na udaru istog ili sličnog zakona".

"Jer zakon provocira dodatne podjele sa potpuno neizvjesnim posljedicama. Mi treba da sjednemo i riješimo to pitanje, a članovi Venecijanske komisije ne žive u Crnoj Gori, oni mogu iz profesorskog mira da bistre svoju pravnu pamet i prepiru se kao što su nekada crkveni dogmatičari raspravljali o tome ‘koliko anđela staje na vrh igle’, ali nama to neće pomoći", kaže Šoć.

Na kraju treba pomenuti posljednji Izvještaj Stejt Dipartmenta o vjerskim slobodama u Crnoj Gori za 2018. godinu u kome se navodi da od 21 priznate vjerske zajednice, samo Srpska pravoslavna crkva nije registrovana; da zakon predviđa da se vjerske zajednice koje su postojale prije 1977. godine i ne moraju registrovati.

U dokumentu se, između ostalog, navodi nezadovoljstvo SPC zbog neadekvatnih zakona koji regulišu njihov status, posebno imovinu, kritike vlasti od strane dijela albanskih partija zbog neuklanjanja nelegalne crkve na Rumiji, kao i zabrane okupljanja vjernika Crnogorske pravoslavne crkve i Srpske pravoslavne crkve na Ivanovim Koritima 19. avgusta, sto policija sprječava već devet godina s obrazloženjem mogućeg sukoba vjernika.

  • 16x9 Image

    Dimitrije Jovićević

    Od 2000. radi za podgoričko dopisništvo Radija Slobodna Evropa. Angažovan je kao urednik i voditelj centralnog dnevnika.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG