Srpska pravoslavna crkva (SPC) u Crnoj Gori zahtijeva od Vlade Crne Gore da novi Zakon o slobodi vjeroispovjesti bude moderan i usklađen sa evropskim standardima i usaglašen sa, kako je rečeno, društvenom realnošću u državi. To je poručeno sa konferencije koju je organizovala Mitropolija crnogorsko-primorska. Vlada Crne Gore je najavila izradu nove verzije Zakona, nakon što je odustala od prethodnog nacrta zbog oštrog protivljenja SPC.
Mitropolija crnogorsko-primorska je zainteresovana za donošenje novog Zakona o slobodi vjeroispovjesti, ali se taj zakon ne može donijeti bez konsultovanja crkava i vjerskih zajednica na čiji će se rad odnositi, saopšteno je između ostalog na konferenciji pod nazivom "Sloboda vjeroispovjesti ili uvjerenja u Crnoj Gori" u organizaciji Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.
Kako je saopštio mitropolit Amfilohije Radović, u posljednje vrijeme je bilo razgovora sa predstavnicima Vlade Crne Gore koja treba da predloži nacrt novog zakona.
"Sad je u toku upravo razgovor o donošenju korektnog zakona o crkvama i vjerskim zajednicama, a to ne može biti donijeto bez saradnje sa samim crkvama koje ovdje postoje. Tek u posljednje vrijeme ministar pravde Pažin (Zoran) koji je zadužen, imali smo nekoliko susreta u mitropoliji povodom formulisanja toga zakona i to daje novu nadu", kazao je Radović.
Mitropolija insistira na javnoj raspravi o novom Zakonu o slobodi vjeroispovjesti.
Vlada Crne Gore je, podsjetimo, 2015. godine predložila zakon od koga je odustala nakon oštrih protesta Srpske pravoslavne crkve. Jedna od najspornijih odredbi tog zakona je bila takozvano podržavljenje vjerskih objekata izgrađenih na teritoriji Crne Gore do 1918. godine, a čemu su se protivile i ostale vjerske zajednice. Vlada je potom najavljivala novi tekst zakona, čije je objavljivanje nekoliko puta odlagano, a posljednja informacija glasi, da će nacrt Zakona o vjerskim zajednicama biti objavljen u drugom kvartalu ove godine.
U Mitropoliji, kako su saopštili, još uvijek nemaju nikakvu informaciju dokle se stiglo sa izradom novog zakona, pa predsjednik Pravnog savjeta Velibor Džomić sumnja da Vlada još nije odustala od prethodnog zakona.
"Nedavno smo sa jedne od najviših državnih adresa dobili informaciju da se Vlada Crne Gore nije odrekla, i pored svih kritičkih i argumentovanih primjedbi na njegov sadržaj i na samu proceduru njegove pripreme i utvrđivanja, od teksta tog nacrta zakona. U Crnoj Gori danas ne postoji, barem za javnost i zainteresovane strane, poznati drugi tekst nacrta zakona od ovog", navodi Džomić.
Zbog nepostojanja novog Zakona o slobodi vjeroispovjesti u Crnoj Gori i dalje važi zakon o vjerskim zajednicama iz 1977. godine. Državne vlasti Grne Gore i SPC u Crnoj Gori u konstantnom su sukobljavanju. Zastupnici interesa Mitropolije SPC tvrde da crnogorska vlast želi da stavi Crkvu pod svoju kontrolu.
"Vlast u Crnoj Gori do danas izbjegava da donese Zakon o vjerskoj slobodi jer izbjegava da bude pravno ograničena u svojim pritiscima na Crkvu, motivisanim ideološki i politički. To je nastavak komunističkog modela vladavine. Režim, pitanje vjerskih prava i sloboda, stalno gura u prostor politike. U Crnoj Gori, vladajuća Demokratska partija socijalista, to su preimenovani komunisti koji su se odrekli svih dugova a zadržali svu imovinu, u svoj program je stavila ambiciju da kreira crkvu po svojoj želji", komentariše profesor sa beogradskog univerziteta Bogoljub Šijaković.
Konferenciji u organizaciji Mitropolije nisu prisustvovali predstavnici Vlade koji treba da predlože novi Zakon o slobodi vjeroispovjesti, iako su pozvani. Ministarstvu za ljudska i manjinska prava smo u međuvremenu poslali pitanja koja se odnose na suštinu novog Zakona i kada se može očekivati da on bude predstavljen javnosti. Odgovore do sada nismo dobili.
Na konferenciji su govorili i strani eksperti, među kojima je Kristijan Kriger, predsjednik Konferencije evropskih crkava iz Brisela, koji je pozvao na dijalog vlasti sa zainteresovanim vjerskim zajednicama.
"Učesnici treba da budu konsultovani prije nego što se dođe do odluka koje ih se tiču i da crkve imaju važnu ulogu u procesima kreiranja demokratskih odluka. Pomenuti problemi uključuju i proces registracije, diskriminaciju na osnovu državljanstva i postojanje teritorijalnih zahtjeva za registraciju, nelegitimno miješanje u autonomiju crkava i vjerskih zajednica", zaključio je Kriger.
Facebook Forum