Dostupni linkovi

Vanredna vijest

NATO prepreka do nove vlasti u BiH


Vojnik Oružanih snaga BiH stoji ispred banera na kojem je zastava NATO-a, Sarajevo, fotoarhiv

Izbori u Bosni i Hercegovini su završeni prije više od šest mjeseci ali još uvijek nije formirano Vijeće ministara. Najveća prepreka je odnos vladajućih, nacionalnih stranaka prema NATO-u. Za pristupanje BiH Sjevernoatlantskom savezu su bošnjačke i hrvatske stranke, dok su protiv stranke iz Republike Srpske (RS), predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Istovremeno, tokom obilježavanja 70. godišnjice osnivanja NATO-a danas (četvrtak) u Sarajevu, Robert Pszczel, viši dužnosnik NATO-a za Rusiju i Zapadni Balkan je izjavio da BiH nema pravo na plan "B" s obzirom na to da oko pristupa Alijansi postoji samo plan "A".

„BiH ima mnogo toga za uraditi, a ključna riječ je reforma. Možete računati na NATO savez, ali i pojedince koji ga predstavljaju u ispunjavanju zadataka koji vam ostaju. NATO je pružio podršku, ali na BiH je sada da učini korak dalje“, istakao je Pszczel.

Razlike u stavovima bh. lidera su se obnovile krajem prošle godine nakon prijedloga predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika da manadatar za sastav novog Vijeća ministara bude Zoran Tegeltija. Druga dva člana bh. Predsjedništva, Šefik Džaferović i Željko Komšić, su uslovili Tegeltijino imenovanje usvajanjem Godišnjeg nacionalnog plana, kojim bi se aktivirao MAP – Akcioni plan za članstvo u NATO-u. Poznato je da Republika Srpska odbija usvajanje ovog dokumenta odnosno aktivnosti koje bi vodile članstvu BiH u NATO-u.

Da li je moguće približiti ove oprečne stavovena putu formiranja vlasti?

Ishod nekoliko posljednjih međustranačkih sastanaka pokazuje da nema promjene u već zauzetim pozicijama, iako se pokušava ublažiti razlika uz navođenje da se može „ vještom politikom“ ponaći rješenje, kako je izjavio predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović nakon susreta s liderom SDA Bakirom Izetbegovićem juče (srijeda) u Mostaru. Čović je takođe rekao :

„Poznato je da imamo različite stavove oko NATO-a. SDA i HDZ misle isto u posljednjih nekoliko godina. Srpska strana također transparentno govori da su oni protiv. Morat ćemo zajedno tražiti rješenja. Na neki način niko se na toj temi ne bi smio osjećati poraženim a istovremeno bi trebalo osigurati protočnost te ključne ideje. Ona se ne može nikako zaustaviti ali je pitanje tehnike kako to napraviti a da nijedna strana ne bude favorizovana. Tu imamo dosta oštre stavove i ja sam zagovornik da iz toga što prije izađemo“, rekao je Čović.

Bakir Izetbegović i Dragan Čović
Bakir Izetbegović i Dragan Čović

I Bakir Izetbegović je u Mostaru potvrdio da ostaje „neprecizno“ definisano pitanje aktivacije MAP- a za članstvo u Alijansi.

„Nadam se da ćemo i tu iznaći rješenje i spriječiti krizu, da ćemo otkloniti zastoj u radu institucija, zakonodavnih tijela, formiranja komisija itd. Mislim da ćemo se već iduće sedmice naći u formatu SNSD - HDZ – SDA kako bi raspodijelili resore u Vijeću ministara. Idemo korak po korak“, rekao je Izetbegović.

Stav Demokratske fronte, čiji predsjednik Željko Komšić je član Predsjedništva BiH se ne mijenja, kaže generalni sekretar stranke Zlatko Miletić.

„Mi stojimo na stanovištu da se Ustav i zakoni ove zemlje moraju poštovati, uključujući strategije koje su donesene u toj oblasti, prije svega Smjernice vanjske politike iz 2003. godine ili Zakon o obrani, iz 2005. godine, gdje jasno stoji da se sve institucije Bosne i Hercegovine obavezuju da ispunjavaju obaveze na putu ka NATO Savezu. Po nama tu ne bi trebalo biti ništa sporno. Mi, za razliku od pojedinih nosilaca javnih političkih funkcija, smatramo da je to pitanje više tehničko nego političko i da se njime treba baviti Ministarstvo odbrane BiH. Kada dođemo u situaciju, za 3-4 ili još koju godinu više, građani BiH će se konačno izjasniti na referendumu ili na neki drugi način da li su za ulazak BiH u NATO“, naglašava Miletić.

Sastanak delegacija SDA i SNSD, održan u srijedu (10. aprila) u Sarajevu, takođe nije donio nikakav napredak i kako je izjavio potpredsjednik SDA Adil Osmanović, za sada pozicije ostaju nepromijenjene.

„Mi smo tražili modalitet od SNSD-a kada je u pitanju Godišnji nacionalni plan i dobili smo odgovor da je to u ovom momentu za njih neprihvatljivo“, izjavio je Osmanović.

Od ranije je poznat stav predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika kao i drugih političkih zvaničnika Republike Srpske (RS) da ne žele put u NATO. To je Dodik ponovio i prilikom svečane inauguracije za člana Predsjedništva BiH kada je poručio da je „vojna neutralnost dio političkog konsenzusa svih, i vlasti i opozicije u RS:“

Deklaraciju o vojnoj neutralnosti je donijela Narodna Skupština RS (oktobar 2017. godine).

Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je u oktobru 2009. godine uputilo formalan zahtjev za MAP – Akcioni plan za članstvo BiH u NATO. Tada je član Predsjedništva bio saadašnji potpredsjednik SNSD-a Nebojša Radmanović.

Ministrica odbrane BiH Marina Pendeš, učestvujući danas na konferenciji kojom je obilježeno sedam decenija postojanja Alijanse na pitanje o stavu RS je kazala: „Nemojte mene pitati šta mogu očekivati od Republike Srpske. Ja, kao ministrica obrane i članica Vijeća ministara, radim sve da dođe do usvajanja Prvog nacionalnog godišnjeg programa, koji je pripremljen, i na tome ću i dalje inzistirati. Ja mislim da ovdje, ko ima uši da čuje, čuo je. Ako za NATO, kad je u pitanju članstvo, postoji konsenzus, onda je jasno - na neki način je to poruka da i u Bosni i Hercegovini mora postojati konsenzus oko ključnih pitanja“, izjavila je Pendeš.

Radim sve da dođe do usvajanja Prvog nacionalnog godišnjeg programa, koji je pripremljen, i na tome ću i dalje inzistirati: Marina Pendeš
Radim sve da dođe do usvajanja Prvog nacionalnog godišnjeg programa, koji je pripremljen, i na tome ću i dalje inzistirati: Marina Pendeš

Situaciju oko potencijalnog članstva BiH u Sjevernoatlantskom savezu, komplikuju i neke druge izjave. Tokom sastanka Dragana Čovića sa predsjednikom Srbije, Aleksandrom Vučićem, u okviru Mostarskog sajma u utorak devetog aprila, Čović je na pitanje o NATO integracijama odgovorio da će „ta tema još dugo biti prisutna u BiH“ a zatim je komentarisao odnos Srbije prema Alijansi.

„Mi do kraja uvažavamo inetrese Republike Srbije i poštujemo volju izvršne vlasti Srbije kada je u pitanju taj dio integracija“, rekao je Čović na konferenciji za novinare.

Nekoliko dana ranije gostujući na TV FACE, ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić, član Srpske demokratske stranke (SDS) je rekao: „Volio bih da i BiH i Srbija uđu u NATO! Dodik će to prihvatiti“. Zatim se ogradio da je to njegov lični a ne stranački stav.

Ministri vanjskih poslova zemalja članica Sjevernoatlantskog saveza su na sastanku u Briselu (Bruxelles) 5. decembra 2018. donijeli odluku da se Bosni i Hercegovini odobri da podnese prvi Godišnji nacionalni program (ANP) iz Akcionog plana za članstvo u NATO-u (MAP) kao prvi korak za članstvo.

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i pored stavljanja na dnevni red sjednice, nije razmatralo prijedlog Godišnjeg nacionalnog programa BiH 2018-2019. godina čiji je predlagač Komisija za NATO integracioni proces BiH.

Osim suprotnih stavova o NATO integracijama, prepreka za formiranje Vijeća ministara je raspodjela resora odnosno broj ministarstava, od ukupno devet, koji će pripasti nacionalnim strankama. Sadašnja formula 3+3+3, tri Bošnjaka, tri Hrvata i tri Srbina nije prihvatljiva za SDA. Ova stranka s eventualnim koalicijskim partnerima računa da će dobiti četiri ministra, odnosno da će SNSD imati jedno ministarsko mjesto manje jer daje predsjedavajućeg Vijeća ministara. Takođe i HDZ i SDA, prema onom što se do sada zna, žele ministarstvo finansija.

Kriza zbog nefomiranja vlasti, i na državnom i na nivou Federacije pokazuje se u vrlo praktičnom obliku. Na današnju sjednicu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH nisu došli poslanici iz SNSD-a jer smatraju da treba prvo imenovati mandatara za novi saziv Vijeća ministara. Na sjednicu Vlade Federacije, već drugi put nisu došli ministri iz HDZ-a BiH. Pretpostavlja se da je razlog višemjesečni sukob ministrice finansija Jelke Milićević i premijera Fadila Novalića, kao i nesuglasice između SDA i HDZ-a u vezi s nekim imenovanjima.

  • 16x9 Image

    Gordana Sandić-Hadžihasanović

    Saradnik Radija Slobodna Evropa od 1996. godine. Uređivala emisije posvećene izbjeglim i raseljenim osobama. Među osnivačima prve mreže bosanskohercegovačkih radio stanica i Jutarnjeg programa "Radio 27", što je jedan od zapaženijih projekata RSE. Trenutno uređuje emisiju "Na vratima Evrope", posvećenu evropskim integracijama i obavezama BiH na evropskom putu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG