Dostupni linkovi

BiH između Istoka i Zapada oko ulaska u NATO


Zastava NATO-a i Bosne i Hercegovine

Bosna i Hercegovina se našla u nezavidnoj situaciji između svjetskih sila Sjedinjenih Država i Rusije čiji predstavnici posljednjih dana šalju jasne poruke – jedni za što brže ispunjavanje uslova za NATO, drugi protiv ulaska u Sjevernoatlantski savez. Analitičari kažu da će BiH teško izaći iz ove situacije, naročito sa političarima koji već godinama blokiraju procese pridruživanja, kako NATO-u, tako i Evropskoj uniji (EU).

Rusija ne može da se složi sa pristupanjem BiH NATO-u, izjavio je uoči dolaska u Srbiju ruski ministar vanjskih poslova, Sergej Lavrov.

"Pravila koja se promovišu na Balkanu su dovoljno opasna i odražavaju maniju da se gurnu sve balkanske države u ovaj savez što je prije moguće", rekao je Lavrov na godišnjoj konferenciji za novinare.

S druge strane, američki državni tajnik Mike Pompeo nedavno je uputio posebno pismo članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine kojim ih je pozvao da NATO-u dostave godišnji nacionalni plan reformi (ANP) čije bi prihvaćanje značilo i aktiviranje Akcijskog plana za članstvo BiH u Sjevernoatlantskom savezu.

Ovim pismom američka administracija se jasno odredila u odnosu na podijeljena mišljenja unutar same Bosne i Hercegovine oko eventualnog punopravnog članstva BiH u NATO-u čemu se odlučno protive vlasti u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska (RS) uključujući aktuelnog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Milorada Dodika.

Vlasti u RS-u insistiraju na tome da Bosna i Hercegovina ne može postati članicom NATO-a sve dok to ne postane i Srbija.

Tako je Bosna i Hercegovina, ocjenjuju analitičari, postala poligon za igru dvije svjetske sile SAD-a i Rusije i teško će biti izaći iz ove situacije.

Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije kaže kako je Bosna i Hercegovina propustila svoju šansu aktiviranja MAP-a i približavanja Sjevernoatlantskom savezu prije nekoliko godina.

"Mislim da smo imali veliku šansu u periodu od 2000. do 2005. godine da napredujemo u ispunjavanju uslova, no danas je situacija znatno drugačija. U proteklih pet godina vidimo da Rusija jasno izražava stavove da su i SAD i NATO neprijatelji ruskih interesa i da su protiv širenja NATO-a i na područje Balkana i istočne Evrope. Na drugoj strani, Amerika je bila izgubila interes za područje Balkana, ali evo sada svjesni jačanja uticaja nekih drugih zemalja na ovom prostoru poput Rusije, Turske, Saudijske Arabije, Kine malo su se da kažem otrijeznili i nastoje povratiti onaj uticaj za koji su mislili da je posao odrađen, ali turbulentno područje Balkana malo drugačije reaguje na sve", ističe Hadžović.

Vojni i politički analitičar Neven Kazazović ocjenjuje da je ovakvoj situaciji doprinijela nezainteresovanost američke administracije da se više angažuje na ovom pitanju.

"Situacija je vrlo teška. Rusi očigledno smatraju da BiH ne smije da uđe u NATO jer bi to uticalo na Srbiju odnosno na njenu ukupnu poziciju na Balkanskom poluostrvu. Dovoljno je samo napomenuti da su oko Srbije danas skoro sve zemlje članice NATO-a. Sa Bosnom i Hercegovinom i Makedonijom taj krug bi se zatvorio, no Makedonija ipak nije u istoj poziciji kao mi. NATO je mogao biti nešto konkretniji kod prijema BiH u taj savez, a ne da postavlja sve te silne uslove, jer očigledno da oni nisu računali na to da će Ruski uticaj sve više da jača i da će imati toliku podršku Dodika i Vučića (Aleksandar, predsjednik Srbije), a što direktno utiče na stav oko ulaska BiH u NATO. To je rekao bih politika koja nas itekako skupo košta", riječi su Kazazovića.

Ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak kazao je nedavno za Al Jazeeru Balkans kako u narednih pet godina BiH sigurno neće ući u NATO te podsjetio da je Predsjedništvo BiH prije osam godina jednoglasno donijelo odluku (tada je član Predsjedništva iz reda srpskog naroda bio Nebojša Radmanović iz Dodikovog Saveza nezavisnih socijaldemokrata - SNSD, prim. nov.) o poboljšanju saradnje i partnerskom odnosu BiH i NATO saveza u čijim okvirima se može kretati.

Crnadak: Sačiniti prvi nacionalni godišnji program
Crnadak: Sačiniti prvi nacionalni godišnji program

"Saglasili smo se da to bude saradnja i partnerstvo u narednih pet godina, da to bude MAP i treba sačiniti prvi nacionalni godišnji program, a šta će se dešavati poslije toga - vidjećemo. Mislim da je prvorazredan značaj i za nas u Republici Srpskoj, a i za sve u Bosni i Hercegovini da odluke koje smo svojevoljno donijeli zajednički jednoglasno da iza njih stojimo i da njih ne dovodimo u pitanje jer jedina stvar koja nas ovde može povesti napred jeste da zajednički donosimo odluke da tražimo kompromise i da ono oko čega se usaglasimo provodimo", ocijenio je Crnadak.

Analitičari kažu kako se ova situacija može riješiti na dva načina.

Neven Kazazović smatra da Amerikanci, odnosno Zapad, ne smiju ostati indiferentni na pojačan ruski uticaj u Bosni i Hercegovini i da trebaju poduzeti konkretne korake.

"Ja bih samo napomenuo da je predsjednik Rusije Vladimir Putin rekao nedavno kako je Rusija zainteresovana ne samo za RS, nego i cijelu BiH što se pokazuje i kroz sve veće prisustvo i saradnju i u privrednom smislu, smatram da bi SAD trebao to imati u vidu. Drugi izlaz je jačanje građanskog bloka u Bosni i Hercegovini, koji će na kraju da ojača toliko da može samostalno donositi odluke u BiH i povede ovu zemlju u bolju budućnost", stav je Kazazovića.

Denis Hadžović dodaje da je skloniji vjerovanju kako će neka nova generacija političara biti odgovornija spram odlučivanja o budućnosti BiH i njenih građana.

"Uvijek je tako, kad se slonovi igraju trava nastrada. Moramo pokušati pronaći glasnije civilno društvo i glasnije intelektualce kako bi naše političare usmjerili da uhvate ovaj zadnji voz, bilo na koju stranu, ali u najboljem interesu građana Bosne i Hercegovine", zaključuje Hadžović.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG