Opozicioni Demokratski front (DF) objavio je transkript šestočasovnog saslušanja Saše Sinđelića u državnom tužilaštvu Srbije od 27. oktobra 2016. godine, koje je prethodilo davanju statusa svjedoka saradnika Sinđeliću u sudskom procesu „državni udar“.
Transkript i audio snimak sa saslušanja Saše Sinđelića u srpskom tužilaštvu neposredno nakon događaja od 16. oktobra 2016. godine, Demokratski front je proslijedio Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori, ambasadama Rusije, Sjedinjenih Država, Velike Britanije, Francuske i Njemačke. DF tvrdi da se iz tog saslušanja „jasno zaključuje da je, naknadnim intervencijama i pritiscima Sinđelić natjeran da promijeni iskaz, što je poslužilo za montažu afere u kojoj su optuženi i lideri DF-a“.
Prema tonskom transkriptu, Sinđelićev tadašnji iskaz pred državnim tužiocem Srbije se u jednom dijelu razlikuje od izjava i konstatacija koje daje u aktuelnom sudskom postupku. Između ostalog, Sinđelić u Srbiji nije optuživao opozicioni Demokratski front za bilo kakvo učešće u zavjeri.
Više događaja o kojima svjedok saradnik u sudskom postupku „državni udar“ Saša Sinđelić govori tokom višednevnog davanja iskaza u Višem sudu u Podgorici, nije pominjao tokom prvog saslušanja u državnom tužilaštvu Srbije 27. oktobra 2016. godine. To proizilazi iz šestočasovnog tonskog transkripta koji je objavio opozicioni Demokratski front.
Između ostalog, odgovarajući na pitanja tužiteljke, Saša Sinđelić koji je tada imao status osumnjičenog za pokušaj terorizma, više puta je naglasio da u Crnoj Gori u vrijeme izbora nije trebalo da dođe do bilo kakvog nasilja, već da se organizuje miran skup opozicionih stranaka na dan izbora. Kako je tada saopštio, njegov zadatak je bio da okupi ljude koji će prisustvovati isključivo mirnom protestu i dati podršku opoziciji, te da je to od njega tražio Eduard Šišmakov.
Sinđelić je u sadašnjem sudskom postupku kao svjedok saradnik saopštio da je između ostalog trebalo da bude snimljeno hapšenje tadašnjeg premijera Mila Đukanovića i da se govorilo o njegovom ubistvu. Međutim, prošle godine na saslušaju Sinđelić je odbacio tu mogućnost.
„Da sam ja htio da gospodin Đukanović bude uhapšen on bi bio uhapšen. U Crnoj Gori postoje tri puta kojima se on kreće. Ja sam ranije boravio u Crnoj Gori, svaki pedalj Crne Gore poznajem. I sigurno ne bih angažovao babe, djecu i starce, da idu da hapse gospodina Đukanovića jer bi to zaista bilo smiješno“, rekao je Sinđelić pred srpskom tužiteljkom 27. oktobra 2016. godine.
Tokom sadašnjeg suđenja svjedok saradnik Sinđelić je u više navrata tvrdio da je organizator nasilja Demokratski front, te da je ta politička grupacija bila zadužena da između ostalog podijeli oružje. Tokom saslušanja u Beogradu prije više od godinu, Sinđelić je saopštio da ne poznaje nikoga iz opozicionih stranaka, niti da su opozicione stranke znale da on okuplja ljude iz Srbije da odu u Crnu Goru na protest.
Sinđelić: Takođe izjavljujem da ni druga strana u Crnoj Gori, opoziciona i ma koja, nije imala dodir sa mnom ni ja sa njima. Niti sam ja njih finansirao, niti oni mene, niti ti ljudi išta znaju o tome, uopšte da su poslati ljudi na skup tamo.
Tužiteljka: Jeste li vi bili u kontaktu iz te opozicije?
Sinđelić: Nikada ja u svom životu nikoga iz te opozicije nisam sreo lično, niti se tako ikada obratio meni sa zahtjevom za pomoć i itd.
Tužiteljka: Pa šta je vaša ideja bila... Da pomognete opoziciju?
Sinđelić: Da, da ti ljudi dođu i da budu na tom skupu.
Bez obzira što Sinđelić tokom sadašnjeg suđenja govori o postojanju oružja i opreme, u vrijeme saslušanja u Beogradu Sinđelić je tvrdio da on nije slao nikakvu opremu niti da mu je to Šišmakov tražio. Slijedi direktno pitanje srpske tužiteljke o pancirima:
Tužiteljka: Je li bilo pancira?
Sinđelić: To su panciri čiji je rok upotrebe prošao, panciri koji su izašli iz roka upotrebe i to su stari panciri JNA.
Jedini strah koji u vrijeme saslušanja u državnom tužilaštvu Srbije Sinđelić imao je, strah od policije i crnogorskog režima, ali i od samog Eduarda Šišmakova.
„Taj režim crnogorski koji smatram kriminalnim može i ima mogućnosti da me eliminiše da ja ne bih svjedočio u ovom slučaju“, rekao je Sinđelić prošle godine.
Međutim i pored tog straha, Sinđelić je zatražio od crnogorskog tužilaštva status svjedoka saradnika kako bi, kako je rekao, saopštio kompletnu istinu koju je naveo u iskazu pred srpskim tužilaštvom.
„Zahtjevam da mi na neki način tužilaštvo i sudstvo Crne Gore omoguće da se ja ne nađem pritvoren ili zadržan na teritoriji Crne Gore gdje smatram da bi moja bezbjednost i bezbjednost moje porodice bila bitno ugrožena i životno. Zahtjevam takav status, znači status zaštićenog svjedoka, znači da sam ja zaštićen za budućnost, želim da sarađujem u postupku“, rekao je tada Sinđelić.
Specijalno tužilaštvo je reagovalo na objavljivanje navedenog transkripta starog više od godinu, nazivajući potez Demokratskog fronta spinovanjem. Specijalno tužilaštvo ističe da je svjedok saradnik Saša Sinđelić iskaz u tužilaštvu Republike Srbije dao u svojstvu okrivljenog, a da je na glavnom pretresu koji je u toku, kao svjedok saradnik objasnio da je to učinio sa namjerom da obmane istražitelje i njihove aktivnosti usmjeri u drugom pravcu. Takođe Specijalno tužilaštvo naglašava d se taj iskaz u Beogradu ne može koristiti kao dokaz u sadašnjem procesu.
To što je Saša Sinđelić jedno govorio dok je bio osumnjičeni u Beogradu a sasvim drugo kao saradnik tužilaštva u Podgorici, za poznatog crnogorskog advokata i bivšeg Ministra pravde Dragana Šoća sa stanovišta prava nije ništa sporno. Međutim, dijametralnost Sinđelićevih stavova, prema mišljenju Šoća, otvara pitanje njegovog kredibiliteta i vjerodostojnosti, što može da oteža posao Specijalnom tužiocu Milivoju Katniću u dokazivanju krivice za navodni pokušaj državnog udara.
Iako je crnogorska javnost prethodnih dana imala priliku da u tonskom zapisu, koji je zabilježen pred istražiteljima u Beogradu, čuje prvu verziju istine Saše Sinđelića o tzv. državnom udaru, dok je još bio u statusu osumnjičenog, a koja se drastično razlikuje od onoga što Sinđelić govori kao svjedok saradnik crnogorskog tužilaštva saopštava pred podgoričkim sudom, za advokata i nekadašnjeg crnogorskog ministra pravde Dragana Šoća to sa pravnog stanovišta ne proizvodi nikakvu konfuziju. U tom smislu objašnjenje Specijalnog državnog tužilaštva kako je Sinđelić dok je bio osumnjičeni pokušavao da spasi svoju kožu usmjeravanjem istrage u pogrešnom pravcu, drži vodu.
„Tačno je da status okrivljenog ili osumnjičenog i status svjedoka saradnika nijesu isti. Dakle, onaj ko je osumnjičen može da se brani i neistinom. To je legitimno i zakonom dopušteno. Međutim, svedok saradnik mora da apsolutno govori istinu. Sad je samo pitanje: Kad je Sinđelić govorio neistinu? Da li je tada govorio neistinu ili sada govori neistinu“, kaže Šoć.
Upravo ta dilema, prema mišljenju advokata Šoća, može da podupire sumnje u vjerodostojnost Sinđelićevog svjedočenja i umanji njegov kredibilitet. Ako je za pravnu struku suprostavljenost iskaza neproblematična, laička javnost ne može da ne zapazi da je Saša Sinđelić, kao ključna ličnost na kome počiva sudski proces za pokušaj terorizma na izborni dan u Crnoj Gori, sa jednakom uvjerljivošću interpretirao dvije verzije jednog te istog događaja.
„Što se tiče laičke javnosti, već je tu rekao bih napravljen jedan minus za Specijalnog državnog tužioca. Jer će običan čovjek vjerovatno reći: Dobro, pustite vi te vaše pravne mudrolije. Sinđelić je jedno pričao tamo kako ovaj (Eduard Šišmakov) ne zna ni ruski i ko zna ko je on. I, pretpostavljam da će laičkoj javnosti Saša Sinđelić biti dodatno diskreditovan kao vjerodostojan svjedok u ovom postupku. A pitanje njegove vjerodostojnosti jeste pitanje provjerljivosti njegovog iskaza. A ja ne vidim načina, barem do sada, da se taj iskaz provjeri iz nekih drugih izvora, koji bi ga učinili nespornim i nesumnjivim.“
S obzirom na to da Saša Sinđelić već za sobom vuče reputaciju nekoga ko je u sukobu sa zakonom, koga Hrvatska potražuje zbog krivičnog djela ubistva za šta je pravnosnažno osuđen, Dragana Šoća pitali smo koliko nove okolnosti dodatno bacaju sjenku na “proces vijeka“, kako se suđenje za državni udar kolokvijalno zove, i koliko otežavaju posao Specijalnom tužilaštvu u dokazivanju krivice.
„Sada ćemo da vidimo kako će vijeće koje vodi ovaj postupak ocijeniti to, i da li će uzeti da je njegov sadašnji iskaz vjerodostojan. To znači da će ono procijeniti da li postoji dovoljno elemenata da on zadrži taj status svedoka saradnika. Od toga će u suštini zavisiti kako će oni cijeniti njegov iskaz u dokaznom postupku", zaključuje Šoć.
Facebook Forum