Dostupni linkovi

Ni danas nije jasno hoće li Slovenija okončati proceduru oko ratifikacije pristupnog protokola Hrvatske u NATO, ili će Slovenci ipak o tom pitanju izići na referendum. Hrvatska diplomacija je najavila da se neće tako ponašati kod ulaska drugih svojih susjeda u euroatlantske integracije.

Tek u četvrtak će se pouzdano znati hoće li Hrvatska na jubilarnom summitu NATO-a početkom travnja postati punopravnom članicom te vojnopolitičke alijanse, ili će Slovenci na prijedlog svoje radikalne desnice ipak izići na referndum o hrvatskom članstvu u NATO-u i time odgoditi hrvatski ulazak. Naime, danas je Vanjskopolitički odbor slovenskog parlamenta jednoglasno prihvatio tekst «Izjave o zaštiti interesa Republike Slovenije u postupku ratifikacije hrvatskog pristupnog protokola za ulazak u NATO savez», ali u njoj nema dijelova što ih je predlagala desna Pučka stranka o tome da je 1991. godine u trenutku razdruživanja Slovenija kontrolirala cijeli Piranski zaljev, da je imala izlaz u međunarodne vode i da su sela na južnoj obali rijeke Dragonje u Istri, i na lijevoj obali Mure kod Svetog Martina na Muri - slovenska.

Predsjednik slovenske nevladine udruge «25.lipnja 1991» Marijan Podobnik, nezadovoljan time što ovi zahtjevi nisu uključeni u Izjavu, predao je poslijepodne – kako bi ulovio zakonski rok - 2500 potpisa za referendum o hrvatskom ulasku u NATO. Međutim, on je naglasio kako će konačnu odluku o referendumu donijeti tek u četvrtak, kada će slovenski parlament raspravljati i glasati o ovoj Izjavi Vanjskopolitičkog odbora.

Ljubljana
Ako bi krenula procedura o raspisivanju referenduma, Slovenija ne bi uhvatila rok za slanje ratificiranog hrvatskog protokola za NATO, koji u Washingtonu mora biti najkasnije 23. ožujka, kazao je slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar nakon sjednice Odbora. Predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Ivo Vajgl kazao je pak danas da je Izjava na odboru prihvaćena jednoglasno, da ona odražava stav slovenske Vlade, i da referendum - nije potreban.

Farsa – tim je riječima hrvatski premijer Ivo Sanader komentirao današnji razvoj događaja u Ljubljani:


«Mi očekujemo da će na Summitu u Strassbourgu i Kehlu Hrvatska biti predstavljena kao punopravna članica NATO saveza. Ovo što se događa u Sloveniji – pa i danas – treba završiti što prije. To je farsa koja ničemu ne vodi!»

Hrvatski predsjednik Stipe Mesić kazao je danas kakao se nada da će u Sloveniji pobijediti racionalno razmišljanje:


«Naime, ako su sve zemlje NATO pakta obavile ono što je potrebno da se ratificiraju akti, ja se nadam da će to biti i u Sloveniji. Jer ako se to dogodi, to više neće biti problem Hrvatske. To će biti problem Slovenije u NATO paktu.»

Hrvatska traži saveznike u regiji

Danas je u Zagrebu bosanskohercegovački ministar vanjskih poslova Sven Alkalaj. U razgovoru sa najvišim hrvatskim dužnosnicima obećano mu je da se Hrvatska na putu Bosne i Hercegovine prema euroatlantskim integracijama neće ponašati kao Slovenija sada prema Hrvatskoj:


«Na razgovorima sa predsjednikom Republike i predsjednikom Vlade jednoznačno je rečeno da put Bosne i Hercegovine neće biti uslovljavan postojanjem određenih problema koji još nisu riješeni, a prije svega se tu radi o razgraničenju.»


Hrvatska u svom sporu sa Slovenijom – čini se – traži saveznike u regiji. Sa službenim Sarajevom dogovorena je suradnja oko štednje u Ljubljanskoj banci, za koju Slovenci kažu kako je to pitanje sukcesije i odbijaju vratiti novac štedišama u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Ministar Alkalaj:

Sven Alkalaj
„Mi smo razgovarali o problemu Ljubljanske banke, zbog kojeg je zabrinut velik broj naših građana koji još uvijek ne mogu doći do svojih deviznih uloga i na taj način mi smo razmijenili iskustva oko strategije nastupa prema Ljubljanskoj banci, kako bi građani obje države bili obeštećeni.“


Njegov hrvatski kolega Jandroković - na istom tragu:


„Hrvatska strana smatra da Ljubljanska banka mora vratiti dug i hrvatskim i bosansko-hercegovačkim štedišama. Radi se o privatno-pravnom odnosu. Dogovorili smo se da ćemo koordinirati zajedničke aktivnosti, uskladiti stavove i tražiti da se ispravi ono što se dogodilo početkom devedesetih godina. Dakle – da oni koji su svoj novac tada povjerili Ljubljanskoj banci mogu sada taj novac dobiti nazad.“

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG