Dva nasljeđa Hašima Tačija

Hashim Thaci (Hašim Tači) stajao je 17. februara 2008. godine za govornicom Skupštine Kosova i pročitao riječi koje će odrediti njegovo mjesto u historiji najmlađe države u Evropi.

"Mi, demokratski izabrani lideri našeg naroda, ovom deklaracijom proglašavamo Kosovo nezavisnom i demokratskom državom", rekao je Tači.

Tada je imao 40 godina, bio je premijer Kosova i bivši politički lider Oslobodilačke vojske Kosova.

Njegova fotografija u Skupštini postala je jedna od ključnih slika 17. februara.

17. februar 2008: Hašim Tači, tadašnji premijer, na dan proglašenja nezavisnosti Kosova.

Osamnaest godina kasnije, još jedna Tačijeva slika ulazi u historiju Kosova.

Stajao je 16. septembra 2026. godine u sudnici u Hagu i slušao kako ga je sudsko vijeće Specijaliziranih vijeća Kosova proglasilo krivim za ratne zločine.

"Sudsko vijeće vas osuđuje na jedinstvenu kaznu od 25 godina zatvora", navedeno je u presudi.

Hašim Tači pred Specijalizovanim vijećima Kosova u Hagu, 16. septembra 2026.

Nijedna fotografija ne briše onu drugu, ali će od ove presude postojati zajedno.

Pitanje je šta ovo čini ne samo Tačijevom naslijeđu, već i načinu na koji će se čitati historija države čijem je stvaranju pomogao.

Bivši lideri OVK osuđeni na 81 godinu zatvora za ratne zločine

Šta je Hag presudio?

Mark Ellis, direktor Međunarodne advokatske komore, kaže da pravni odgovor ne ostavlja mnogo prostora za dilemu: ovo su dvije potpuno odvojene stvari.

Prema njegovim riječima, Specijalizirana vijeća imala su zadatak utvrditi krivičnu odgovornost četvorice pojedinaca – Tačija i njegovih saboraca Kadrija Veselija, Redžepa Selimija i Jakupa Krasnićija – a ne suditi državi koja je kasnije nastala.

"Ovu četvoricu pojedinaca proglasili su krivim za ratne zločine i za njihovu individualnu odgovornost. To je ono što određuje zakon. To ne bi trebalo imati nikakav drugi utjecaj na državu", kaže Ellis za Radio Slobodna Evropa.

Kada je riječ o nezavisnosti, pravni odgovor dat je još prije mnogo godina.

Međunarodni sud pravde je 2010. godine utvrdio da Deklaracija od 17. februara nije prekršila međunarodno pravo.

Granica je jasno povučena i u Specijaliziranim vijećima: težnja za nezavisnošću Kosova nije bila ono što je sud smatrao kriminalnim. Presuda se bavila sredstvima korištenim protiv osoba koje su smatrane protivnicima.

Ipak, ono što je jasno razdvojeno u sudnici može se lakše spojiti u političkoj borbi za historiju.

Presuda koja može dobiti drugi život

Upravo ovdje, prema riječima istraživača Abita Hoxhe sa Univerziteta Agder u Norveškoj, presuda može dobiti drugi život.

Ne mijenjajući pravni status Kosova, već ulazeći u mnogo stariji sukob oko načina na koji se tumači njegova nezavisnost.

Hoxha kaže da bi odluka mogla ostaviti "veliku mrlju" na ovoj historiji i očekuje da će Srbija i Rusija, koje i dalje osporavaju nezavisnost Kosova, iskoristiti Tačijevu osudu za osporavanje narativa na kojem je Kosovo izgradilo svoju državnost i za širenje tog tumačenja i izvan njih.

"Zemljama poput Kipra, Rumunije, Španije, Grčke... bit će mnogo teže priznati nezavisnost Kosova zbog ovog argumenta. Svi ljudi koji su protivnici Kosova reći će da je temelj države Kosovo napravljen na ratnim zločinima. Tu je najveći rizik koji ja vidim", kaže Hoxha za RSE.

Čitajte:

Koraci koji se preduzimaju za žalbu na odluku suda u slučaju bivših lidera OVK

Kada je riječ o samoj Tačijevoj ličnosti, Hoxha koristi snažniju definiciju. Opisuje ga kao "oca nezavisnosti Kosova" – ne samo zbog činjenice da je pročitao Deklaraciju, već i zbog uloge koju je imao u cijelom procesu koji je do nje doveo.

To je uloga koju, prema Hoxhinim riječima, presuda može zakomplicirati, ali je ne može izbrisati iz historije.

To je zato što je Tačijev put obuhvatio neke od ključnih etapa nove historije Kosova.

Od političkog djelovanja i vodeće uloge u OVK-u, prešao je na međunarodne pregovore o Kosovu i nakon rata na čelo njegovih institucija.

Bio je premijer kada je proglašena nezavisnost, kasnije predsjednik i jedna od ključnih figura u dijalogu sa Srbijom i odnosima sa Zapadom.

Dva načina da se pamti Tači

Ali ova duga politička historija otvara i pitanje koliko se presuda iz Haga može odvojiti od Tačijevog naslijeđa.

Za istraživača Armenda Bekaja sa Univerziteta Uppsala u Švedskoj, način na koji će Tači biti upamćen nema samo jedan odgovor.

"Za mnoge će Hashim Tači i dalje biti heroj rata i mira, ali istovremeno će za mnoge biti i osoba koja je proglašena krivom za ratne zločine. Mislim da je ovaj sud, nažalost, ponudio dovoljno materijala današnjem i budućem političaru, akademiku, novinaru da napiše čitave tomove i o jednom i o drugom ekstremu“, kaže Bekaj za RSE.

Čitajte:

Detalji presude bivšim liderima OVK-a: Šta je utvrdilo sudsko vijeće?

Za one koji će Tačija čitati samo kroz presudu, Bekaj dodaje da treba imati na umu i kontekst: njegov put od OVK-a do nezavisnosti obilježila je snažna podrška Zapada, prije svega Sjedinjenih Američkih Država.

Kao dokaz tog odnosa navodi i pojavljivanje bivših visokih američkih zvaničnika, poput Wesleyja Clarka i Jamesa Rubina, u odbrani Tačija.

"Hašim Tači i drugi lideri OVK-a, a ne samo OVK-a, bili su partneri u svakom koraku – od vremena civilnog otpora, oružanog otpora do stvaranja države Kosovo – radili su u izuzetnoj bliskosti sa euroatlantskim prijateljima", kaže Bekaj.

1999: Hašim Tači tadašnji vođa OVK, i James Rubin, tadašnji glasnogovornik američkog State Departmenta.

Treba li zapad ponovo razmotriti taj period?

Ovo partnerstvo proširuje pitanje izvan samog Tačija.

Ako je on bio jedna od ključnih figura s kojima su Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici radili na putu ka nezavisnosti, prisiljava li presuda iz Haga Zapad da ponovo pročita i taj period?

Charles Kupchan, bivši zvaničnik Vijeća za nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Američkih Država i profesor na Univerzitetu Georgetown, ne misli tako.

"...zato što je Tači napravio taj prijelaz, zar ne? Od ratnog lidera, sada osuđenog za zločine, postao je civilni lider koji je pomogao Kosovu da krene ka nezavisnosti i izgradi odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama, evropskim silama i drugima. Zato ne mislim da će se to promijeniti", kaže Kupchan za RSE.

Njegovim riječima, presuda može biti kratkoročni šok, ali ne i udarac koji će promijeniti međunarodni položaj Kosova.

Čitajte:

Ellis: Presuda bivšim liderima OVK se može osporavati i u činjeničnom i u pravnom smislu

On ne očekuje povlačenje priznanja, narušavanje partnerstava sa Zapadom niti ometanje euroatlantskog puta. Prema njegovim riječima, ni proces normalizacije sa Srbijom nije doveden u pitanje.

Čak i dugoročno, on vidi mogućnost pozitivnog efekta ako se proces bude posmatrao kao dokaz da se pravda primjenjuje jednako na sve.

"Kosovo se borilo da se zaštiti od etničkog čišćenja i, iz tog razloga, borba za nezavisnost bila je pravedna borba. Međutim, pravedna borba ne opravdava ratne zločine. Jedna nepravda ne može se opravdati drugom nepravdom. Ako su Thaçi i drugi pripadnici OVK-a počinili ratne zločine – iako je cilj za koji su se borili bio pravedan – onda mislim da je sud uradio ono što je trebalo uraditi“, kaže Kupchan.

Od 'Georgea Washingtona Kosova' do Haga

Ovaj kontrast nije prošao nezapaženo ni izvan Kosova.

U izvještajima o presudi međunarodni mediji opisali su Tačija ne samo kao bivšeg predsjednika i bivšeg lidera OVK-a, već i kao jednu od centralnih figura nezavisnosti.

AFP je transformaciju sažeo u naslovu: „Od ‘Georgea Washingtona Kosova’ do osuđenika u Hagu“. Poređenje se odnosi na opis koji je Joe Biden koristio za Tačija dok je bio potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država.

Associated Press podsjetio je da se Tači, koji se iz Švicarske vratio kako bi se pridružio ratu na Kosovu, kasnije našao u prihvaćen od strane zapadnih lidera, učestvovao u pregovorima u Rambujeu 1999. godine i smatran jednom od figura koje bi mogle povesti Kosovo ka nezavisnosti.

Guardian je napisao da je Tači, nekada sa oštrim stavovima, kasnije prešao ka umjerenijem političkom profilu.

The Times je, također, već u naslovu sažeo kontrast: "Zmija", heroj Kosova, osuđen za ratne zločine.

Nasljeđe koje sada ima dvije strane

Kada se postavi pitanje koja će Tačijeva slika imati veću težinu nakon nekoliko decenija – čovjek koji je pomogao da Kosovo povede ka nezavisnosti ili čovjek osuđen za ratne zločine – Kupchan ne bira između njih.

„Kao i kod drugih lidera koji su činili hrabre i vrijedne stvari, ali koji su istovremeno optuženi i za krivična djela, uključujući ratne zločine, i u Thaçijevom slučaju postoje obje strane. To je složeno naslijeđe. Thaçi će biti upamćen po ulozi koju je imao u vođenju Kosova ka nezavisnosti. Ali istovremeno će njegovo naslijeđe sada biti povezano i s ovom presudom“, kaže Kupchan.

Čitajte:

Thaci poziva građane Kosova da ostanu mirni nakon odluke Specijalnog suda

Dva trenutka dijeli nešto više od 18 godina.

Koji će od njih imati veću težinu u načinu na koji će Tači biti upamćen, ostaje pitanje za godine koje dolaze.

Ali 16. septembar nije promijenio samo njegovo naslijeđe.

U istoj sudnici Jakup Krasnići osuđen je na 25 godina zatvora, Kadri Veseli na 18, a Redžep Selimi na 13 – svi za ratne zločine.

Na Kosovu je presuda dočekana snažnim reakcijama i nadom da posljednja riječ možda još nije izrečena.

Jer, nakon više od tri godine suđenja i presude kojom je četvorici bivših lidera OVK-a izrečeno ukupno 81 godina zatvora, pažnja se sada prebacuje na žalbeni postupak.