U Spoljnopolitičkom komitetu Evropskog parlamenta (AFET) usvojen je godišnji izveštaj o Srbiji, u kojem se ponavlja da je zaustavljen napredak zemlje ka Evropskoj uniji i da Srbija nije ostvarila pomak u ispunjavanju uslova za članstvo.
U izveštaju se posebno izražava zabrinutost zbog nazadovanja u oblasti vladavine prava i stanja demokratije.
Nacrt izveštaja, koji je predstavljen u martu, pretrpeo je brojne izmene nakon što su predloženi kompromisni amandmani, koji su potom uvršteni u konačni tekst.
Između ostalog, u najnovijoj usvojenoj verziji izražava se zabrinutost zbog kontinuiranog gomilanja vojske u Srbiji, "u kombinaciji sa sve neprijateljskijom retorikom prema susednim zemljama i produbljivanjem saradnje Srbije sa Kinom u oblasti bezbednosti i odbrane".
Evropski poslanici upozoravaju da takvo jačanje vojnih kapaciteta menja regionalnu bezbednosnu ravnotežu i podriva regionalnu stabilnost i dobrosusedske odnose sa okolnim državama članicama NATO-a.
Osuđuju se vežbe specijalnih snaga i proširenje strateških sporazuma, kao i sve veće prisustvo kineske bezbednosne i nadzorne tehnologije.
Oštro se osuđuje nedavna nabavka kineskih balističkih raketa vazduh-zemlja CM-400AKG od strane Srbije, uz ocenu da je takva nabavka u suprotnosti sa zajedničkom evropskom politikom. To, prema usvojenom dokumentu, "otvara ozbiljna pitanja o geopolitičkoj orijentaciji Srbije".
"Evropski parlament podvlači da velike nabavke vojne opreme od autoritarnih strateških konkurenata EU zahtevaju punu transparentnost i pažljivu procenu njihovih implikacija po regionalnu stabilnost, interoperabilnost i deklarisanu evropsku orijentaciju Srbije", navodi se u usvojenom dokumentu.
Takođe se osuđuje činjenica da Srbija postaje baza za ruske obaveštajne službe za sprovođenje sabotažnih aktivnosti u Evropi.
Čitajte:
Moskva utočište vođi srpske grupe osumnjičene za incidente u Parizu i BerlinuIzražava se ozbiljna zabrinutost zbog, kako se navodi, verodostojnih izveštaja koji ukazuju da se Srbija pojavila kao ključno operativno središte za ruske hibridne i destabilizujuće aktivnosti u Evropi.
"Evropski parlament posebno ukazuje na dokumentovane slučajeve u kojima su pojedinci koje su regrutovali i finansirali akteri povezani sa ruskim obaveštajnim službama sprovodili koordinisane provokacije i aktivnosti usmerene na podsticanje etničkih i verskih tenzija unutar država članica EU", navodi se u dokumentu.
Dodaje se da Evropski parlament prima k znanju izveštaje o organizovanim mrežama koje deluju sa teritorije Srbije, uključujući obuku i raspoređivanje pojedinaca za destabilizujuće akcije u drugim evropskim zemljama i susedstvu EU.
Vlasti u Beogradu pozivaju se da preduzmu hitne i efikasne mere radi istrage, sprečavanja i procesuiranja takvih aktivnosti.
U usvojenom izveštaju izražava se posebna zabrinutost zbog neusaglašavanja Srbije sa politikom sankcija EU. Ponavlja se "značajna potreba" da Srbija jasno i dosledno pokaže svoju geopolitičku orijentaciju ka EU, uključujući potpuno usklađivanje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom, posebno kada je reč o sankcijama Rusiji.
U dokumentu se izražava zabrinutost zbog kontinuiranog neuspeha Srbije da se u potpunosti uskladi sa zajedničkom spoljnom politikom EU, uz žaljenje što je njen stepen usklađenosti među najnižima od svih zemalja kandidata.
Napominje se i da je neusaglašenost Srbije sa spoljnom politikom EU u suprotnosti sa jednim od specifičnih ciljeva utvrđenih u Planu rasta za Zapadni Balkan.
Izveštaj o Srbiji osuđuje kontinuirane veze i produbljivanje partnerstva sa Rusijom, što izaziva zabrinutost zbog njene strateške orijentacije i podriva kredibilan put ka članstvu.
"Evropski put Srbije zahteva jasan strateški izbor. Politika balansiranja između Evropske unije i drugih geopolitičkih aktera nije kompatibilna sa političkim poverenjem koje se očekuje od zemlje kandidata", navodi se u kompromisnim amandmanima.
Vlasti Srbije pozivaju se da se uzdrže od javnih poruka i delovanja koji su u suprotnosti sa ključnim stavovima EU u oblasti spoljne i bezbednosne politike.
Duboka zabrinutost izražava se i zbog investicija Rusije i Kine u Srbiji i njihovog rastućeg uticaja na političke i ekonomske procese u regionu. Poziva se na hitno zatvaranje takozvanog Rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu, "koji deluje kao baza GRU-a na teritoriji zemlje kandidata", kao i na prekid svake vojne saradnje sa Rusijom jer, kako se navodi, "to otvara legitimna pitanja o strateškoj orijentaciji Srbije i njenoj usklađenosti sa bezbednosnim interesima EU".
Čitajte:
Da li je Vučić zalupio vrata Evropskoj uniji?U izveštaju se osuđuju i ruske aktivnosti stranog mešanja u Srbiji. Dokument podseća da se Srbija aktivno koristi kao regionalna platforma za širenje dezinformacija i kampanja pogrešnog informisanja širom Zapadnog Balkana.
Posebno žaljenje izražava se zbog niske podrške članstvu u EU među građanima Srbije. U dokumentu se ocenjuje da je to posledica "dugotrajnog, manipulativnog i sistematskog anti-EU narativa koji šire mediji pod kontrolom vlasti, kao i pojedini visoki srpski zvaničnici i članovi vladajuće stranke, uključujući i one na najvišem nivou".
Osim poziva da se bori protiv dezinformacija, Srbija se posebno poziva da okonča sopstvene kampanje dezinformisanja koje sponzoriše država i da promoviše doslednu i konstruktivnu orijentaciju ka EU.
Evropski parlament takođe odlučno odbacuje navode pojedinih srpskih zvaničnika da su EU i neke njene države članice bile uključene u organizovanje studentskih protesta sa ciljem izazivanja "obojene revolucije".
"Osuđuje se neprihvatljivo ponašanje, vređanje, klevete i govor mržnje usmeren prema članovima Evropskog parlamenta i drugim političkim akterima, uključujući članove misije Odbora za spoljne poslove tokom posete Srbiji u januaru 2026. godine. U tom kontekstu osuđuju se i izjave predsednika Srbije iz septembra 2025. godine u kojima su članovi Evropskog parlamenta opisivani pogrdnim izrazima", navodi se u usvojenom izveštaju.
Izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula ocenio je da je situacija u Srbiji već duže vreme veoma zabrinjavajuća.
"Situacija se dodatno pogoršala tokom protekle godine, uz kontinuiranu eroziju političkih prava i građanskih sloboda, sistematsko slabljenje institucija, nazadovanje u ključnim oblastima procesa pristupanja i antievropske političke poteze", rekao je Picula.
On je naveo da Evropski parlament, u takvim okolnostima, podržava najavljenu suspenziju finansijskih sredstava namenjenih Srbiji i poziva Evropsku komisiju da obustavi dalja plaćanja iz Plana rasta.
Čitajte:
EU upozorava Srbiju: Bez novca iz Plana rasta dok su na snazi 'Mrdićevi zakoni'"Parlament takođe ponavlja svoju poruku da, ukoliko Srbija želi da napreduje na putu ka EU, mora da napravi jasan strateški izbor, uskladi se sa sankcijama EU protiv Rusije i pokaže merljiv i održiv napredak u klasteru Osnove", zaključio je Picula.
Nakon glasanja u AFET-u, dokument će tokom leta biti upućen na plenarnu sednicu Evropskog parlamenta, gde će biti usvojen u formi rezolucije Evropskog parlamenta.