Malo nade za dogovor

Visoki predstavnik je u julu bezuspješno pokušao sa bh. liderima postići dogovor o rješenju ključnih političkih pitanja, Foto: Cafe.ba

Tri dana uoči sastanka koji su sa liderima vodećih stranaka pozicije i opozicije u Bosni i Hercegovini sazvali zvaničnici Evropske unije i američke administracije, čini se da su politički stavovi bh. političara i dalje dijametralno suprotni i da će teško biti dogovora o bilo čemu.

Osam stranačkih lidera koji su pozvani na razgovor o budućem ustroju države ne odustaju od svojih dosadašnjih principa kada je o ovoj oblasti riječ. I dalje se jedni zalažu za jačanje državnih institucija, a drugi isključivo za opstanak Republike Srpske.

Među onima koji su za jačanje državnih institucija je i predsjednik SDA Sulejman Tihić. Za naš radio kaže kako sastanak neće riješiti sve probleme, ali da može biti dobar podsticaj da se naprave preokret i pozitivna atmosfera u njihovom rješavanju. Iako spremni za razgovore i dogovore, postoji nešto što ipak SDA neće prihvatiti, kaže Tihić:

Sulajman Tihić: Konfederacija ili federacija ne dolazi u obzir
„SDA nikada neće ići na bilo kakav pristanak neke konfederacije ili federacije itd. Mi možemo samo ići naprijed u odnosu na postignuta rješenja u Dejtonskom sporazumu.“

Za razliku od Tihića, predsjednik HDZ BiH Dragan Čović kaže kako nije optimista da će se lideri političkih partija dogovoriti o budućem ustroju BiH, s obzirom da to nisu bili u stanju da urade u protekle četiri godine. Ono o čemu Čović priželjkuje da se razgovara u petak je evropska budućnost Bosne i Hercegovine:

„Ja ne vidim nijedne prepreke zašto BiH do kraja naredne godine ne bi došla do statusa kandidata kad je u pitanju EU, zašto ne bi do kraja iduće godine bila primljena u NATO. Ako je za to preduvjet koji smo već imali u razmatranju godinu i po dana u BiH, ono 5+2 uvjeta ili cilja, mi smo vrlo jasno rekli da smo spremni do kraja tražiti kompromisna rješenja kao HDZ da to definitivno skinemo s dnevnog reda.“


SNSD neće pristati na državnu vladu


Iako suparničke, stranke sa hrvatskim predznakom HDZ BiH i HDZ 1990 pripremaju zajednički sastanak kako bi postigle konsenzus oko najvažnijih pitanja za bosanskohercegovačke Hrvate uoči razgovora u petak. Predsjednik HDZ 1990 Božo Ljubić otišao je i korak dalje - poslao je pismo predsjednici Vlade susjedne Hrvatske Jadranki Kosor i tamošnjem ministru vanjskih poslova Gordanu Jadrokoviću. Evo i zašto:

„Naravno, temeljem hrvatske pozicije u odnosu na Dejton – i, naravno, koristiti hrvatsku poziciju i ugled i u članstvu NATO-a i status u EU.“


Rajko Vasić
U SNSD-u nemaju ništa protiv toga da se pitanje ljudskih prava, kada su u pitanju manjine, uvrsti u buduća ustavna rješenja, te da država ima jednog predsjednika koji bi se rotirao. Ipak, kako kaže generalni sekretar Rajko Vasić, ta politička partija ni u kom slučaju nije za takve ustavne promjene koje bi značile da Vijeće ministara BiH postane vlada:

„Simptomatično je da se to traži baš sada kada je jasno da osam godina RS neće moći dati predsjedavajućeg Savjeta ministara.“


Na sastanku koji je zakazan za 9. oktobar u Sarajevu pozvane su i pojedine opozicione partije. Među njima je i Partija demokratskog progresa. Koju platformu će zastupati, pojašnjava potpredsjednik Slobodan Nagradić:

„Smatramo da je u ovom istorijskom i političkom trenutku najbolje da BiH ostane dvoentitetski uređena, a unutar toga je moguće pronaći neke formulacije, mislimo na formulacije nekih političkih i ustavnih rješenja, koje bi doprinijele efikasnosti rada.“


I lider Socijaldemokratske partije BiH Zlatko Lagumdžija učestvovaće na sastanku u Butmiru. Stranka na čijem je čelu je na sjednici Glavnog odbora proteklog vikenda formirala radnu grupu koja će izraditi neku vrstu platforme za razgovore, kaže portparol Damir Mašić:

„Nas isključivo interesuju suštinske promjene Ustava BiH i sve ono što BiH zaista može napraviti funkcionalnom državom.“


Iako su mediji spekulisali u posljednjih nekoliko dana o sadržaju dokumenta kojeg će zvaničnici američke administracije i Evropske unije ponuditi bosanskohercegovačkim političkim liderima, niko od njih, kako kažu, ne zna šta on zapravo sadrži.