Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Predstojeći sastanak lidera osam političkih partija iz BiH sa zvaničnicima EU i SAD, koji je zakazan za 9. oktobar u Butmiru, koji ima za cilj, kako je rečeno, izlazak iz pat pozicije u kojoj se sada nalazi Bosna i Hercegovina, kod dijela političkih stranaka u Republici Srpskoj izazvao je strah jer se o onome što će biti ponuđeno na tom sastanku vrlo malo zna.

Srpska demokratska stranka, koja nije ni dobila poziv za sastanak 9. oktobra, pozvala je Savez nezavisnih socijaldemokrata i Partiju demokratskog progresa da ne idu na sastanak. Predsjednik SDS-a Mladen Bosić smatra da se radi o pokušaju stvaranja Dejtonu 2 jer će se, kaže, održati u NATO bazi koja nije pod suverenitetom Bosne i Hercegovine:

„Sastanak organizuju isključivo faktori koji se otvoreno zalažu za centralizaciju BiH i promjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma u tom smjeru. Na sastanak nisu pozvane ni Srbija, ni Rusija takođe kao garant Dejtonskog sporazuma, i mi prije svega smatramo da to nije demokratski ambijent u kojem bi se moglo razglabati oko promjene Dejtona.“

U Partiji demokratskog progresa za odlazak na sastanak traže podršku ili Narodne skupštine ili predsjednika RS Rajka Kuzmanovića, o čemu potpredsjednik ove stranke Slobodan Nagradić kaže:

„Tražimo da se zakaže hitna sjednica NS RS da ona još jednom da okvir unutar kojeg će se kretati predstavnici političkih partija iz RS koje budu učestvovale u ovim razgovorima.“

Predsjednik Socijalističke partije RS Petar Đokić iznenađen je ovakvom inicijativom Partije demokratskog progresa jer, kaže, Narodna skupština je još ranije zauzela stavove koje trebaju zastupati predstavnici stranaka iz RS:

„Postoji jasna platforma koju je usvojila Narodna skupština vezano za ustavne promjene. Donijeli smo posebnu rezoluciju u NS koju su usaglašavali i PDP is sve druge stranke. Prema tome, ne znam što im dodatno tumačenje treba.“

Ne mogu se složiti ni sa stavom Srpske demokratske stranke da ne treba ići na ovaj sastanak, dodaje Đokić:

„Ja pretpostavljam da tako reaguju zato što njih ne zovu. Očigledno ih ne smatraju relevantnim za ovu priču.“

I dok u Partiji demokratskog progresa još razmišljaju da li će se odazvati na sastanak iako su dali svoju načelnu saglasnost, Izvršni odbor SNSD-a, na čelu sa Nebojšom Radmanovićem, dao je zeleno svijetlo predsjedniku partije Miloradu Dodiku za učešće na sastanku:

„Ne postoji nikakav jasan materijal oko toga, osim što imamo saznanja da su selektivno pozivani predsjednici političkih partija, što lično smatram, a i Izvršni odbor SNSD-a, da ne bi trebalo uraditi u BiH.“

Od stranaka iz RS poziv je dobila još i Demokratska partija Dragana Čavića koja je tek nedavno formirana.

Partija demokratskog progesa o onome što će biti predloženo 9. oktobra ne zna ništa, kaže Nagradić, uz konstataciju da ne vjeruje da će biti nametanja nekih rješenja:

„Vjerujemo da međunarodna zajednica dolazi bona fide - sa dobrim namjerama, u dobroj vjeri da zajednički tražimo najbolja rješenja. I ona shvata da više nametanja ne proizvode pozitivne efekte. Vjerujem da će biti ozbiljan razgovor, da će taj razgovor se nastaviti u institucijama sistema, a to znači i među poslanicima NS RS, a prije svega Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH jer ovdje će uglavnom biti riječ o deblokiranju nekih procesa na nivou BiH.“

U nametanje rješenja ne vjeruje ni Miroslav Mikeš, iz SNSD-a:

„Ti razgovori nikada nisu u cijelosti demokratski, ali isto tako sam siguran da neće biti na principu uzmi ili ostavi. Sigurno da će i oni doći sa predlogom koji će možda imati neke maksimalističke crte.“

Mada svi tvrde da ne znaju šta će biti u paketu mjera za izlazak iz krize u BiH, u to je teško povjerovati. A da se radi o ozbiljnom sastanku dovoljno govori i podatak da će na njega doći drugi čovjek američke diplomatije Džejms Stajnberg, švedski ministar vanjskih poslova Karl Bilt, te evropski komesar za proširenje Oli Ren, uz prisustvo predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

  • 16x9 Image

    Erduan Katana

    Novinarstvom se bavi od 1996. godine, kada radi u magazinu "Novi prelom" u Banjaluci koji je u to vrijeme bio jedna od rijetkih opozicionih novina u Republici Srpskoj. Od 2000. dopisnik Radija Slobodna Evropa iz Banjaluke. Obrađuje političke i društvene teme.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG