Američki specijalni izaslanik Džon Koul (John Coule) nadgledao je oslobađanje stotina zatvorenika iz Belorusije tokom proteklih 22 meseca, uključujući 25 ove nedelje.
Međutim, grupe za ljudska prava kažu da su u Belorusiji stotine ljudi i dalje u zatvorima i dovode u pitanje pristup Vašingtona u razmeni, kako navode, pogrešno zatvorenih civila radi ublažavanja razornih zapadnih sankcija uvedenih zbog smrtonosnog obračuna s neistomišljenicima koji je sproveo autoritarni lider Aleksandar Lukašenko pošto je proglasio pobedu na izborima 2020. za koje su opozicija i mnoge zapadne zemlje ocenili da su bili "namešteni".
Koul je 17. septembra razgovarao s Artjomom Radiginom iz ruskog programa RSE o otopljenju odnosa između Vašingtona i Minska od povratka američkog predsednika Donalda Trampa (Trump) u Belu kuću u januaru 2025. i smeru diplomatskih odnosa.
Radio Slobodna Evropa: U martu je pušteno 250 ljudi, političkih zatvorenika, ali prošle nedelje ih je bilo samo 25. Odlična je vest da je 25 ljudi pušteno iz zatvora, ali je ipak veoma zanimljivo šta se dogodilo. Zašto se broj smanjio?
Džon Koul: Pa, sve u svemu, oslobođeno je između 800 i 900 zatvorenika, a nekada bismo dobili 150, nekada 14. Tako da, šta god uspem da postignem u datom trenutku, to postignem. Verujem da ćemo u mojim poslednjim pregovorima, koji su još uvek u toku, u bliskoj budućnosti moći da izvučemo još 100, više od 100 ljudi, i to ćemo uraditi...verovatno za mesec dana ili tako nešto.
Čitajte:
'Ljude jednostavno uništavaju': Oslobođeni bjeloruski zatvorenici o brutalnim uslovima u zatvoruRSE: Koja pitanja treba rešiti pre nego što se ovo pretvori u stvarnost?
Koul: Pa, samo stvari poput toga da smo ukinuli neke sankcije u prošlosti da bismo izvukli ljude, i moramo da osiguramo da banke i kompanije u Sjedinjenim Državama razumeju šta znači ukidanje sankcija, da je u osnovi u redu poslovati u ovoj oblasti.
Dakle, moramo da se vratimo i raščistimo to. Nismo bili svesni da kompanije, banke i druge stvari u Sjedinjenim Državama nisu razumele šta to znači. Dakle, moramo to da uradimo i onda ćemo se vratiti.
RSE: (Liderka beloruske opozicije u egzilu) Svjatlana Tihanovskaja tvrdi da Aleksandar Lukašenko prodaje zatvorenike kako bi ukinuo sankcije. Dakle, da li ovi dogovori, ukidanje sankcija, podstiču Lukašenka da dobije više političkih zatvorenika kako bi imao s čime da trguje?
Čitajte:
Ales Byalyatski: Zatvor, principi i cijena pobune u BjelorusijiKoul: Nisam siguran... Svako s kima sam razgovarao ima različit broj ljudi koji su sada uhapšeni.
Tako da ne znam koji je pravi broj. Ali ako Lukašenko trguje zatvorenicima za ublažavanje sankcija, to je u redu za mene jer sam ja taj koji gleda u oči oslobođenih zatvorenika i vidi šta sloboda znači za njih. Za mene je to mnogo važnije od nekih političkih pitanja koja neko spolja može da ima.
Moje pitanje i pitanje Sjedinjenih Država je humanitarno, da se pomogne ljudima. Ako mogu da izvučem 25, to je odlično. Ako mogu da izvučem 200, to je odlično. Dakle, tako mi gledamo na to. I znate, Svjatlana može imati svoje mišljenje, ja mogu imati svoje.
RSE: Kako Aleksandar Lukašenko gleda na to – on poriče da su ti oslobođeni ljudi politički zatvorenici. Kako ste mu odgovorili?
Koul: Ja ih zovem zatvorenicima ako on želi da to uradim, zvaću ih zečevima ako to želi, da bih ih izvukao, nije me briga. Dakle, ako on veruje da nisu politički zatvorenici, neka veruje u to. Ja samo poznajem ljude. Tako da meni semantika toga zaista nije važna. Možda je važna drugim ljudima, ali meni nije.
RSE: Da li postoje neki drugi ciljevi vaših poseta Belorusiji osim oslobađanja političkih zatvorenika?
Koul: O da. Bilo je o zatvorenicima, ali ima i to da se beloruska vlada ponaša bolje nego što mislim da se ponašala prema nekim svojim susedima, kako bismo mogli da ih vratimo u porodicu naroda. I oni se slažu s tim. Išli smo korak po korak u poslednjih godinu i po dana, i mislim da napredujemo, ali naravno Lukašenko ima zemlju kojom treba da upravlja, ima saveznika (ruskog predsednika Vladimira) Putina, tako da je komplikovano.
Ali mislim da bi svet bio bolje mesto ako bi Belorusija imalo dobru komunikaciju s ostatkom sveta. I mislim da pokušavaju.
Čitajte:
Koje relejne stanice podstiču tenzije između Bjelorusije i Ukrajine?RSE: Šta vas uverava da se Belorusija može uspešno reintegrisati u porodicu naroda?
Koul: Pokušavaju i idu u tom smeru. Nisam siguran, ali ostvarujemo napredak, oni ostvaruju napredak. Dakle, mislim da idemo u pravom smeru. Ne mislim da se to dešava preko noći. To je pravi proces. A njen najveći saveznik je Rusija i Belorusija je jedan od retkih saveznika koje Rusija ima. Dakle, oni to moraju da reše, ne ja. […]
Mislim da bi Sjedinjene Države jednog dana želele da imaju više ekonomskih veza s Belorusijom. Mislim da bi Zapad voleo da to bude normalna situacija. Nije sada. To je nešto što mora da se razvije.
RSE: Dakle, da li je moguće institucionalizovati buduće odnose Sjedinjenih Država i Belorusije, ili će to biti zasnovano na prostoj ravnoteži snaga?
Koul: Ne, mislim da možemo da institucionalizujemo. Mislim da moramo ponovo da otvorimo našu ambasadu. (Napomena urednika: SAD su obustavile rad ambasade u Minsku u februaru 2022, ubrzo pošto je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu pri čemu su neki napadi pokrenuti s teritorije Belorusije.) Postoji mnogo koraka koje treba preduzeti. Ali ono što sam naučio je ste da je to postepena stvar. To je veoma kompleksan svet. Ovo je postepena stvar. Ali za mene, to ide u pravom smeru, što je mnogo bolje nego u pogrešnom smeru.
RSE: Ranije ste spomenuli da želite da rešite pitanje Belorusije pre nego što se okrenete Rusiji. Pa kako planirate da pristupite Kremlju?
Koul: Pa, mogu da uradim obe stvari. Mogu da održim ono što radim s Belorusijom. I pričao sam s ljudima i Stiv Vitkof (specijalni izaslanik SAD Steve Witkoff) bi morao biti uključen, i Džared (specijalni izaslanik SAD za mir Jared Kushner), da se izvede neka vrsta razmene civilnih zatvorenika. Dakle, razgovarao sam s njima i ostvarujemo napredak.
RSE: Da li ste postigli neki napredak u vezi s američkim državljanima koji se trenutno nalaze u Rusiji?
Koul: Da, američki državljani, ali bih takođe želeo da vratim neke od Rusa i Ukrajinaca u njihove zemlje.
RSE: Aleksandar Lukašenko je u svojim intervjuima pomenuo da sebe nudi Donaldu Trampu i drugim liderima kao posrednika s Kremljem. Da li Donald Tramp vidi Lukašenka kao potencijalnog posrednika?
Koul: Mislim potencijalno, da, jer postoji odnos između Putina i Lukašenka dug više od 30 godina. Oni su prijatelji. Jedan je veliki brat, drugi je manji brat, ali su prijatelji i razgovaraju. Razgovaraju sve vreme. I Lukašenko dosta posećuje Moskvu. Tako da bi to bilo korisno. Mogao bi biti od pomoći kao posrednik u ratovima, u vezi s ratom.
Čitajte:
Dok Trump traži bolje veze s Putinom, zove i LukašenkaRSE: Ali trenutno, kada gledamo vesti o razmeni zatvorenika, uvek ima nešto u vezi s sankcijama koje se ukidaju. Ko bira kakve sankcije će biti na pregovaračkom stolu pre nego što zatvorenici budu pušteni?
Koul: Pa, u Belorusiji, ja to radim i onda razgovaram s državnim sekretarom ili samim predsednikom, i prolazimo kroz proces. Pa, Džon Koul misli da bi trebalo da ukinemo sankcije za ovo, ovo i ovo. I to je ili odobreno ili, pa, ne možeš to da uradiš, ali možeš da uradiš ovo.
RSE: Kako merite uspeh?
Koul: Izvlačenjem ljudi iz zatvora. Izvlačenjem, ponovnim spajanjem s njihovim porodicama. Dolazimo po njih i ponekad su porodice obaveštene, ili ambasadori iz zemalja dolaze da ih pozdrave, dajemo im telefone da pozovu svoje porodice; porodica nema pojma da su slobodni, to je radostan događaj. Dakle, tako ja to merim.
RSE: Želeo bih da se vratim na razmenu civilnih zatvorenika između Rusije i Ukrajine. Kakav je trenutni status i kakve su perspektive tog procesa?
Koul: Mislim da počinje, mislim da je ideja tu na stolu, takoreći, i kada se vratim u Vašington, dalje ću insistirati na tome jer mislim da je to važna stvar.