Izgledaju kao nevini TV predajnici ili tornjevi za mobilne telefone, ali tajno navode ruske dronove za napad ka ciljevima u Ukrajini, prema navodima ukrajinskih vlasti.
Ovo je navodna mreža signalnih relejnih stanica u Bjelorusiji koja je postala žarište napetosti između Kijeva i Minska.
Suština mreže je mogućnost modifikacije ruskih bespilotnih letjelica (BPLO) da mijenjaju cilj usred leta, što ih čini teže predvidljivim i potencijalno smrtonosnijim. Bespilotne letjelice su razvoj drona Šahed iranske dizajna, koji ruske snage masovno koriste za napade na civilne i vojne ciljeve u Ukrajini.
"Ove stanice mogu da obezbijede prvoj liniji dronova visokokvalitetnu i pouzdanu komunikaciju na udaljenosti do 150 kilometara", rekao je za Bjeloruski servis Radija Slobodna Evropa, stručnjak za ukrajinsku vojnu avijaciju i dronove Anatolij Hrapčinski.
Hrapčinski je zamjenik šefa kompanije Piranha Tek, ukrajinske kompanije koja je specijalizovana za sisteme protiv bespilotnih letjelica. Više od njega nešto kasnije. Ali prvo, kako je sve počelo?
Ultimatum Zelenskog
Oprema je dospjela na naslovne strane nakon ultimatuma ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, koji je nagovijestio da će ukrajinska vojska preduzeti tajne akcije za njeno uklanjanje.
Govoreći na konferenciji za novinare 19. juna, Zelenski je tvrdio da Rusija koristi signalne relejne stanice u Bjelorusiji kako bi usmjerila svoje rakete ka ciljevima u Ukrajini.
"Koja je svrha toga što [Lukašenko] kaže da ne želi da bude u ratu? Neka ukloni ovu opremu, neka je isključi. Mislim da će mu nedelju dana biti dovoljna da to uradi", rekao je Zelenski, dodajući: "Ako on to ne uradi, mi ćemo to uraditi".
Rok za ultimatum bio je 26. jun.
U ranim večernjim satima 24. juna, ukrajinski javni emiter Suspiljne je na svom Telegram kanalu objavio da je Bjelorusija isključila relejne stanice dva dana ranije, pozivajući se na komentare Zelenskog.
Ali, Zelenski je dodao da još nije jasno da li je oprema demontirana, rekao je Suspiljne.
Bjelorusija nije odgovorila na ultimatum Zelenskog i nije ni potvrdila ni demantovala postojanje opreme.
Situacija je istakla tanku liniju kojom hoda autoritarni vladar zemlje, koga podržava Kremlj, Aleksandar Lukašenko, dok pokušava da izbjegne uvlačenje u rat, a da pritom ne uznemiri Moskvu.
Lukašenko je 25. juna tokom sastanka sa ruskim ambasadorom u Minsku, Borisom Grizlovom, rekao da se sastao sa predstavnicima Zelenskog i upozorio ih da ne pokušavaju da uvuku Bjelorusiju u rat.
Sljedećeg dana, bjeloruski državni mediji su objavili da je otputovao u Rusiju na razgovore sa predsjednikom Vladimirom Putinom o bilateralnim vezama i "regionalnoj i globalnoj situaciji".
Dakle, šta znamo o opremi koja je u centru spora između Minska i Kijeva?
Od glupih prema pametnim dronovima
Hrapčinski je objasnio da su relejne stanice potrebne zbog poboljšanja ruske modifikovane tehnologije dronova Šahed.
"Prvi Šahedi su bili programirani na određene koordinate. Jednostavno su letjeli do unaprijed određene tačke", rekao je.
"Sada kažemo da Šahedi koje koristi Rusija mogu biti djelimično kontrolisani od strane operatera ili da se njihova misija leta može mijenjati u hodu. Ovo vam omogućava da mijenjate ciljeve, da dinamički formirate vazdušni napad, na primjer, zahvaljujući dobijanju novih obavještajnih podataka o ukrajinskim protivvazdušnim grupama. Shodno tome, za ovo, operateri moraju biti u mogućnosti da komuniciraju sa dronovima".
Serhij Beskrestnov, savjetnik ukrajinskog Ministarstva odbrane, napisao je u objavi na društvenim mrežama u februaru da su novi dronovi takođe komunicirali jedni sa drugima i da su bili povezani sa zemaljskim stanicama sa sjedištem u Bjelorusiji.
"Nekoliko takvih tačaka je otkriveno u Bjelorusiji, a služili su Šahedima u različitim dijelovima naše zemlje. Na primjer, jedna od tačaka je stigla do Kijeva... Druga tačka je podržavala napade Šaheda na zapadnu Ukrajinu", napisao je.
Hrapčinski je za RSE rekao da su predajnici često postavljeni na televizijskim ili telekomunikacionim predajnicima i da bi nestručnom licu bilo gotovo nemoguće razlikovati od druge telekomunikacione opreme.
Dodao je da bi relejne stanice bilo lako uništiti, što znači da je Rusija namjerno odlučila da ih postavi u Bjelorusiji, gdje bi bile bezbjedne od ukrajinskog napada. Barem dok ultimatum Zelenskog to ne dovede u pitanje.
Druga opcija bi bila ometanje. To bi moglo imati efekat prekida pokrivenosti mobilnim signalom u dijelovima Bjelorusije.
Šta još Rusija gradi u Bjelorusiji?
RSE nije mogao nezavisno da potvrdi postojanje relejnih stanica. Ali je otkrio ono što izgleda kao druga ruska vojna infrastruktura u Bjelorusiji.
Ovo uključuje otkriće instalacija protivvazdušne odbrane i elektronskog ratovanja u martu oko lokacije u Bjelorusiji gdje je Rusija možda rasporedila hipersonični raketni sistem sposoban za nošenje nuklearnog oružja pod nazivom Orešnik, kako se vidi na satelitskim snimcima.
BJeloruski servis RSE je 10 juna takođe izvijestio da Rusija postavlja lansirne pozicije za borbene dronove blizu svoje granice sa Bjelorusijom, što bi omogućilo napade na Ukrajinu preko bjeloruskog vazdušnog prostora.
Zelenski je 25, juna iznio nove tvrdnje o novim građevinskim radovima u Bjelorusiji.
"Duž naše državne granice u Bjelorusiji, izgradnja putne infrastrukture i baza za skladištenje municije i goriva i maziva je pri kraju. Ovi objekti nemaju drugu svrhu osim vojne", napisao je na društvenim mrežama.
Kao i u slučaju navodne opreme za navođenje dronova, njegova poruka je stigla sa upozorenjem Lukašenku da prestane. "Bjelorusija zna koje korake mora da preduzme za mir", rekao je Zelenski.