Dostupni linkovi

Zrak nit' čistiji, nit' zagađeniji u vrijeme pandemije


Oblaci nad Sarajevom. Zabilježeno 15. aprila 2020.

Iako su vanredne mjere poduzete u Bosni i Hercegovini sa ciljem suzbijanja korona virusa, zaustavile društveni i privredni život, to nije značajno uticalo na kvalitet zraka u okolišu.

Mjerne stanice Hidrometeorološkog zavoda Federacije BiH potvrdile su da nivo emisija štetnih čestica, pogotovo u gradovima s velikim industrijskim postrojenjima, nije znatno smanjen.

Situacija je upravo obratna u nekim dijelovima svijeta. Kako objasniti ovu bh. specifičnost?

"Činjenica je da naša industrija nije radila ni prije krize, tako da nije imalo šta prestati raditi, osim ovih standardnih zagađivača koji su tu i koji su nastavili raditi u ovom periodu", kaže Denis Žiško iz Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle, na sjeveroistoku BiH, u razgovoru za Radio Slobodna Evropa (RSE).

"Azotni oksidi su karakteristični za zagađenje zraka koje nastaje iz saobraćaja. Međutim, industrijska postrojenja i dalje rade punom parom", nadovezuje se Samir Lemeš iz Eko foruma Zenica, odgovarajući na pitanje da li je pandemija COVID-19 uticala na smanjenje zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini, koje, najčešće uzrokuju industrijska postrojenja, ali i automobili.

"Zenička Željezara radi bez ikakvih smetnji, termoelektrane u Tuzli i u Kaknju rade, nastavljaju dalje, tako da u poređenju s prošlom godinom, mi čak imamo i nešto malo veće zagađenje nego prošle godine", pojašnjava sagovornik RSE.

Kakve su ekonomske posljedice?

Ministrica okoliša i turizma Federacije BiH Edita Đapo kaže da trenutna ograničenja ili potpuna obustava rada pojedinih industrijskih postrojenja, može doprinijeti čišćem zraku, ali ne i ekonomiji.

"Stanje jeste bolje za okoliš, međutim, nije bolje za ekonomiju. Isto tako trebamo znati da ovo manje zagađenje znači da će biti manje priliva po osnovu zagađenja zraka, jer priliv u fondove za okoliš dolazi od kompanija koje plaćaju po toni prašine, SOx-a (sumpor-dioksida) i NOx-a (azot-dioksida)", kaže Đapo.

Sistem monitoringa kvaliteta zraka jedva radi, zato izostaju egzaktni podaci da li je u Bosni i Hercegovini bolja situacija u odnosu na period prije i u toku pandemije COVID-a 19, tvrdi Anes Podić iz Udruženja građana Eko akcija.

"Ono gdje smo potrošili nešto više novca i truda za stanice za mjerenje kvaliteta zraka, i dalje problemi sa njihovim održavanjem su nastavljeni. Tako naprimjer u Kantonu Sarajevo, kada je počela pandemija i kada su uvedene ove mjere, poput policijskog sata i ograničenja javnog saobraćaja, kada smo imali drastično manji broj automobila na ulicama, mjerne stanice jedva da su radile", kaže Podić.

Posljedice po zaštitu okoliša

Zbog pandemije korona virusa bh. ekonomija trpi ogromne štete.

Vlada Federacije BiH poduzela je mjere i kreirala ekonomski program kako bi ublažila posljedice. Nadležni kažu da će ova sredstva prikupiti kroz rezove i uštede u budžetu, ali i zaduženja.

Na udaru će se naći i zaštita okoliša.

Ministrica Edita Đapo kaže za RSE da će većinu sredstava iz ovog resora preusmjeriti za pomoć privredi.

"Federalno ministarstvo okoliša i turizma je u budžetu imalo 1,5 miliona. I u rebalansu smo jedan milion dali za pomoć privredi u stabilizacijski fond i dva i po miliona iz turizma. Federalni fond za zaštitu okoliša je prikupio u toku ove godine četiri i po miliona KM i oni će sve dati u fond za stabilizaciju privrede. A što se tiče kantonalnih ministarstava ili fondova ja pretpostavljam da će oni uraditi isto, ali na kantonalnim nivoima", navodi Edita Đapo.

BLOG UŽIVO: Skoro 260 hiljada umrlih od korona virusa u svetu

Ko je iskoristio pandemiju?

Istovremeno, u Udruženju građana Eko akcija ističu da je problem to što su pandemiju mnogi iskoristili da aktivnije krenu u nelegalne poslove i uništavanje okoliša.

"Kad je ostatak našeg okoliša u pitanju u Bosni i Hercegovini stvari su krenule, ne na bolje, nego na gore. U Republici Srpskoj je intenzivirana gradnja malih hidroelektrana, imamo primjer gdje se tri male hidroelektrane potpuno nezakonito grade, gdje se dešavaju zaista strašni prizori krčenja šume bez ikakvih odobrenja, stotine kubnih metara drveta se svakodnevno izvozi. I to je prikaz Bosne i Hercegovine gdje zakon jedva funkcioniše kad je normalno stanje, a čim se nešto poremeti onda ovi zagađivači dobiju svaki mogući izgovor da nastave sa svojim djelima", smatra Anes Podić.

Koliko je BiH zagađena?

Bosna i Hercegovina je tokom zimskog perioda, zbog najvećih industrijskih postrojenja koja nedovoljno ulažu u modernizaciju opreme i zaštitu životne sredine, među najzagađenijim zemljama u Evropi.

Sarajevo je u decembru 2019. godine bilo najzagađeniji grad u svijetu. Od 13. marta do 13. aprila, prema podacima Evropske svemirske agencije, koncentracija azot-dioksida (NO2) u evropskim metropolama – Parizu, Rimu, Milanu i Madridu smanjena za 45-55 posto.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG