Dostupni linkovi

'Neodgovornost razlog neprovođenja odluka Ustavnog suda BiH'


Zlatko Knežević, predsednik Ustavnog suda Bosne i Hercegovine

Razumijem potrebu političara da komentarišu odluke Ustavnog suda, jer, eto, imaju neku političku korist tim komentarima, ali stvarno ne razumijem ove koji komentarišu odluku koja nije objavljena, kaže u intervjuu za TV Liberty Radio Slobodna Evropa (RSE) predsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević.

RSE: Zašto se ne provode odluke koje se odnose na politički osjetljiva pitanja?

Knežević: Ne provode se odluke koje se odnose na obavezu Parlamenta, a samo parlamentarci proglašavaju jedan dio javnosti da li je nešto politički osjetljivo ili nije. Odluka kojom smo mi odlučili o odredbama zakona o Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji nema baš nikakav politički kontekst. Radi se o jednom tehničkom dijelu kojim se duboko zadire u pitanja bezbjednosti svih građana. Eto, ni to ne provode.

RSE: Zašto?

Knežević: U najmanju ruku su neodgovorni.

RSE: Od skoro 6.500 odluka Ustavnog suda koje se odnose na apelacije građana, dakle odluka koje rješavaju sudovi u Bosni i Hercegovini nije provedeno samo sedam. Od osam odluka koje se odnose na ove koje treba provesti Parlament, osam nije provedeno. Šta to govori o odnosu političara prema Ustavnom sudu?

Knežević: To govori da državni aparat u Bosni i Hercegovini, znači sudovi, upravni organi, pa čak i Vlada, da su u kategoriji onih koji čuvaju i poštuju ustavni poredak. I sami građani. A ovaj drugi dio, oko neprovođenja u Parlamentu, to govori da se oni koji se zaklinju u Ustav BiH trude da ga ne poštuju.

Mehanizam krivične odgovornosti

RSE: Pratite li provođenje odluka Ustavnog suda i postoje li mehanizmi koji mogu obezbijediti da parlamenti ispune te odluke?

Knežević: Postoji mehanizam koji se zove krivična odgovornost, koji ima svoju metodologiju, do suočavanja sa pravom parlamentarca na političko mišljenje, ali to nije cilj provođenja odluke Ustavnog suda. Mi, naravno, pratimo. Osnovni način i parametar da se provedu odluke suda jeste da ljudi shvate da mora neko biti ustavni korektiv.

RSE: Kako gledate na potrebu političara da komentarišu odluke Ustavnog suda?

Knežević: Ja razumijem potrebu političara da komentarišu odluke Ustavnog suda, jer, eto, imaju neku političku korist tim komentarima, ali stvarno ne razumijem ove koji se samoproglašavaju stručnjacima, koji komentarišu odluku Ustavnog suda koja nije objavljena, pa proizlazi da oni znaju bolje od mene šta stoji u toj odluci, a eto ja je, recimo, u tom trenutku nisam ni potpisao, nije javno otišlo.

Strane sudije u Ustavnom sudu BiH

RSE: Šta su prednosti, a šta mane stranih sudija u Ustavnom sudu?

Knežević: Prednosti su što donose jedno drugo viđenje našeg problema. Trebalo bi da donesu praksu drugih pravnih poredaka, uključujući i Evropski sud. Trebalo bi također da budu jedan tas koji će biti van možda i ponekad naših emotivnih ličnih stavova. Mane – osnovna mana je što kod ukupnog broja odluka 99,7 posto svih odluka donosi naših šest domaćih. Tako da se postavlja pitanje za onih 0,4 ili 0,32, tačan podatak, da li je potrebno da oni budu.

RSE: Glasa li se u Ustavnom sudu, po Vašem mišljenju, politički?

Knežević: Ma ne. Jutros sam gledao neki rezultat, jednu analizu – mislim da su prošle godine postojale samo četiri odluke, govorim o apelacionom dijelu, samo četiri odluke u kojima su domaće sudije glasale 4:2. I u tim slučajevima nije bilo dva iz jednog naroda, da odmah razjasnimo.

RSE: Znači li to sudije iz istog naroda nekad glasaju različito?

Knežević: Redovno glasamo različito, redovno – mislim kad nije jednoglasna odluka, ali redovno glasamo različito. Često se desi da se sporječkamo, ili međusobno, oko stavova.

Deveti januar u teoriji i praksi

RSE: Kažete da je odluka Ustavnog suda o 9. januaru kao Danu Republike Srpske provedena, no taj praznik se i dalje slavi. Da li je onda u Bosni i Hercegovini teorija jedno, a praksa drugo?

Knežević: U Bosni i Hercegovini teorija i praksa često su na različitim putevima, ali, kad je riječ o odluci Ustavnog suda, strogo formalno, kao predsjednik govorim, o 9. januaru kao Danu Republike, nemamo šta da tražimo da se provede, jer smo mi proveli našu odluku. Mi smo poništili normu koja glasi da je 9. januar Dan Republike. Šta se u praksi dešava, ne mogu o tome da govorim zato što moram da branim odluku, a ja sam se drugačije u tom postupku izjašnjavao, ali branim odluku Ustavnog suda i u tom smislu je tu tačka.

RSE: Ako izbrišete odredbu, znači li to da se ta odluka mora poštovati?

Knežević: Ona je poštovana. Odredba je izbrisana.

RSE: Ali je rukovodstvo u Republici Srpskoj ne poštuje. Očigledno.

Knežević: Očito je da svaka odluka ima svoju formalnu i suštinsku stranu. U formalnoj strani niko nije osporio da je provedosmo. U suštinskoj strani možda bi se u nekom trenutku i mi trebali zapitati. Ali, ponavljam, to je odluka Ustavnog suda i ja je branim kao takvu.

XS
SM
MD
LG