Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Poljoprivredno zemljište u RS-u zvanično u rukama države


Zgrada Ustavnog suda BiH, Sarajevo

Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine (BiH) u kojoj je odlučeno u korist Bošnjaka i Hrvata (sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske) da se sve poljoprivredno zemljište u Republici Srpskoj smatra imovinom Bosne i Hercegovine, a ne entiteta, kako je to izglasala Narodna skupština Republike Srpske (NSRS), krajem 2019. godine, stupila je na snagu.

To je potvrdio za Radio Slobodna Evropa (RSE) Zvonko Mijan, registrar Ustavnog suda BiH.

Odluka je, kaže, postala službena i obavezujuća.

"To nije jedna od odluka u kojoj je javnim vlastima ostavljen bilo kakav nalog za postupanje i ona je praktično danom objavljivanja u Službenom glasniku izvršena i za Ustavni sud riješena", ističe Mijan za RSE.

Odlukom, donesenom na dvodnevnoj sjednici 6. i 7. februara, Ustavni sud BiH je osporio dijelove Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske (RS), prema kojem je propisano da predmetno poljoprivredno zemljište koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed RS-a.

Kome je pripadalo zemljište?

Poljoprivredno zemljište je u većini slučajeva pripadalo poljoprivrednim gazdinstvima ili zemljoradničkim zadrugama prije rata u Bosni i Hercegovini. Primjer za to je Šipovo, grad smješten u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine.

Milan Kovač, načelnik Šipova (kadar vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata) kaže za RSE da je u opštini na čijem je čelu gotovo devet i pol hiljada hektara poljoprivrednog zemljišta, koje je bilo predmetom odluke Ustavnog suda BiH.

"Većina toga se nalazi na bivšoj zadruzi Bojinović u Čardaku, to je bila jedna ovčarska farma. Drugi dio zemljišta nalazi se na ostalim prostorima opštine Šipovo. Većina tog zemljišta, ja mislim, da trenutno nije u funkciji", rekao je načelnik Šipova, naglašavajući da će u ovoj opštini u narednom periodu detaljno istražiti gdje se nalazi poljoprivredno zemljište o kojem je bilo riječi u odluci Ustavnog suda BiH.

Isto čine i u opštini Sokolac, mjestu udaljenom 42 kilometra od Sarajeva.

Oni će, kako je rekao za RSE načelnik te opštine Milovan Bjelica (kadar opozicione Srpske demokratske stranke), zbog toga što nisu urađeni precizni podaci opštinske službe "ići parcelu po parcelu" da utvrde koliko je to zapravo hektara tog zemljišta.

Bjelica kaže da nije tačan podatak Ministarstva poljoprivrede RS-a da je u opštini Sokolac deset i po hiljada hektara poljoprivrednog zemljišta.

"Ja ne sporim da je Ministarstvo dobilo taj podatak, ali to ne odražava stanje na teren. Na tome radimo, veoma smo ozbiljno prihvatili tu obavezu, jer nas je u startu zabrinula ova odluka kada je u pitanju razvoj lokalne zajednice. Mi imamo poljoprivrednog zemljišta koje je dato u zakup na deset ili dvadeset godina ili koncesije. Imamo potrebu za zemljištem koje se ne koristi, a tamo su šikare i slično. Vodimo posljednjih mjeseci intenzivne pregovore sa investitorima, naročito kada je u pitanju proizvodnja energije", objasnio je Bjelica.

Postupak protiv RS-a zbog zemljišta u Sokocu

Površina Sokoca je 700 kvadratnih kilometara, a od toga oko 60 posto potpada pod poljoprivredno, gradsko-građevinsko zemljište, šikare.

Načelnik te opštine smatra da to zemljište pripada lokalnoj zajednici, a ne entitetima, zbog čega je prije sedam godina pokrenuo postupak protiv Republike Srpske zbog korištenja šuma, koje čine 40 posto površina Sokoca. No, taj proces još nije okončan.

"Ovo se mora područje urediti kada je u pitanju imovina i prirodni resursi Bosne i Hercegovine, jer su sigurno najvećim djelom oštećene lokalne zajednice. Ovo zemljište je i pripadalo lokalnim zajednicama još dok su bili poljoprivredna gazdinstva i zemljoradničke zadruge. Tako da je to neko u nekom periodu prenio na Republiku Srpsku, a sigurno nema nigdje saglasnost lokalne zajednice da se to preuzme. Sada mi tražimo i analiziramo istorijat svake parcele i sigurno to neće biti onako kako je u prvom momentu izgledalo", rekao je Bjelica.

Šta kažu u nadležnom ministarstvu?

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske je na upit RSE, u pisanom odgovoru, navelo da će poštovati zaključke Narodne skupštine RS-a, naglašavajući da Ustav BiH "ni u jednom dijelu ne daje izričito pravo BiH, njenom zakonodavnom ili drugom organu, da reguliše pitanja imovinskih prava na poljoprivrednom zemljištu, nego je to pravo dato entitetima, što je Ustavni sud BiH potvrdio u nekoliko svojih, ranijih odluka".

Skupština RS-a je 17. februara donijela zaključke, kojima se, između ostalog, nalaže srpskim predstavnicima u institucijama BiH da ne učestvuju u donošenju odluka sve dok se ne poništi odluka Ustavnog suda, te dok se ne usvoji zakon o prestanku mandata stranih sudija u Ustavnom sudu BiH.

To je uzrokovalo još jednu političku krizu u Bosni i Hercegovini, jer se prema tvrdnja zvaničnika Republike Srpske, odlukom Ustavnog suda BiH pokušava 'oteti površina i imovina tog bh. entiteta'.

To mišljenje je i u izjavi za RSE potvrdio šef kluba poslanika Srpske demokratske stranke (SDS) u Narodnoj skupštini RS-a Miladin Stanić. On kaže da bez obzira na činjenicu da je 'dio zemljišta potpisan na vrh Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD)', odluka Ustavnog suda BiH neustavna.

"Ali, mi i dalje mislimo i gotovo sam siguran da je to neustavna odluka Ustavnog suda BiH, da to, ako ništa drugo, remeti u startu odnos svojine ili posjeda Republike Srpske 49 posto, a Federacija BiH 51 posto", rekao je Stanić, objašnjavajući ustavnu strukturu BiH.

Sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske podnijelo je 24. oktobra 2019. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine zahtjev za ocjenu ustavnosti člana 53. Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske.

Istovremeno su podnosioci zahtjeva zatražili da Ustavni sud donese odluku o privremenoj mjeri kojom bi zabranio primjenu osporene odredbe do donošenja konačne odluke Ustavnog suda o navedenom zahtjevu.

Od Narodne skupštine Republike Srpske zatraženo je 29. oktobra 2019. godine da dostavi odgovor na zahtjev. Narodna skupština je odgovor dostavila 2. decembra 2019. godine.

Ustavni sud je zaključio da je osporena odredba, kojom je propisano da predmetno poljoprivredno zemljište, koje je po svojoj prirodi javno dobro, odnosno državno vlasništvo, po sili zakona postaje vlasništvo i posjed Republike Srpske, protivna Ustavu BiH, jer se radi o isključivoj nadležnosti BiH u regulisanju pitanja državne imovine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG