Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Tegeltija izabran za šefa Vijeća ministara BiH


Izbor Zorana Tegeltije za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:57 0:00

U petak (6. decembra) će biti prve konsultacije oko imena novih ministara u Vijeću ministara BiH, a više-manje je poznato ko će biti novi ministri, izjavio je u četvrtak Zoran Tegeltija, nakon što je Zastupnički dom Parlamenta BiH potvrdio njegovo imenovanje za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

"Konsultovaćemo se o programu rada i drugim otvorenim pitanjima o reformama", kazao je Tegeltija na konferenciji za novinare nakon sjednice Zastupničkog doma, te ponovo da će Program reformi, koje je Predsjedništvo BiH usvojilo u novembru, biti osnov za saradnju sa NATO savezom.

"Očekujem da će dokument biti upućen u sjedište NATO saveza. Nisam ga pročitao", kazao je Tegeltija.

Na upit novinarke Radija Slobodna Evropa kako će raditi na osnovu Programa reformi ako nije pročitao dokument, Tegeltija je odgovorio:

"Ja se nadam da sam bio jasan kada sam rekao da ću poštovati Ustav BiH, a jasno je definisana uloga Predsjedištva BiH i odnos Predsjedništva i Savjeta ministara BiH. Mi smo dužni da provodimo usvojene dokumente koji definišu pitanja odbrane i spoljne politike koja su u nadležnosti Predsjedništva BiH", kazao je Tegeltija.

Evropski put BiH, migranti i zapošljavanje mladih

On je prethodno u ekspozeu obećao da je evropski put BiH jedno od najbitnijih pitanja kojim će se baviti, uz rješavanje migrantske krize, ekonomski prosperitet i zapošljavanje mladih.

Tegeltija je u obraćanju poslanicima Zastupničkog doma Parlamenta BiH kazao kako je svjestan težine zadatka funkcije na koju je predložen.

"Više od godinu dana Bosna i Hercegovina nije uspjela da formira vlast. Obaveza je da u narednom periodu radimo kako bismo nadoknadili izgubljeno vrijeme", kazao je Tegeltija, inače kandidat vladajućeg Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), stranke člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

Tegeltija je u ekspozeu poručio i da Vijeće ministara treba da realizuje što prije reforme kako bi bio nastavljen evropski proces.

"Moramo odmah odblokirati sve procese u institucijama, usvojiti budžet za 2020. godinu i staviti sredstva na raspolaganje entitetima", rekao je Tegeltija.

Novo Vijeće ministara BiH do kraja godine?

Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić, inače lider opozicionog Demokratske fronte (DF) u Ljubljani je u srijedu, nakon sastanka Predsjedništva BiH sa slovenskim predsjednikom, izjavio kako se nada da će Bosna i Hercegovina do kraja ove ili početka naredne godine, imati novo Vijeće ministara BIH.

"Ako stvari budu tekle kako treba, BiH bi prije Nove godine mogla imati novo Vijeće ministara. Da budem oprezan, znajući da u BiH znaju vrijediti Marfijevi zakoni. Optimista sam da ćemo završiti ovaj posao onako kako smo planirali", kazao je Komšić.

Istovremeno, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH i predsjednik vladajuće Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Dragan Čović, u srijedu je u Sarajevu, izjavio novinarima da vjeruje da će nakon potvrđivanja imenovanja za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija napraviti konsultacije sa svim političkim strankama koje trebaju dati imena ministara i zamjenika ministara.

''Mislim da su sva imena spremna, za sve resore. Vjerujem da smo stvorili sve preduvjete da svakako prije katoličkog Božića imamo Vijeće ministara BiH. Ako ništa drugo, da možemo ubrzano završiti neke stvari koje nismo u posljednje vrijeme uspjeli završiti, a tiču se ogromnog broja zahtjeva, inicijativa i finansijskih sredstava koja su, na neki način, vezana za izvršnu i zakonodavnu vlast u BiH, a nisu se u mogućnosti trošiti. Ono što će biti moja inicijativa, s obzirom na to da će predstavnik hrvatskog naroda ponovno biti ministar finansija, je da idemo sa prijedlogom proračuna. Zato bi dobro bilo da imamo i Vijeće ministara BiH i Parlamentarnu skupštinu BiH prije nove godine'', istakao je Čović.​

I predsjedavajući Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić je, nakon sjednica Kolegija i proširenog Kolegija tog doma, u srijedu je izrazio očekivanje da će do kraja ove godine biti imenovano kompletno Vijeće ministara BiH. On je najavio da će prva naredna redovna sjednica Zastupničkog doma Parlamenta BiH biti 18. decembra, te da će biti spremni da, kada dobiju konačnu potvrdu za ministre i zamjenike ministara, imenuju Vijeće ministara BiH.​

Plan za NATO i Tegeltija u paketu

U Bosni i Hercegovini su održani izbori u oktobru 2018. Od tada se stranke, pobjednice na izborima, nisu mogle dogovoriti oko formiranja vlasti.

Kamen spoticanja bio je Akcioni plan za članstvo u NATO kojeg je trebalo poslati u Brisel. Protiv slanja ovog dokumenta, bio je član Predsjedništva iz reda srpskog naroda Milorad Dodik. Druga dva člana kolektivnog šefa države, Šefik Džaferović i Željko Komšić, uslovljavala su imenovanje novog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, slanjem Godišnjeg akcionog plana u Brisel.

Četrnaest mjeseci kasnije, Predsjedništvo BiH je donijelo odluku 19. novembra da u Brisel pošalje Program reformi BiH, te da Zoran Tegeltija, nekadašnji ministar finansija Republike Srpske (RS), bude izabran za kandidata za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH.

Tegeltijini prethodni poslovi

Zoran Tegeltija bio je ministar finansija Republike Srpske u dva mandata - u vladi premijera Aleksandra Džombića od 2010. do 2014. godine, te u vladi premijerke Željke Cvijanović od 2014. do 2018. godine.

Siniša Vukelić, urednik portala Capital.ba, za Radio Slobodna Evropa je prokomentarisao ranije da će taj period ministrovanja Zorana Tegeltije ostati upamćen po enormnom zaduženju Republike Srpske i propasti bankarskog sektora.

"Za vrijeme njegovog mandata došlo je do 170 miliona evra zaduživanja na bečkoj berzi pod krajnje sumnjivim uslovima i nikada otkrivenim investitorima, po mnogo većoj kamati nego što bi to bilo urađeno na domaćem tržištu kapitala. Takođe, za vrijeme njegovog mandata su propale tri banke u Republici Srpskoj: Bobar banka, Balkan Investment Banka i Banka Srpske. Otkriveno je da Agencija za bankarstvo, koja je u njegovom resoru, nije uradila svoj posao. Dokumentovali smo brojne nalaze u kojima se vidi da su oni znali za sve te propuste u poslovanju ovih banaka, a ništa nije preduzeto da se to spriječi", ističe Vukelić.

Vukelić dodaje i da je u vrijeme Zorana Tegeltije na čelu entitetskog Ministarstva finansija, Investiciono razvojna Banka Republike Srpske (IRB RS) dijelila sumnjive kredite.

Ekonomistica Svetlana Cenić navela je da će Tegeltija ostati upamćen i po nerazjašnjenoj aferi Fabrike glinice Birač, iz koje su putem Balkan Investment Banke litvanski investitori iz Republike Srpske izvukli oko 500 miliona evra, a da su brojna pitanja ostala bez odgovora.

Zoran Tegeltija je i jedini ministar finansija kojem je Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske dala negativno mišljenje na revizorski izvještaj o izvršenju budžeta 2017. godine, zbog čega je pod političkim pritiskom ostavku podnio tadašnji glavni revizor Duško Šnjegota.

Naime, u revizorskom izvještaju o stanju u budžetu entitetska Glavna služba za reviziju utvrdila je da je Vlada Republike Srpske uzimala kredite u ime fondova i javnih institucija, bez njihovog znanja, te je utvrdila i da je stvarni deficit u budžetu Republike Srpske 175 miliona maraka (87,5 miliona evra), a ne 45 miliona maraka (22,5 miliona evra) kako je prikazalo entitetsko Ministarstvo finansija u svom izvještaju, na čijem je čelu tada bio Tegeltija.

Kada su u pitanju podaci iz zvanične biografije, u njoj se navodi da je Zoran Tegeltija rođen 29. septembra 1961. godine u Mrkonjić Gradu, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Godine 1986. je diplomirao na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Magistrirao je 2004. godine, a zatim 2007. godine i doktorirao na Univerzitetu Karić u Beogradu. Oženjen je i ima dvoje djece.

Između ostalog, bio je zaposlen u Rafineriji nafte u Brodu, Poreskoj upravi Republike Srpske i Republičkoj upravi carina Republike Srpske. U periodu od 2000. do 2002. godine bio je poslanik Narodne skupštine Republike Srpske, a nakon toga predsjedavajući Državne komisije za granične prelaze Bosne i Hercegovine. U dva mandata bio je i načelnik Opštine Mrkonjić Grad od 2004. do njegovog izbora za ministra finansija Republike Srpske 29. decembra 2010. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG