Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Blistava obećanja poličara i skeptični građani


Donosi li 2018. bolje ekonomsko-socijalne prilike u zemljama Zapadnog Balkana?

Političke krize, demagogija, regionalni sporovi, nacionalizam umjesto suočavanja s prošlošću, korupcija, manipulacije informacijama – neki su od aspekata koji su obilježili 2017. godinu na Zapadnom Balkanu. Čemu se onda nadati u tekućoj godini?

Više stabilokratije ili više demokratije, punija državna kasa ili džepovi građana i penzionera, veći privredni rast i manji javni dug – šta Srbija može očekivati u 2018. godini?

Svi se nadaju, nada posljednja umire, ali najviše što se realno može poželjeti je da ne bude gore nego što je bilo u prošloj godini, kaže politikolog Jovan Komšić.

"Realno gledano, red u naše živote će uneti i zadržati – jer je to već unela – fiskalna i monetarna politika. Stabilnost monete je vrlo značajna za našu svakodnevicu, za projektovanje planova našeg života, za nekakav osećaj kakve-takve stabilnosti i sigurnosti, ako to poredimo sa devedesetim godinama i onom entropijom i haosom koje smo imali tada. Ako je to neka zdrava, zelena grana, kojoj se možemo nadati u 2018. godini, onda će ona verovatno roditi i neke nove, stabilnije, pozicije", ukazuje Komšić. Detalje ima Branka Trivić u tekstu Više stabilokratije ili više demokratije?

U Bosni i Hercegovini nema pretjeranog optimizma kada su u pitanju očekivanja od 2018. godine. Činjenica da je ova godina izborna, govori da su šanse za napredak male, što ne kriju ni političari. Pokazalo se da je kapacitet za odlučivanje ograničen, da nema političke spremnosti, niti održivih principijelnih koalicija, već se sve temeljilo na interesima.

Ekonomska analitičarka Svetlana Cenić na duge staze ne vidi perspektivu, sve dok građanima ne dođe do guše. A onda, kada se stvari počnu otimati kontroli, kaže ona, ko zna gdje će nas to odvesti.

"Sposobni i pametni odlaze i ostaju oni koji inače ni o čemu ne razmišljaju i koji će kada ogladne ići, ne više pred institucije, nego že ganjati ove koji su na vlasti. Ne znam da li su oni toga svesni. A onda tu razgovora nema. Onda je pitanje kakve će promene doći, jer puteva će biti samo neće nikoga biti na tim putevima. Promena će biti, ali pitam se samo u kom pravcu. To je i za mene zagonetka", navodi Svetlana Cenić u priči Dženane Halimović Kako do neophodnih promjena u BiH?

Čini se da Crna Gora sa većom neizvjesnošću nije ispraćala staru i dočekivala Novu godinu, a 2018. godina, po svemu sudeći, biće podjednako važna kako za rasplitanje zamršenog političkog čvora u zemlji, u kojoj su vlast i opozicija u nikad dubljim rovovima, tako i za dalji proces demokratskih reformi i evropskih integracija. Na kraju svega toga je prosječan građanin, kome bi, umjesto velikih priča o ekonomskim uspjesima države, više prijao deblji novčanik i bolji standard.

"Vidimo već po nekim stvarima, iako se Crna Gora predstavlja kao lider u regionu što se tiče evropskih integracija, da se situacija itekako komplikuje, odnosno da se vraćamo u period otvorene partitokratije, odnosno partijski kontrolisanih institucija, ustanova, medija. Takav je primjer ono što se sada dešava u Televiziji Crne Gore tj. u Savjetu Javnog medijskog servisa. Tako da se mnoge stvari u institucionalnom smislu degradiraju i vraćaju na period iz 90-ih godina", kaže predsjednik Centra za političku edukaciju Dragiša Janjušević. Pojedinosti ima Dimitrije Jovićević u tekstu Pred Crnom Gorom veliki izazovi u 2018.

​Državni prioriteti kao što su ratifikacija Sporazuma o demarkaciji sa Crnom Gorom, vizna liberalizacija, formiranje Vojske Kosova, nastavak i okončanje dijaloga sa Srbijom o normalizaciji odnosa, formiranje Zajednice opština sa srpskom većinom, prioriteti su koji se iz stare prebacuju na 2018. godinu, a oni su nasljeđeni još iz pretprošle.

Agron Bajrami, dobar poznavalac kosovskih prilika, kaže da su svi izgledi da će i 2018. biti slična prošloj, ako ne i ista.

"U 2018. godinu ulazimo sa istim problemima, samo što su tenzije mnogo veće. Ljudi već odavno čekaju na liberalizaciju viza i izgleda da je neće dobiti ni 2018. Mislim da to stvara veće tenzije i veće nestrpljenje među građanima. S druge strane, i političke partije su svake godine sve više spremne na međusobna sukobljavanja", kaže Bajrami. Detalje ima Amra Zejneli u tekstu Stari problemi za novu godinu.

Vlada Hrvatske ima blistave najave za 2018. godinu – od stvaranja još bolje klime za ekonomiju do mjera u korist najosjetljivijih. Međutim, iako ekonomski parametri i prognoze nisu loši, analitičari upozoravaju da je krajnje vrijeme za ozbiljne reforme, a pojedini političari upozoravaju da će socijalna država biti sve više ugrožena.

Novinar Frenki Laušić kaže da će ocjena uspješnosti Vlade Andreja Plenkovića u velikoj mjeri zavisiti o uspjehu izlaska Agrokora iz krize, ali da premijer 2018. godinu mora iskoristiti za poteze možda još važnije od Agrokora a koje nije povukao u prošloj godini.

"Koliko god će oči javnosti biti uperene prema Agrokoru, toliko bi trebale biti uperene prema tim strukturnim reformama koje ne bi trebale toliko ići na smanjivanje kvantitete i kvalitete usluga prema građanima, koliko na racionalizaciju sustava. Premijer Plenković je rekao da će ova godina biti godina reformi. Možemo ga držati za riječ, a na tome bi svakako i mediji i javnost trebali inzistirati", ocjenjuje Laušić u priči Enisa Zebića Blistava obećanja i skepsa građana.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG