Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Pred Crnom Gorom veliki izazovi u 2018.


Čini se da Crna Gora sa većom neizvjesnošću nije ispraćala staru i dočekivala Novu godinu, a 2018. godina, po svoj prilici, biće podjednako važna kako za rasplitanje zamršenog političkog čvora u zemlji, u kojoj su vlast i opozicija u nikad dubljim rovovima, tako i za dalji proces demokratskih reformi i evropskih integracija. Na kraju svega toga je prosječan građanin, kome bi, umjesto velikih priča o ekonomskim uspjesima države, više prijao deblji novčanik i bolji standard.

Godina izbora. Tako zvuči lakonski odgovor na pitanje u znaku čega će nova 2018. godina proteći u Crnoj Gori. Da je tako Crnogorci će se uvjeriti već početkom februara, kada se održavaju prvi u seriji od 13 gradskih izbora, a onda na proljeće oni daleko važniji tj. izbori za predsjednika države.

Usljediće po mnogima ništa manje značajno glasanje za novu upravu Glavnog grada Podgorice, koje bi moglo dominantno da utiče na dalja politička kretanja u Crnoj Gori.

Sve u svemu, predstoji burna i neizvjesna godina, tvrdi nam i politički analitičar, predsjednik Centra za političku edukaciju Dragiša Janjušević.

Na pitanje da li će Crna Gora prije skliznuti u pogoršanje i radikalizaciju prilika ili je moguća stabilizacija u koju bi je uveo dijalog vlasti i opozicije, koja je gotovo cijelu 2017. provela u bojkotu, Janjušević odgovara da to "prvenstveno zavisi ko će biti kandidat Demokratske partije socijalista (DPS) na predsjedničkim izborima.

"Ako to bude gospodin Đukanović, velike su šanse da će se politička kriza radikalizovati u Crnoj Gori. Onda je pitanje kako će se prema tome odnijeti crnogorska opozicija. Da li će ići sa jednim kandidatom, sa više kandidata, da li će uopšte izlaziti na izbore ukoliko predsjednik DPS Milo Đukanović bude kandidat za predsjednika države. Te će stvari odrediti dalji tok političkih prilika u Crnoj Gori", navodi Janjušević.

Naredna godina mogla bi biti prelomna po dalji demokratski razvoj Crne Gore kao aspiranta za članstvo u EU, nakon pet i po godina pregovaranja i štrikiranja 30 od 33 poglavlja.

No, sa same briselske adrese stižu naglašena očekivanja da u 2108. godini reforme ubrzamo.

Sa druge strane, sam premijer Duško Marković optimista je u mjeri da smatra kako će Crna Gora završiti sve svoje evropske obaveze do kraja mandata njegove vlade, odnosno do 2020. godine.

Takvu ružičastu projekciju crnogorske stvarnostim, međutim, ne dijeli analitičar Dragiša Janjušević.

"Vidimo već po nekim stvarima, iako se Crna Gora predstavlja kao lider u regionu što se tiče evropskih integracija, da se situacija itekako komplikuje, odnosno da se vraćamo u period otvorene partitokratije, odnosno partijski kontrolisanih institucija, ustanova, medija. Takav je primjer ono što se sada dešava u Televiziji Crne Gore tj. u Savjetu Javnog medijskog servisa. Tako da se mnoge stvari u institucionalnom smislu degradiraju i vraćaju na period iz 90-ih godina", kaže Janjušević.

Kada je riječ o ekonomskim kretanjima, u 2018. godinu već na samom startu crnogorski građani ulaze sa većim opterećenjima po kućni budžet. PDV sa 19 skače na 21 odsto, rastu akcize na pojedine proizvode, poskupljuje struja.

Uz sve to, plate u javnom sektoru, u kome je uhljebljen veliki dio stanovništva, ostaju zamrznute a rast penzija zanemarljiv, pa sve to ne obećava realan rast životnog standarda, kaže za Radio Slobodna Evropa ekonomski analitičar Siniša Lekić.

Kada je riječ o trendovima na makro planu Lekić kaže da se očekuje konsolidacija nekog dijela što se tiče prihoda i rashoda u javnom sektoru.

"Međutim, i dalje nemamo jasnu viziju šta ćemo da radimo sa određenim velikim projektima tipa Elektroprivreda, rudnik uglja i da ne nabrajam ostale stvari koje su bitne za našu ekonomiju. Nastavlja se trend zaduživanja, nastavlja se trend dizanja kredita, vraćanja ostalih kredita. Javni dug, koliko god pokušavamo da ga zaustavimo, neminovno ide svojim tokom naviše", kaže Lekić.

Ipak, vlada premjera Markovića hvali se rastom bruto društvenog proizvoda koji je iznad četiri procenta i jedan od najvećih u Evropi, kao i činjenicom da je Crna Gora imala nikada bolju turističku sezonu, koja je donijela prihod od gotovo milijardu eura.

No, iza tih agregatnih ekonomskih pokazatelja krije se slaba kupovna moć stanovništva, visoka nezaposlenost ili rad u sivoj zoni ekonomije.

Sve nade polažu se u velike infrastrukturne projekte ali jedino što je izvjesno jeste dalji nastavak izgradnje autoputa.

"Naš rast bruto društvenog proizvoda prvenstveno je tako značajan zbog investicija vezanih za autoput. Međutim, benefiti koje imamo od autoputa još uvijek nijesu ni vidljivi, ni opipljivi. Moramo da znamo da kod autoputa postoje mnoge stvari koje mi još nijesmo razjasnili u smislu: koje mi sve benefite imamo, koliko je crnogorska privreda uspjela da se uključi u rad tog autoputa. Govore podaci da je to značajno, ali znamo da su Kinezi oslobođeni određenog PDV-a, određenih poreskih olakšica. Turizam je, naravno, bitan ali ne može samo turizam da izvuče cijelu našu ekonomiju na zelenu granu", kaže Siniša Lekić.

Šta kažu Crnogorci? Sve želje mogu im se podsvesti pod "bolje plaćen posao i sigurnije radno mjesto".

Šta građani Crne Gore očekuju u 2018?
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:45 0:00
Direktan link

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG