Dostupni linkovi

Blistava obećanja i skepsa građana


Politika za 2018. godinu ima vrlo velika obećanja

Vlada Hrvatske ima blistave najave za 2018. godinu – od stvaranja još bolje klime za gospodarstvo do mjera u korist najosjetljivijih. Međutim, iako ekonomski parametri i prognoze nisu loši, analitičari upozoravaju da je krajnje vrijeme za ozbiljne reforme, a političari s lijeva upozoravaju da će socijalna država biti sve više ugrožena.

Premijer Andrej Plenković kao prioritet svoje Vlade najavljuje reforme i pretvaranje pozitivnih makroekonomskih pokazatelja u konkretne benefite koje će osjetiti ekonomski subjekti, ali i socijalno najosjetljiviji.

"Ovo je prva godina u ovom desetljeću bez izbora. Osigurali smo onaj preduvjet stabilnosti, a sada je na nama da dinamiziramo gospodarstvo i da budemo društveno osjetljivi i solidarni prema onima koji su u najtežoj situaciji – bilo da je riječ o umirovljenicima, nezaposlenima, ljudima na niskim plaćama – da taj makrokontekst ima efekt na njihov život. To je ono što je glavna zadaća Vlade, i – gospodarstvo!", rekao je Plenković.

Glavna zadaća Vlade gospodarstvo: Andrej Plenković
Glavna zadaća Vlade gospodarstvo: Andrej Plenković

Hrvatska narodna banka očekuje u 2018. nešto sporiji, ali i nešto zdraviji rast BDP-a.

"Za 2018. godinu očekujemo stopu rasta BDP-a od 2,9 posto, s tim da bi struktura bila nešto drugačija – nešto sporiji rast osobne potrošnje zbog toga što očekujemo sporiji rast realnih dohodaka, prvenstveno plaća, nego što smo imali u 2017. godini, kada smo imali snažan rast plaća i u privatnom i u javnom sektoru, i snažniji rast investicija. Znači, očekujemo rast investicija od oko sedam posto koji bi konačno trebao postati značajniji doprinos rastu BDP-a, ali tu isto tako vidimo i najveći rizik za ostvarenje te projekcije – ako investicije ne budu tako visoke kao što ih mi projiciramo", kaže guverner središnje banke Boris Vujčić.

Središnja banka ne očekuje da bi Agrokor ni u kojem scenariju mogao destabilizirati hrvatsku ekonomiju, ali – gdje će se osjetiti posljedice?

"Rizik Agrokora prvenstveno vidimo kroz utjecaj na tržište rada kada krene očekivano restrukturiranje kompanije, koje će sigurno značiti i donekle smanjenje zaposlenosti. Pitanje je tko će provoditi to restrukturiranje, kakva će biti vlasnička struktura, a očito je da je određeno restrukturiranje potrebno. Mi smo u našu projekciju stavili pretpostavku od četiri do šest tisuća radnih mjesta, ali to prvenstveno ovisi o samoj kompaniji", navodi Vujčić.

Ministar financija Zdravko Marić kazao je kako je teško garantirati, ali da Vlada ne očekuje da bi bilo koji trošak vezan uz Agrokor trebao pasti na leđa građana. On u 2018. godini očekuje povišenje kreditnog rejtinga Hrvatske, za što najave vidi u nižim kamatama kod aktualnih kredita.

"Trebamo čekati formalne odluke kreditnih rejting agencija, ali ja duboko smatram da u 2018. godini ima jako malo razloga zašto se to ne bi dogodilo. dakle, sigurno očekujem da ćemo tijekom 2018. godine zabilježiti poboljšanje kreditnog rejtinga", ističe Marić.

Novinar Slobodne Dalmacije i Jutarnjeg lista Frenki Laušić kaže za Radio Slobodna Europa (RSE) da će ocjena uspješnosti Plenkovićeve Vlade u velikoj mjeri ovisiti o uspjehu izlaska Agrokora iz krize, ali da Plenković 2018. godinu mora iskoristiti za poteze možda još važnije od Agrokora a koje nije povukao u godini za nama.

"Tu se radi o dugoročnijem sređivanju stanja u zdravstvenom i mirovinskom sustavu, o restrukturiranju javnih poduzeća, o početku reforme javne uprave, da ne govorimo o reformi obrazovanja i svemu onome što ona sa sobom dugoročno donosi. Dakle, koliko god će oči javnosti biti uperene prema Agrokoru, toliko bi trebale biti uperene prema tim strukturnim reformama koje – po meni – ne bi trebale toliko ići na smanjivanje kvantitete i kvalitete usluga prema građanima, koliko na racionalizaciju sustava. Premijer Plenković je rekao da će ova godina biti godina reformi. Možemo ga držati za riječ, a na tome bi svakako i mediji i javnost trebali inzistirati", ocjenjuje Laušić.

Rada Borić je tridesetak godina aktivistica za ženska prava, a odnedavno i vijećnica izvanparlamentarne Nove ljevice u zagrebačkoj Gradskoj skupštini. Najviše je brine juriš na ljudska, pogotovo ženska ljudska prava kroz napade i otpore ratificiranju Istanbulske konvencije, a u 2018. godini očekuje aktivnije građane.

Građani ne vide što nam se događa: Rada Borić
Građani ne vide što nam se događa: Rada Borić

"Nekako se nadam da će građani znati pokazati više građanskog otpora prema desnim politikama i da će pokazati i više solidarnosti i prema izbjeglicama i prema blokiranima. Ne može se dogoditi da na prosvjedima za ovršene ili blokirane ima dvjestotinjak ljudi, a da na koncertu Đorđa Balaševića, kojeg svi možemo voljeti, ima 20.000 ljudi. Čini mi se da ljudi još ne vide što nam rade u ekonomiji, da ne vide kako će ostati bez mirovina, bez zdravstvenih usluga, a pogotovo da neće vidjeti što se dešava na ovom svjetonazorskom polju", kaže Borić.

Nakon svega rečenog, ne treba čuditi zabrinutost nekih Zagrepčana koji su u anketi RSE iznijeli svoja očekivanja od 2018. godine.

  • 16x9 Image

    Enis Zebić

    U novinarstvu od osnovne škole, profesionalno od uspostave političkog pluralizma. Nakon suradnje u nekoliko hrvatskih dnevnih novina, od 1. veljače 1994. je na RSE u Zagrebu.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG