Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Traže se rezultati istrage o atentatu na novinarku


Međunarodni faktor pokazao je zainteresovanost za napad na novinarku Oliveru Lakić

Napad vatrenim oružjem na novinarku dnevnog lista Vijesti Oliveru Lakić izazvao je lavinu reakcija međunarodnog faktora i zapadnih zemalja i organizacija, koji su osudili ovaj čin i uputili snažne zahtjeve institucijama u Crnoj Gori da sprovedu efikasnu i djelotvornu istragu. O ovom napadu izvještavaju i najuticajniji svjetski mediji. U kojoj mjeri se radi o pritisku na crnogorske institucije da se u slučaju Olivere Lakić pronađu napadači i nalogodavci, za razliku od brojnih dosadašnjih napada na novinare koji su ostali nerasvijetljeni?

Nakon niza saopštenja ambasada zapadnih zemalja, Evropske unije, Savjeta Evrope, OEBS-a... u kojima su iznesene oštre reakcije na ranjavanje novinarke Olivere Lakić, američki Stejt Dipartment je takođe izrazio uznemirenost zbog napada u Podgorici, poručujući da prate situaciju i zahtijevaju brzu i odlučnu istragu da bi se odgovorni priveli pravdi.

Brojni inostrani mediji analizirali su situaciju u Crnoj Gori, kao britanski Gardijan ili vodeći njemački mediji koji javljaju da su napadi na novinare u Crnoj Gori česta pojava. Rijetko kada, kao u ovom slučaju, je međunarodni faktor pokazao zainteresovanost za događaje u Crnoj Gori.

Spoljnopolitički analitičar Boško Jakšić za Radio Slobodna Evropa ocjenjuje da je reakcija međunarodne zajednice očekivana i zbog činjenice da je nedavno u Slovačkoj, zemlji Evropske unije, ubijen novinar istraživač, što je izazvalo široke posljedice.

Potvrđuje se da je stanje medija u čitavom regionu veoma loše: Boško Jakšić
Potvrđuje se da je stanje medija u čitavom regionu veoma loše: Boško Jakšić

"Ubistvo tog novinara i njegove djevojke je izazvalo masovne demonstracije i obaranje Vlade. I ne zaboravimo takođe da se taj novinar bavio istraživanjem korupcije. Kada se to prevede na teren Crne Gore, poučena iskustvom Slovačke, mislim da Evropa i Zapad koji su zainteresovani za medijske slobode, sada reaguju na upravo ovakav način", komentariše Jakšić.

"Potvrđuje se", dodaje, "da je stanje medija u čitavom regionu veoma loše, imamo nazadovanje u mnogim državama kandidatima za EU".

"Položaj Crne Gore jeste najbolji jer je najdalje odmakla u napredovanju ka EU, ali isto tako ne zaboravite - da se Crna Gora stalno podsjeća da ima još mnogo toga da uradi oko vladavine prava i medijskih sloboda", kaže Jakšić, ocjenjujući da će ranjavanje novinarke, koja je istraživala organizovane kriminalne grupe, pojačati pažnju Evrope na Crnu Goru i reakciju njenih institucija, te da ovaj slučaj neće prepustiti zaboravu.

"Očito je da će ovaj atentat ohrabriti one zahtjeve da se ubrzaju reforme u Crnoj Gori i da će vlasti morati da to ozbiljno prihvate, a ne kao u drugim državama regiona da čekaju da afera prođe i zaborave šta im je činiti. Na osnovu prvih reagovanja možemo zaključiti da će međunarodna zajednica pažljivo pratiti šta će se događati. Dakle, i tok buduće istrage i način na koji se istraga vodi sada su pod lupom i vlasti bi se zaista morale da se potrude i radi njih samih, da ovaj slučaj izguraju kako god umiju. Ako treba i da 'žrtvuju' nekog od svojih", kaže Jakšić.

I Vlada Crne Gore je reagovala proaktivno, zahtijevajući od bezbjednosnih institucija efikasnu istragu i pronalaženje počinilaca i nalogodavaca. Ministri unutrašnjih poslova i pravde posjetili su redakciju Vijesti, direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost lično razgovarao sa žrtvom napada, vrhovni državni tužilac je takođe direktno uključen u čitav događaj.

Protest novinara u Podgorici
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:03:01 0:00

A novoizabrani predsjednik Crne Gore Milo Đukanović je, između ostalog, za Radio Danilovgrad rekao da je ranjavanjem novinarke Vijesti načinjena šteta državi.

"Ovim se željela posijati sumnja i nanijeti moralna i politička šteta određenim javnim ličnostima, djelovima državnog sistema pa i samoj državi Crnoj Gori. Država mora odlučnom i sinhronizovanom akcijom bezbjednosnih i pravosudnih organa suzbiti očiglednu bahatost kriminalnih struktura", konstatovao je Đukanović.

Đukanović je reagovao i na brojne optužbe na njegov računu kojima je rečeno da je upravo on svojim izjavama kreirao ambijent za napad na novinare. Podsjetimo, u prethodnim reakcijama je, između ostalog, ukazano da je napadu na novinarku Vijesti prethodila Đukanovićeva kvalifikacija da su novinari tog lista "fašisti", zato što su provjeravali da li Đukanovićev sin kao biznismen ima privilegovan status. Đukanović je na to reagovao kontraoptužbom.

"Očekivano. Prvi su se, kao što ste primjetili, iskonstruisanim optužnicama oglasili oni koji su i najsumnjiviji. Logično. Oni žele da zloupotrebom jednog kriminalnog akta, napadom na novinarku, da time ućutkaju sve koji govore o njihovom kriminalu. I moja poruka njima je - ništa od toga. Hoću da kažem da ću se sa istim entuzijazmom, do istrebljenja, boriti protiv svih vidova kriminala i protiv svakog kriminalca", poručio je.

U posljednje četiri godine u Crnoj Gori su bila 32 napada na novinare

I ministar pravde Zoran Pažin je bio upitan - da li kao posljedicu napada na novinarku tog lista vidi i to što je Đukanović Vijesti nazvao fašistima.

"Ne želim da tu izjavu koja je data u predizbornoj kampanji i kroz jednu vrstu političke retorike tumačim u tom kontekstu. Ali siguran sam da jake emocije i jake izjave, kao što je ova koju navodite, ne doprinosi zapravo jednom ambijentu u kome bi profesionalizam medija dobio na značaju, u kome bi profesionalizam medija bio zamajac društvu da na sve one izazove koji postoje, odgovore na pravi način", odgovorio je ministar Pažin.

"Političari i zvaničnici ne bi trebalo da kreiraju neprijateljsko okruženje za medije kroz svoje izjave i postupke. Moraju pokazati visok nivo tolerancije za kritičko novinarstvo i podržati različitost mišljenja", poručili su učesnici OEBS-ove jugoistočne evropske konferencije koja se održava u Strugi u Makedoniji.

U saopštenju su učesnici oštro osudili ranjavanje novinarke "Vijesti" Olivere Lakić i poslali poruke podrške i solidarnosti Lakić, zaposlenima u "Vijestima" i svim novinarima i medijskim radnicima koji se suočavaju sa napadima, prijetnjama i zastrašivanjem u Crnoj Gori i jugoistočnoj Evropi.

Broj napada na novinare u Crnoj Gori u posljednje četiri godine, a koji podrazumijevaju fizičke napade, napade na imovinu i zastrašivanje, bio je 32. Izvještaj Evropske komisije konstatuje da u oblasti slobode izražavanja nije ostvaren progres i da nije bilo napretka u istragama u starim slučajevima nasilja protiv novinara u Crnoj Gori. Nakon napada vatrenim oružjem na novinarku Vijesti, između ostalog je saopšteno da će vladajuća struktura inicirati pooštravanje kaznene politike za djela koja se odnose na napade na novinare.

Međutim, advokat Sergej Sekulović smatra da kaznenu politiku mora da prati otkrivanje počinilaca napada, adekvatno procesuiranje i kažnjavanje.

"Neotkrivanje počinilaca, zanemarivanje tih predmeta, medijska slika odnosno javna riječ koja može da pogoduje takvom ambijentu... mislim da treba uzroke tražiti u tim poljima. Sa jedne strane se može jedna takva inicijativa načelno pohvaliti, ali sa druge strane to je samo jedna od niza mjera koje moraju da se dese na terenu, na djelu u konkretnim akcijama, da bi sistem zaista mogao da funkcioniše i da daje sistemske rezultate", kaže advokat Sekulović.

  • 16x9 Image

    Srđan Janković

    Nakon rada u pisanim i elektronskim medijima u Srbiji, Beograd napušta 1999. nakon gašenja ovih medija zbog pritiska tadašnjeg režima i ubistva novinara Slavka Ćuruvije. Na RSE radi od novembra 1999. godine.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG