Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obišao je porodičnu kuću kod Bugojna, u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je grupa od 30 osoba koja je učestvovala u obezbeđenju vraćena.
Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH, koja je bila nadležna za organizaciju zaštite predsjednika Srbije, tvrdi da nije imala najavu o ulasku većeg broja pripadnika Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske na područje Federacije BiH.
U prvim zvaničnim reakcijama navedeno je da su vraćeni pripadnici MUP-a Republike Srpske, dok su izvori Radija Slobodna Evropa bliski policiji Srednjobosanskog kantona (SBK) naveli da nisu identifikovane sve osobe iz te grupe.
Prema tim navodima "moguće je da su među njima bili i pripadnici Bezbednosno-informativne agencije (BIA) ili drugih bezbjednosnih službi Srbije".
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić odbacio je je da je u BiH bilo "Vučićevih snaga".
"Ja sam tu i sa momcima i devojkama iz Federacije i Republike Srpske, to je nešto kod njih bilo na nivou nadležnostima dva MUP ili tako nekako. A moji momci su tu, sve prijavljeno, nikakav problem nismo imali", rekao je Vučić za televiziju Informer iz Srbije 4. avgusta.
Vučić boravi u trodnevnoj posjeti Bosni i Hercegovini, a 4. avgusta prisustvuje i centralnom obilježavanju godišnjice hrvatske policijsko-vojne akcije "Oluja" u Mrkonjić Gradu, južno od Banjaluke.
Operacijom "Oluja" Hrvatska je 1995. povratila teritoriju pod kontrolom takozvane Republike Srpske Krajine.
Procjene broja Srba koji su napustili Hrvatsku kreću se od 130.000 do 250.000, dok je Documenta evidentirala više od 2.300 žrtava, uglavnom srpskih civila.
Hrvatska "Oluju" obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, a Srbija kao dan sjećanja na stradale i prognane Srbe.
Šta kažu u Direkciji za koordinaciji policijskih tijela?
Direktor Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH Enes Karić kaže za RSE da je obezbjeđenje predsjednika Srbije bilo organizovano u skladu sa međunarodnim procedurama, ali da Direkcija nije imala nikakvu informaciju o grupi koja je pronađena na području Federacije BiH.
"Direkcija nije imala nikakvu najavu. Niti usmenu niti pismenu. Mi smo takođe bili zatečeni tom informacijom. Nemam više informacija o kojim se osobama radi", rekao je Karić.
Prema njegovim riječima, Vučićevo zvanično obezbjeđenje iz Srbije bilo je uredno prijavljeno diplomatskim putem, preko Ambasade Srbije i Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.
"Zna se vrlo dobro ko su ta lica, znamo njihove podatke i dokumente. Bilo ko treći, peti sa strane, to je nešto drugo", rekao je Karić.
On ističe da MUP Republike Srpske nije od Direkcije tražio nikakvu saglasnost za angažovanje dodatnih policijskih snaga na području Federacije BiH.
Naveo je da je policija RS dužna obezbjeđivati Vučića tokom boravka u tom entitetu, a da je kantonalna policija imala obavezu štićenja tokom njegovog boravka u Bugojnu.
Karić dodaje da zajedničke aktivnosti policijskih agencija jesu moguće, ali samo uz prethodno planiranje i precizno definisane nadležnosti.
"Ako se radi o nekom opsežnom aktu gdje je potrebno učestvovanje više policijskih agencija, naravno da je moguć dogovor. Pravi se operativni plan i zna se ko ulazi, da li ulazi deset, petnaest ili dvadeset ljudi i ko su ti policijski službenici. U ovom slučaju to se nije dogodilo", rekao je Karić.
Na pitanje da li postoji potreba da dio obezbjeđenja djeluje po šumskom području koristeći kvadove, Karić odgovara kako za tim "apsolutno nema potrebe".
"Da je bilo potrebe, mi bismo to tražili", istakao je za RSE.
Polemika ministara odbrane BiH i Srbije
Ministar odbrane BiH Zukan Helez jedan je od rijetkih državnih zvaničnika u BiH koji se oglasio, napisavši na Facebooku kako je Vučić "naučio da je Drina ipak granica".
Helez je rekao da su pripadnici Specijalne jedinice MUP-a SBK krenuli u potragu kada su od građana dobili informaciju da se područjem tog kantona kreće grupa naoružanih muškaraca koja nije bila dio zvanično prijavljenog osiguranja predsjednika Srbije.
"Kada su ih locirali i prišli im, muškarci su pobjegli glavom bez obzira", napisao je Helez na svom profilu na Facebooku.
Ministar nije iznio dodatne detalje o identitetu osoba koje su zatečene na području Bugojna niti je precizirao da li su među njima bili i pripadnici policijskih ili obavještajnih struktura iz Srbije.
Odgovarajući Helezu, ministar odbrane Srbije Bratislav Gašić, koji boravi u Republici Srpskoj, poručio je da "Drina nije granica srpskog naroda, niti će to ikada biti."
Gašić je ocenio da Helez pokušava da "proizvede incident tamo gde ga nije bilo", te da su njegove izjave pokušaj da "nedostatak rezultata prikrije napadima na predsednika Republike Srbije, Republiku Srpsku i srpski narod".
"Helez bi morao da zna da predsednik Republike Srbije ne dolazi ni u čiju tuđu kuću, već na svoju dedovinu, među svoj narod, sa porukama mira, saradnje i stabilnosti", naveo je Gašić.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić boravio je 3. avgusta u Čipuljiću kod Bugojna, rodnom mjestu svoje porodice. Sa njim je bio i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik.
Istog dana ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH Ramo Isak potvrdio je za RSE da su pripadnici policije RS neovlašteno boravili na teritoriji Federacije BiH i da su nakon intervencije policije Srednjobosanskog kantona sprovedeni van tog kantona.
RSE je nezvanično saznao da je vraćeno ukupno 30 osoba, od kojih se dio kretao pješice i kvadovima kroz šumsko područje u okolini Bugojna, dok su ostali bili u kombijima i džipu.
Bez odgovora su ostali i upiti poslani Predsjedništvu Srbije i Bezbjednosno-informativnoj agenciji (BIA).
Predsedništvo Srbije i BIA nisu odgovorili na upit RSE da li je među grupom vraćenom iz Federacije BiH bilo i pripadnici BIA ili ljudi koji ne pripadaju bezbednosnim strukturama.
RSE nije dobio informacije ni od Ministarstva vanjskih poslova BiH, Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, Granične policije BiH i Službe za poslove sa strancima.
Pitanja su se odnosila na broj pripadnika Vučićevog obezbjeđenja koji su ušli u BiH, njihov pravni status tokom boravka u zemlji, kao i procedure koje se primjenjuju u situacijama kada strani bezbjednosni službenici prekorače odobrena ovlaštenja.
Kako bi trebalo da izgleda zaštita stranog predsjednika u BiH?
Prema riječima Enesa Karića, iz Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, procedura zaštite stranog predsjednika ili premijera u Bosni i Hercegovini jasno je definisana.
Posjeta se najavljuje diplomatskim kanalima, preko ambasade države iz koje zvaničnik dolazi i Ministarstva vanjskih poslova BiH. Nakon toga Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH preuzima koordinaciju mjera zaštite zajedno sa drugim policijskim agencijama.
Unaprijed se definišu rute kretanja, lokacije koje će štićena osoba posjetiti, broj ljudi iz stranog obezbjeđenja i njihov identitet.
U zavisnosti od mjesta boravka uključuju se i lokalne policijske agencije koje su teritorijalno nadležne za određeno područje.
U slučaju Vučićeve posjete, na teritoriji Republike Srpske partner Direkciji bio je MUP Republike Srpske, dok su na području Federacije BiH u aktivnosti bili uključeni kantonalni policijski organi.
Karić kaže da su upravo zbog toga nadležne institucije bile iznenađene informacijama o grupi osoba koje nisu bile dio prijavljenog plana obezbjeđenja.
'Neobičan potez'
Direktor Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva Denis Hadžović smatra da je incident pokazao ozbiljne probleme u koordinaciji bezbjednosnih institucija.
"To jeste neobičan potez. Ono što zabrinjava građane jeste pojava takvih lica na terenu. To unosi nemir i među građane i u sam sistem", rekao je Hadžović za RSE.
Prema njegovim riječima, zaštita stranih državnika mora biti rezultat saradnje domaćih i stranih bezbjednosnih struktura.
"Takve aktivnosti i obezbjeđenje visokih delegacija rade se u saradnji sa obavještajnim službama Bosne i Hercegovine i Direkcijom za koordinaciju policijskih tijela", ističe dodajući kako ovaj slučaj "ukazuje ili na ozbiljan problem u razmjeni informacija ili na moguće samostalno djelovanje pojedinih službi".
"Ako je bio ilegalan ili nenajavljen boravak tih osoba, to svakako ugrožava sigurnosni sistem BiH, što zahtijeva reakciju institucija BiH", naveo je Hadžović.
Dodaje da bi institucije morale utvrditi da li je neko zakazao u sistemu koordinacije ili je riječ o djelovanju koje nije bilo odobreno.
"Morali bi se oglasiti Ministarstvo vanjskih poslova i sve nadležne agencije. Treba utvrditi kako je došlo do ovih neželjenih dešavanja na teritoriji Bosne i Hercegovine", zaključio je Hadžović.
Prema Zakonu o predsedniku Republike, predsednika Srbije i članove njegovog domaćinstva obezbeđuju policija, Vojska Srbije i drugi organi u skladu sa potrebama predsednika i propisom koji donosi Vlada.
Maja Bjeloš iz nevladinog Beogradskog centra za bezbednosnu politiku navodi se predsjednik Srbije Aleksandar Vučić često okružuje lojalistima iz različitih dijelova bezbjednosnog sistema.
"Svaki put su neki drugi ljudi u pitanju. Nekada je to policija, nekada BIA, nekada huligani ili neko drugi. Svaki put postoji neka druga kombinacija", navela je.
Prema njenim riječima, javnost nema dovoljno informacija o stvarnim bezbjednosnim procjenama o ugroženosti predsednika Republika, niti o ljudima koji se nalaze u njegovom širem krugu zaštite prilikom stranih posjeta.
"Upitan je način na koji se dogovaraju takve posjete i kako je moguće da država u koju dolazi nema apsolutno nikakvu predstavu o tome ko sve dolazi."
Govoreći o slučaju kod Bugojna, kaže da vijest nije dobila gotovo nikakav prostor u provladinim medijima u Srbiji.
Na pitanje kako bi opisala obrazac koji prati predsjednika Srbije tokom ovakvih posjeta, jer je sličnih situacija bilo i ranije, Bjeloš ističe kako je to "Vučićev modus operandi".
"Ono što je javnost u Srbiji imala priliku da vidi nije taj dio priče (incident u Bugojnu). Mogla je da vidi kako se predsednik brije, kako pije i slično, što uopšte nije bila tema", zaključila je Bjeloš.
Raniji sporni slučajevi
Ovo nije prvi put da se tokom posjeta Aleksandra Vučića u regionu otvaraju pitanja o ljudima koji učestvuju u njegovom obezbjeđenju.
Tokom Vučićeve posjete Potočarima u julu 2015, u vrijeme kada je bio premijer, dvojica policajaca Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije izjavili su da su bili upućeni na tajni zadatak u Potočare po usmenom naređenju starešina, u civilu, bez legitimacija i naoružanja.
Oni su govorili o nelegalnom boravku pripadnika Odjeljenja za opservaciju i dokumentovanje MUP-a Srbije i da su imali zadatak da tajno snimaju komemorativni skup u Potočarima ukoliko dođe do nereda.
Nakon toga njih dvojica, Milan Dumanović i Mladen Trbović, bili su uhapšeni zbog sumnje da su odali službenu tajnu.
Kasnije su oslobođeni optužbi odlukom Apelacionog suda, koji je zaključio da nije dokazano da je došlo ili moglo doći do štetnih posljedica za službu, niti da su informacije koje su iznijeli predstavljale službenu tajnu.
Više učesnika komemoracije žrtvama genocida u Srebrenici napalo je 11. jula 2015. Vučića verbalno i fizički, gađajući ga kamenjem i flašama, nakon čega ga je obezbjeđenje evakuisalo.
Slična pitanja otvorena su i tokom Vučićeve posjete Crnoj Gori u junu ove godine.
Tada su crnogorske vlasti zabranile ulazak grupi od 87 državljana Srbije koji su čarter letom stigli u Tivat uoči Samita Evropska unija - Zapadni Balkan, navodeći da predstavljaju bezbjednosni rizik.
Među njima su, prema nalazima Radija Slobodna Evropa, bili simpatizeri Srpske napredne stranke, a dio izvještaja povezivao ih je sa aktivnostima podrške Vučiću tokom njegove posjete Crnoj Gori.
Vučić je potom izjavio da je odlazak te grupe organizovao neko iz njegovog okruženja kako bi mu tokom posjete pružio podršku, ocijenivši da je napravljena "glupost" koja mu je stvorila politički problem.
Zbog toga se i nakon događaja kod Bugojna ponovo otvara isto pitanje koje već godinama prati posjete predsjednika Srbije van granica njegove zemlje, ko su ljudi koji ga prate, po čijem nalogu djeluju i da li sve njihove aktivnosti prolaze kroz institucije država u kojima boravi.