Dok je premijer Kosova Albin Kurti optužio Beograd za "agresiju" nakon što je srpska vojska u srijedu održala vježbu u selu naseljenom etničkim Albancima na jugu Srbije, mirovna misija NATO-a na Kosovu saopštila je za Radio Slobodna Evropa da te vježbe ne predstavljaju prijetnju po bezbjednost u regionu.
Govoreći na sjednici svog kabineta u četvrtak u Prištini, Kurti je rekao da je "duboko zabrinut zbog ničim opravdanog vojnog demonstriranja Srbije, sa helikopterima i padobrancima, u područjima naseljenim Albancima u Bujanovcu, tik uz granicu s Kosovom".
Kurti je rekao da su vježbe, koje dolaze u trenutku kada je Srbija kupila kineske razorne rakete, održane blizu kuća, škola i medicinskih centara, ne navodeći više detalja.
"Ove provokacije u blizini graničnog pojasa u Karačevu, od strane jedinice 63. padobranske brigade Srbije, kroz vježbe s helikopterima H145M i padobranskim desantima nekoliko metara od granice s Kosovom, predstavljaju opasan prikaz agresije", rekao je Kurti.
Međutim, NATO-ova mirovna misija na Kosovu, KFOR, rekla je za Radio Slobodna Evropa u četvrtak da ju je Beograd unaprijed obavijestio da će Oružane snage Srbije održati planiranu vježbu u selu Muhovac, blizu južne granice Kosova.
Vježba u tom selu, gdje većinu stanovništva čine Albanci u opštini Bujanovac, uključivala je padobrance spuštene iz helikoptera, naveo je KFOR.
"Ovo je rutinska aktivnost izvedena na teritoriji Srbije i ne predstavlja prijetnju bezbjednosti ili stabilnosti u regionu", stoji u odgovoru.
Mirovna misija je dodala da nastavlja pomno pratiti situaciju duž administrativne linije na cijelom Kosovu i da održava stalnu komunikaciju s lokalnim bezbjednosnim vlastima i načelnikom Generalštaba Oružanih snaga Srbije.
KFOR je odgovoran za bezbjednost granica Kosova sa Srbijom, dok je za ostatak granične linije nadležna Policija Kosova.
Kosovo i Srbija dijele granicu dugu oko 400 kilometara.
Na osnovu sporazuma s KFOR-om, Policija Kosova može patrolirati do jednog kilometra od granične linije, dok Oružane snage Srbije moraju obavijestiti KFOR ako se njihove jedinice približe granici na manje od jednog kilometra.
"Vrijeme je da se Srbija sankcioniše"
Kurti je u četvrtak pozvao međunarodnu zajednicu da kazni Srbiju zbog, kako je rekao, "ovog destabilizujućeg pristupa koji direktno prijeti miru i regionalnoj bezbjednosti".
Rekao je da vježbe održane u srijedu, "zajedno s huškačkom retorikom predsjednika (Srbije) Aleksandra Vučića da se Srbija navodno priprema za mogući napad od strane saveza Hrvatska–Albanija–Kosovo, kao i kupovina kineskog i ruskog naoružanja, potvrđuju da Srbija koristi vojsku kao sredstvo ucjene kako bi držala Balkan u stalnoj napetosti".
Početkom ovog mjeseca, Vučić je izjavio da se Srbija "priprema za mogućnost napada saveza koji formiraju Priština, Tirana i Zagreb".
Ovu tvrdnju je iznio pozivajući se na zajedničku izjavu koju su Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisale 2025. godine o saradnji u oblasti odbrane i bezbjednosti.
Sve tri susjedne zemlje negirale su Vučićeve tvrdnje, navodeći da njihova vojna saradnja nije usmjerena protiv Beograda.
Srbija je zemlja koja najviše izdvaja za vojsku u regionu.
Široko sarađuje s Kinom u sektoru odbrane, a njene kupovine naoružanja iz te zemlje izazvale su kritike Evropske unije, čijem članstvu Srbija teži, kao i Sjedinjenih Država.
Ovo nije prvi put da Srbija izvodi vojne vježbe blizu granice s Kosovom. U prošlosti su je kosovske vlasti optuživale da šalje vojsku preblizu granici, što je Beograd negirao.
Kurti je na sjednici svog kabineta u četvrtak naglasio da je "agresija od srijede još alarmantnija kada se prisjetimo da je ova jedinica obučavala i podržavala grupu kriminalaca Milana Radoičića, koja je izvela agresivan i teroristički napad u Zvečanu u kojem je ubijen narednik Afrim Bunjaku".
Tenzije između Kosova i Srbije dodatno su porasle od 2023. godine, kada su kosovske vlasti optužile Beograd za napad grupe Srba na kosovsku policiju, u kojem je ubijen narednik Bunjaku, kao i za eksploziju na ključnom vodovodnom kanalu.
Srbija je negirala umiješanost u ova dva napada koja su se dogodila na sjeveru Kosova, u području s većinskim srpskim stanovništvom.
Od tada je dijalog posredovan od Evropske unije između dvije susjedne zemlje u zastoju i nije održan nijedan sastanak na visokom nivou, uprkos tome što su se strane početkom 2023. godine saglasile o normalizaciji odnosa.
Srbija, prema svom Ustavu, i dalje Kosovo smatra dijelom svoje teritorije, iako je Kosovo proglasilo nezavisnost još 2008. godine.
Dvije zemlje pregovaraju o normalizaciji odnosa od 2011. godine.
Međutim, Sporazum o normalizaciji odnosa, koji su postigle 2023. godine i koji predviđa međusobno poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta, nikada nije sproveden.