Nekoliko članova američkog Kongresa pozvalo je u pismu državnog sekretara Marca Rubija da spriječi moguće smanjenje američkih trupa na Kosovo, upozoravajući da bi takvo povlačenje moglo izazvati nestabilnost ne samo u toj zemlji nego i u širem regionu Zapadnog Balkana, u vrijeme rastućih malignih uticaja.
U pismu upućenom 11. marta izrazili su "duboku zabrinutost" zbog izvještaja da bi administracija predsjednika Donalda Trumpa mogla povući neke američke snage iz Misije NATO-a na Kosovu (KFOR).
"U vrijeme pojačane političke krhkosti i rastućeg zlonamjernog uticaja na Zapadnom Balkanu, prerano smanjenje američkog prisustva riskira destabilizaciju ne samo Kosova već i šireg regiona, posebno Bosne i Hercegovine. Pozivamo vas da održite nivo američkih snaga kako biste zaštitili nacionalne sigurnosne interese SAD-a u regionu Zapadnog Balkana", navodi se u pismu.
Pismo je uslijedilo nakon što je američki list Politico 19. februara, pozivajući se na četiri diplomate NATO-a, objavio da Sjedinjene Države traže od saveznika da razmotre smanjenje vanjskog angažmana Alijanse, uključujući misiju na Kosovu.
Na pitanje o ovome, Pentagon je u odgovoru za Radio Slobodna Evropa rekao da nema najava o bilo kakvoj promjeni u raspoređivanju snaga.
Oko 590 američkih vojnika trenutno služi na Kosovu u okviru KFOR-a.
Ta misija je treći sigurnosni odgovor u zemlji, nakon Policija Kosova i Misije EU za vladavinu prava, EULEX.
KFOR je, između ostalog, odgovoran i za sigurnost na granici između Kosova i Srbije, dvije susjedne zemlje koje i dalje imaju napete odnose.
Radio Slobodna Evropa na Telegramu
Registrujte se i budite u toku uz sadržaje Radija Slobodna Evropa na Telegramu!
Klikom ovde dobijate brze, pouzdane i relevantne informacije o najvažnijim dešavanjima o kojima svakodnevno izveštavamo.
Kongresmeni i senatori upozorili su da bi smanjenje američkih trupa oslabilo operativne sposobnosti Misije i ulogu KFOR-a koji doprinosi očuvanju mira i stabilnosti na Kosovu.
"S obzirom na nedostatak značajnog napretka u dijalogu između Beograda i Prištine, smanjenje trupa bi uklonilo važan instrument pritiska za povratak pregovorima. Štaviše, smanjeno prisustvo SAD-a moglo bi ohrabriti aktere koji povlačenje Zapada vide kao priliku za izazivanje nemira", navodi se u pismu.
Kosovo i Srbija i dalje imaju napete odnose, posebno od 2023. godine, kada su kosovske vlasti optužile Beograd za napad grupe Srba na Policiju Kosova u selu Banjska u kojem je poginuo narednik, kao i za eksplozije na kanalu Ibar-Lepenac.
Srbija je negirala da je umiješana u te napade, koji su se dogodili na sjeveru Kosova, gdje većinski žive Srbi.
Od tada, dijalog između dva susjeda, posredstvom Evropske unije, u zastoju je i nije bilo sastanaka na visokom nivou, uprkos ranijem dogovoru o normalizaciji odnosa početkom 2023.
Kongresmeni i senatori smatraju i da bi moguće povlačenje SAD-a iz KFOR-a moglo ohrabriti aktere s nacionalističkim agendama na Kosovu i u Srbiji, kao i separatističke ambicije lidera u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, "što bi moglo potkopati državnu koheziju u Bosni i Hercegovini i povećati rizik od političke ili sigurnosne krize".
Naveli su i kako Rusija dosljedno nastoji iskoristiti podjele na Zapadnom Balkanu i oslabiti podršku NATO-a i EU u regionu.
"U aprilu 2024. godine, vrhovni komandant savezničkih snaga u Evropi Christopher Cavoli svjedočio je pred Kongresom da Rusija aktivno podstiče tenzije između etničkih grupa kako bi potkopala teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine, što je uticalo na njegovu odluku da poveća i ojača KFOR brojčano i da dovede više vojne opreme", rekli su.
Citirali su "nedavne obavještajne podatke" u kojima se navodi da se ruski maligni uticaj u regionu nije smanjio, zbog čega, kako navode, Sjedinjene Države "ne bi trebale smanjivati svoje trupe i ostaviti više prostora za ruske aktivnosti".