Dostupni linkovi

Vanredna vijest

Vjera u srcu, interes u džepu


Manastir Ostrog

Ne splašnjavaju tenzije između vrha Srpske pravoslavne crkve (SPC) i crnogorske države, do kojih je došlo nakon što je patrijarh SPC-a Irinej ustvrdio kako je tretman te crkve u Crnoj Gori lošiji nego za vrijeme Turaka, a položaj crnogorskih Srba uporedio sa onim kakav su imali u ustaškoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH).

Preuzimajući funkciju šefa države još 20 maja na Cetinju, Milo Đukanović je u svom inauguracionom govoru nagovijestio kako će mu prioritet u mandatu biti rješavanje crkvenog pitanja, kao jedino preostalog iz seta identitetskih, a nakon obnove crnogorske nezavisnosti na referendumu 2006. godine.

"Najistrajniji i najopasniji faktor destrukcije u procesu snaženja crnogorskog nacionalnog i vjerskog identiteta, predstavlja kontroverza vezana za crkveno pitanje pravoslavnih vjernika u Crnoj Gori. Kao inercija svih ovih okolnosti i danas su veoma živi politički i vjerski fanatizmi, čija je misija otvoreno negiranje istorijskog i duhovnog bića Crnogoraca", rekao je Đukanović.

Da država ima ozbiljnu namjeru da crkveno pitanje konačno stavi na dnevni red, potvrdio je prošle srijede i premijer Duško Marković, nagovještavajući kako će do kraja četvrtog kvartala 2018. godine Vlada izaći sa prijedlogom Zakona o vjerskim slobodama. Do takve Markovićeve najave došlo je nakon naglog zaoštravanja u odnosima sa vrhom Srpske pravoslavne crkve, čiji je patrijarh Irinej optužio vlasti u Podgorici da prema srpskoj crkvi imaju odnos lošiji nego u vrijeme Turaka, kao i da je položaj Srba u Crnoj Gori sličan onom koji su imali u ustaškoj NDH.

"Rekao bih sramne izjave patrijarha u odnosu na Crnu Goru i njen odnos prema građanima srpske nacionalnosti u Crnoj Gori. Nije trenutak da šaljemo još ružnije riječi ili još prljaviji odgovor. Ovo je trenutak kada treba da kažemo da ćemo nastaviti snažno da izgrađujemo dostojanstvo Crne Gore i njen ukupni državotvorni karakter", ocijenio je Marković.

Žestoki verbalni ping pong Srpske pravoslavne crkve i crnogorske države nastavljen je odbijanjem patrijarha Irineja u izjavi za Prvu TV da se izvini vlastima u Podgorici i demantuje svoje neuobičajenu oštru konstataciju o položaju Srba u Crnoj Gori.

"Vrlo rado ću demantovati, kada dobijem obećanje da oni neće više prijetiti da će crkvi oduzeti imanja u Crnoj Gori, da će oduzeti crkve i manastire i kada prestanu da prijete da će protjerati sveštenike i monahe Srbe iz Crne Gore", odgovorio je patrijarh.

Patrijarh: Vrlo rado ću demantovati, kada dobijem obećanje da oni neće više prijetiti
Patrijarh: Vrlo rado ću demantovati, kada dobijem obećanje da oni neće više prijetiti

Takva Irinejeva poruka nadovezala se na njegovo nedavno upozorenje crnogorskim vlastima u intervjuu listu Dan, kako će, ako pokušaju da Mitropoliji crnogorsko primorskoj oduzmu imovinu, Srpska pravoslavna crkva, kako je rekao, alarmirati čitavi svijet i čvrsto stati u odbranu Mitropolije.

Prema riječima političkog analitičara Borisa Raonića iz Građanske alijanse, to samo pokazuje da se iza pastoralne uloge crkvenih velikodostojnika i brige prema svojim vjernicima, kriju opipljivi, materijalni interesi, otkrivajući svu dubinu hipokrizije crkvenih otaca.

"Svako ko iole prati situaciju zna da su se oni u protekle tri decenije itekako bavili zemaljskim temama a ne onima kojima treba da se bave. Znamo da ni pod Otomanima ni pod ustaškim režimom u NDH, crkva nije mogla da radi zajedničke objekte sa državom, niti je mogla da pravi hotele, niti je mogla da prisvaja zajedničko dobro poput Rumije. Tako da mislim da je ovdje riječ o nekoj drugoj stvari, da je naprosto na djelu klasično pokazivanje moći, odnosno uslovno rečeno 'zveckanje oružjem', kako bi se spriječilo zadiranje u te neke buduće i veće interese crkve i ostalih vjerskih zajednica u Crnoj Gori", rekao je Raonić.

Otvoreno je, međutim, pitanje da li će crnogorskoj vlasti uspjeti ono što nije tri godine ranije, 2015. godine, kada je odustala od Zakona o vjerskim zajednicama, koji je takođe predviđao podržavljenje crkvene imovine, ali je naišao na protivljenje gotovo svih konfesija u Crnoj Gori, osim Crnogorske pravoslavne crkve. Uzavrelu atmosferu ilustrovao je primjer javne rasprave u Bijelom Polju, koja je bila prekinuta pošto su vjernici i sveštenici SPC-a tražili od organizatora iz Ministarstva za ljudska i manjinska prava da sa skupa udalji mitropolita Crnogorske crkve Mihajla.

Rasprava u Bijelom Polju
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:00:13 0:00
Direktan link

No, za razliku od 2015. godine, Vlada se sada oslanja i na potpise 6.000 građana, koji od nje zahtijevaju da pod okrilje države vrati sve crkve i manastire podignute do 1918. godine, kada je poništena državnost Crne Gore i ukinuta autokefalnost njene crkve. Prema nekim procjenama, u pitanju je imovina koja obuhvata više stotina crkava i manastira, među kojima je najpoznatiji manastir Ostrog, od koga Srpska crkva godišnje navodno ubira više desetina miliona eura.

Da li crnogorska država i srpska crkva odmjeravaju snage i gdje će se zaustaviti u međusobnoj konfrontaciji, pitali smo Borisa Raonića.

"Oni će se zaustaviti bukvalno tamo gdje je njihov interes. Oni će naći kompromis tamo gdje je njihov interes. Ako znamo da je prema istraživanjima javnog mnjenja Crkva najuticajnija institucija u državi , onda je to naravno bitan politički faktor za Vladu. Mislim da će na to uticati i mišljenje o Zakonu o vjerskim slobodama i ostalih vjerskih zajednica. Da li će se napraviti još jedan u nizu kompromisa između Crkve i aktuelne vlasti u Crnoj Gori, koja postoji još od vremena tzv. Antibirokratske revolucije, od kada su imali i te kako visoku saglasnost, bez obzira na fingirane sukobe", konstatovao je Raonić.

Ovoga puta, sukob crnogorske države i srpske crkve nije fingiran, kaže Raonić, ali jeste doziran.

"I jedna i druga strana su dugo imali kvalitetnu saradnju, i jedna i druga strana znaju šta mogu da učine i ja sam siguran da će zaštiti obostrani interes koji ne mora da bude opšti interes", zaključuje.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG