U Crnoj Gori i Srbiji različiti su komentari medijskih i stručnjaka za evropska pitanja na upozorenje evropskog komesara za proširenje Johanesa Hana da neće biti pristupanja država Zapadnog Balkana Evropskoj uniji, ukoliko su ugrožene medijske slobode i bezbjednost novinara. Han je u Skoplju, na dvodnevnoj konferenciji Dana medija Zapadnog Balkana, u ponedjeljak takođe pozvao da se medijima na Zapadnom Balkanu pomogne konkretnom finansijskom podrškom.
U Crnoj Gori vlast se neće mnogo zabrinuti
Ukoliko u Crnoj Gori, upozorio je Han, ne bude rezultata u istragama napada na novinare, moglo bi doći do promjena u toku pregovaračkog procesa. Međutim, nije prvi put da se sa visokih evropskih adresa pominje, barem kao teoretska mogućnost, da bi pregovori o članstvu Crne Gore u EU mogli biti prekinuti.
Najnovije upozorenje evropskog komesara Johanesa Hana izrečeno u Skoplju, a tiče se izostanka rezultata istrage jednog od najbrutalnijih napada na novinara u Crnoj Gori, neće izazvati preveliku zabrinutost vlasti u Crnoj Gori, smatra predsjednik Skupštine crnogorskog Medija centra Duško Vuković. On podsjeća da i nakon prethodnih upozorenja EU, povodom postojećih društvenih anomalija u Crnoj Gori, nisu slijedile nikakve akcije Evrope.
"Bojim se da se ponavljanjem određenih poruka iz Brisela ne povećava njihova specifična težina. U tom smislu one nisu zabrinjavajuće za vlast u Crnoj Gori. Jer poslije takvih upozorenja ne slijede nikakve akcije. Prijetnja da bi se pregovori mogli biti prekinuti nije vezana za određene konkretne poteze nego uopšte za procjenu da se u ovim ključnim poglavljima nije odmaklo dalje. Tu naravno spada i odnos prema medijima i prema novinarima", kaže Vuković.
"Prema tome", konstatuje Vuković, "čini mi se da je to jedna upozoravajuća mantra koja se ponavlja, čija se specifična težina ne povećava bar do sada, ili barem ja ne mogu da vidim neke korake koji bi najavljivali nekakvo drugo ponašanje Brisela u odnosu na Crnu Goru".
"A to da će Crna Gora izgubiti lidersku poziciju u regionu, to je isto dio nekog diplomatskog jezika koji ne znači puno", smatra Vuković.
Tokom konferencije Dana medija na Balkanu u Skoplju, direktno upitan kada će EU pokazati crnogorskim vlastima da je ozbiljna u naporima da zaštiti medije, sa naglaskom na izostanak rezultata istrage oko ranjavanja vatrenim oružjem novinarke Vijesti Olivere Lakić, komesar za proširenje Johanes Han je rekao "da bi se liderska pregovaračka pozicija Crne Gore mogla promijeniti ukoliko ne bude imala rezultate u istragama napada na novinare". Takođe, Han je konstatovao da pregovori mogu biti prekinuti "ukoliko nema pomaka u poglavljima 23 i 24, a sloboda medija i bezbjednost novinara su neizostavan dio toga".
Od Kancelarije za evropske integracije, koja djeluje u okviru premijerovog kabineta, uputili smo zahtjev za komentar povodom najnovijeg upozorenja komesara Hana. Odgovor iz Kancelarije nije stigao.
Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori Momčilo Radulović ne vjeruje da će doći do bilo kakve radikalne promjene u odnosu na proces evropskih integracija u Crnoj Gori.
"Što se tiče Komisije i komesara Hana u nekih još sedam mjeseci njegovog mandata, ne vjerujem da će proći u nekoj snažnijoj posvećenosti približavanju Zapadnog Balkana Evropskoj uniji, kao što ni dosadašnji cijeli mandat ove Komisije nije bio posvećen tome", kaže Radulović.
"Činjenica je", navodi, "da su se više pronalazili razlozi zašto usporiti i odvratiti zemlje Zapadnog Balkana, nego što su se pronalazili putevi kako kroz približavanje EU rješavati paralelno probleme i izazove sa kojima se suočavaju društva zemalja Zapadnog Balkana".
"I tu posljednju izjavu upravo tumačim u tom širem kontekstu, da će se ponoviti niz kritika, ne samo za Crnu Goru nego i za druge zemlje Zapadnog Balkana, ali da neće biti mnogo toga urađeno, niti da će doći do bilo kakvih radikalnih zaokreta u procesu pregovora kada je Crna Gora u pitanju. Jer to bi izgledalo kao eventualna kazna za Crnu Goru, ali zapravo bi imali i veoma snažne posljedice i za samu EU", konstatuje Radulović.
Na pitanje da li će posljednje upozorenje eventualno uticati na crnogorske institucije da pojačaju napore u rasvjetljavanju napada na novinare i pomake u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, o čemu je govorio komesar Han, Radulović kaže:
"Za očekivati je pomak u toj istrazi. Kakav će on biti, to je pitanje, ali uvjeren sam da bi bilo kakav pomak dao značajan doprinos kredibilitetu aktuelne vlasti i institucijama koje ona kontroliše."
O napadima na novinare i imovinu medija bilo je riječi na upravo održanom sastanku čelnika Uprave policije i Specijalnog državnog tužilaštva i Specijalnog policijskog odjeljenja. Direktor Uprave policije Veselin Veljović je saopštio da očekuje da će "aktivnosti Specijalnog policijskog odjeljenja, sa ostalim segmentima Uprave policije, biti usmjerene na rješavanje nerasvijetljenih ubistava iz prethodnog perioda kao i napada na novinare i imovinu medija".
Medijska slika Srbije bez optimizma
Ministar kulture i informisanja Srbije Vladan Vukosavljević izjavio je da mu nije jasno na šta je mislio evropski komesar Johanes Han kada je rekao da na Zapadnom Balkanu nema napretka u oblasti slobode medija. Vukosavljević je TV N1, ipak, naveo da će „donošenje nove medijske strategije unaprediti ovu sferu“.
"Ne znam na šta se tačno odnosila njegova izjava da nema napretka. Nema napretka u odnosu na šta? Ali u svakom slučaju verujem da može da postoji napredak i verujem da će novi medijski zakoni i nova medijska strategija i naravno još čvršće i agresivnije reagovanje nadležnh državnih organa u slučaju povrede prava na izveštavanje ili ugrožavanje slobode rada novinara ili njihove lične bezbednosti, da država tu ima još prostora da reaguje i brže i efikasnije", rekao je Vukosavljević.
Dragan Janjić, glavni i odgovorni urednik agencije BETA i član Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS), kaže da ne vidi da Evropska unija vrši ozbiljan pritisak na vlast u Srbiji kako bi se promenila medijska slika.
Janjić, inače učesnik konferencije u Skoplju, ne veruje da će uskoro biti promenjena medijska scena u Srbiji, kao što, kako navodi, pomaka nije bilo ni nakon prošlogodišnje konferencije u Tirani.
"Moj utisak je da tu neće biti ničega dok se ne reše glavni problemi (Kosovo) i to mi izgleda logično, jer, po prirodi stvari, u međunarodnim odnosima prioritet je u osnovnim političkim problemima koje treba rešavati u regionu i u Srbiji. Dakle, ne očekujem dramatične pomake, ali se nadam da ovakvi skupovi mogu da doprinesu da se makar malo počinje menjati situacija. A i mali koraci su vrlo važni", kaže Janjić.
Vladimir Radomirović, predsednik Udruženja novinara Srbije (UNS), pak, već vidi pozitivne pomake na relaciji vlast-mediji:
"Jedna mala promena se desila juče, kada smo obavešteni da je Ministarstvo kulture poslalo dopis Srbiji da na medijske projekte ne treba naplaćivati PDV, što znači da će više ostajati lokalnim medijima", konstatuje Radomirović.
To je pitanje, kaže Radomirović, postavljeno na sastancima predstavnika medija i medijskih organizacija sa Vladom Srbije koji su počeli u junu ove godine (Tim za dijalog predstavnika medijskih i novinarskih udruženja i vladino Koordinaciono telo za saradnju sa medijima evidentirali su u julu na prvom sastanku više od 20 pitanja i tema kojima će se ova dva tela prioritetno baviti).
Zoran Gavrilović iz Biroa za društvena istraživanja ovako opisuje stanje na medijskom tržištu Srbije:
"Postavljanje medija koji nisu mediji nego sredstva propagande i odmazde koje su u funkciji izvršne vlasti, odnosno vlade i predsednika."
Sličnu ocenu iznosi i Dragan Janjić, koji smatra da je to ne samo medijski, već civilizacijski problem.
"Sve se teže na tržištu zarađuje prodajom ozbiljnih i odgovornih informacija, pošto su sva medijska tržišta zatrpana, kolokvijalno rečeno 'đubretom'. I onda nastaje haos u kome je vrlo teško snaći se, a plus toga političke oligarhije i razni drugi centri moći vrlo vešto koriste situaciju da bi zadržali takvo stanje koje im odgovara", komentariše Janjić.
Johanes Han je pozvao da se medijima pomogne konkretnom finansijskom podrškom i poručio da za slobodu medija i zaštitu novinara nisu dovoljni samo zakoni, već i efikasno i nezavisno sudstvo koje će omogućiti da se ti zakoni sprovode.
"U Srbiji pravdu novinari pred sudom retko dobijaju, suđenja u slučaju kad funkcioner tuži novinara su efikasna i brza, dok tužbe novinara protiv visokih zvaničnika traju godinama ili zastarevaju i nikada ne dođu pred sud", kaže Katarina Golubović, advokatica Komiteta pravnika za ljudska prava. Primera je bezbroj.
Novinari Insajdera su početkom ove godine podsetili Hana na njegovu izjavu od pre tri godine, povodom tadašnjeg izveštaja Reportera bez granica o medijima u Srbiji.
"Već sam više puta čuo da se govori o kršenju slobode medija u Srbiji, i uvek pitam za dokaze, jer glasine nisu dovoljne", rekao je Han početkom 2015. godine.
Šta se od tada promenilo? Za Reportere bez granica, situacija je sve gora i gora. Prema ovogodišnjem izveštaju, Srbija je pala za deset mesta na listi medijskih sloboda, sada je na 76. mestu od ukupno 180 ispitanih zemalja.
To je, uz Maltu, Češku i Slovačku, najveći pad u Evropi, a samim tim i na celokupnoj listi. Od zemalja regiona ispred Srbije su BiH (62), Hrvatska (69) i Albanija (75), a iza Kosovo (78), Crna Gora (103) i Makedonija (109).
"Pod predsednikom Aleksandrom Vučićem Srbija je postala zemlja gde je nebezbedno biti novinar, što je jasno prema alarmantnom broju napada na novinare koji nisu istraženi, rešeni ili kažnjeni i agresivnoj kampanji blaćenja koju vode provladini mediji protiv istraživačkih novinara", navodi se u delu izveštaja o Srbiji.
Facebook Forum