Dostupni linkovi

Ukrajina traži da hrvatski predsjednik povuče svoje izjave


Hrvatski predsjednik Zoran Milanović
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović

Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine zbog izjava hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića pozvalo je na razgovor hrvatsku veleposlanicu Anicu Džamić.

U priopćenju ukrajinskog Ministarstva vanjskih poslova navodi se kako Milanovićeve izjave vrijeđaju sjećanje na Ukrajince i strance koji su dali svoje živote za budućnost Europe. Izrazili su duboko razočaranje primjedbama predsjednika Hrvatske o članstvu Ukrajine u NATO-u i neadekvatnoj pomoći toj zemlji "u pozadini ruske agresije".

Milanović je 26. siječnja Ukrajinu nazvao korumpiranom zemljom, kazao kako joj nije mjesto u NATO savezu i da kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske neće dopustiti nikakav njihov angažman u slučaju eskalacije krize u Ukrajini.

"Izjave Zorana Milanovića ponavljaju ruske propagandne narative, ne odgovaraju dosljednom službenom stajalištu Hrvatske u podršci suverenitetu i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine, nanose štetu bilateralnim odnosima i potkopavaju jedinstvo EU i NATO-a suočenih s aktualnim sigurnosnim prijetnjama u Europi.

Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine traži javno odricanje od ovih uvredljivih izjava predsjednika Hrvatske te da se one ne ponavljaju. Veleposlanik Ukrajine također će poslati odgovarajuću notu u Zagreb", ističu.

"To je posebno u neskladu s univerzalnim vrijednostima i s obzirom na gorko iskustvo rata koje je prošao hrvatski narod", kažu u ukrajinskom Ministarstvu vanjskih poslova.

"Hrvatski predsjednik pokazao je prijezir i nezahvalnost prema pomoći koju su Ukrajina i Ukrajinci pružili Hrvatskoj tijekom njezine borbe za neovisnost, ali i prošlih godina tijekom borbe protiv razornih požara. No, uvjereni smo da je ta nezahvalnost osobna karakteristika i da se neće proširiti na hrvatski narod s kojim dijelimo prijateljstvo i međusobno poštovanje", stoji u priopćenju ukrajinskog ministarstva, kako prenose hrvatski mediji.

Zbog Milanovićevih izjava Ukrajini se 25. siječnja javno ispričao hrvatski premijer Andrej Plenković.

Što je pozadina?

Međunarodni institut za sociologiju Kijev navodi da 48 posto Ukrajinaca vjeruje da je invazija Rusije u narednim mjesecima realna prijetnja. A 39 posto je reklo da ne vjeruju da će se to desiti.

Moskva je negirala da planira napad, ali nagomilali su oko 100.000 vojnika u blizini Ukrajine posljednjih sedmica i održavaju vojne vježbe na više lokacija u Rusiji. To je dovelo do povećanja spremnosti za sukob SAD-a i saveznih NATO država.

SAD i saveznici obećali su da će uvesti sankcije Rusiji kao nikada do sada prije nego ta zemlja pošalje svoje trupe u Ukrajinu, ali nisu dali više detalja, dodavši da je najbolje da ostave predsjednika Rusije Vladimira Putina da nagađa.

Sjedinjene Države naredile su porodicama američkog osoblja u Ambasadi u Kijevu da napuste zemlju. Velika Britanija je takođe rekla da povlači neke diplomate i njihove porodice iz ambasade, a slično je saopćila i Kanada.

XS
SM
MD
LG