Dostupni linkovi

Gordana Tadić na čelu Tužilaštva BiH do okončanja postupka protiv nje


Gordana Tadić na saslušanju o radu Tužilaštva BiH pred privremenom parlamentarnom komisijom u Parlamentu BiH, oktobar 2020.

Gordana Tadić i dalje ostaje na poziciji glavne tužiteljice Tužilaštva Bosne i Hercegovine (BiH), iako je razriješena dužnosti odlukom prvostepene disciplinske komisija za tužioce Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH.

˝S obzirom da je na ovu odluku moguća žalba Drugostepenoj disciplinskoj komisiji VSTV-a u roku od 8 dana od dana prijema odluke, ali i žalbu VSTV-u u cjelini, Gordana Tadić ostaje na mjestu glavne tužiteljice državnog tužilaštva do okončanja postupka˝, potvrđeno je za Radio Slobodna Evropa (RSE) iz VSTV-a.

Ukoliko Tadić u konačnici bude razriješena dužnosti, VSTV je dužan da imenuje vršioca dužnosti glavnog tužitelja, a zakonski rok za imenovanje glavnog tužioca sa punim mandatom je 2 godine.

Šta je navedeno u disciplinskoj tužbi?

Gordana Tadić razriješena je u prvostepenom postupku sa pozicije glavne tužiteljice Tužilaštva BiH nakon odluke po disciplinskoj tužbi Ureda disciplinskog tužioca (UDT) VSTV-a BiH koji je ˝utvrdio disciplinsku odgovornost tužene za disciplinske prekršaje kršenja etičkog kodeksa za tužioce koji propisuje da će tužilac posvetiti profesionalnu djelatnost svojim dužnostima˝.

Disciplinsku tužbu podnio je u aprilu 2021. godine Ured disciplinskog tužioca VSTV BiH.

Tužba protiv glavne državne tužiteljice podnesena je zbog disciplinskih prekršaja “nemar ili nepažnja u vršenju službenih dužnosti”, “propuštanje, iz neopravdanih razloga, da postupi u skladu sa odlukama, naredbama ili zahtjevima Vijeća” i “ponašanje u sudu ili tužilaštvu ili izvan suda ili tužilaštva koje šteti ugledu tužilačke funkcije”.

Također, navodi se zanemarivanje obaveze i naloga Vijeća da se predmeti tužilaštva raspoređuju u rad tužiocima putem automatskog sistema raspodjele (TCMS) u periodu njenog mandata na funkciji glavnog tužioca.

Gordani Tadić se na teret stavlja i da je propuštala da kao rukovodilac Tužilaštva BiH primjenom odredaba Zakona o zaštiti tajnih podataka osigura pokretanje postupka personalnih sigurnosnih provjera osoblja Tužilaštva BiH koje rukuje tajnim podacima, kao i naloga Vijeća da sve pravosudne institucije u BiH provedu sve obaveze i mjere navedenog Zakona.

Osim toga navedeno je i narušavanje ugleda pravosuđa neosnovanim zahtjevom za isplatu potraživanja vezanog za najam stana.

Glavnom tužiocu i zamjenicima glavnog tužioca mandat traje šest godina uz mogućnost ponovnog imenovanja (na fotografiji jedan od ulaza u krug Suda i Tužilaštva BiH u Sarajevu)
Glavnom tužiocu i zamjenicima glavnog tužioca mandat traje šest godina uz mogućnost ponovnog imenovanja (na fotografiji jedan od ulaza u krug Suda i Tužilaštva BiH u Sarajevu)

Kako se imenuje i smjenjuje glavni tužilac u BiH?

Gordana Tadić imenovana je na funkciju vršiteljice dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH u septembru 2016. godine odlukom VSTV-a BiH. Ona je prije toga obavljala funkciju zamjenice glavnog tužioca, a u januaru 2019. godine imenovana je za glavnu tužiteljicu Tužilaštva BiH.

Imenovanje i razrješenje dužnosti glavnog tužioca propisano je Zakonom o tužilaštvu BiH, te Zakonom o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH. Prema Zakonu o Tužilaštvu glavnog tužioca i zamjenike glavnog tužioca bira i imenuje VSTV BiH iz reda tužilaca u Tužilaštvu BiH.

Glavnom tužiocu i zamjenicima glavnog tužioca mandat traje šest godina uz mogućnost ponovnog imenovanja. Međutim, mandat može prestati zbog podnesene ostavke, navršene starosne dobi propisane za obavezan odlazak u penziju ili smjenjivanja s funkcije iz opravdanih razloga.

Smjenjivanje sa funkcije tužioca moguće je izreći kao disciplinsku mjeru propisanu članom 58. Zakonom o VSTV-u, a ukoliko dođe do nekog od disciplinskih prekršaja koji su navedeni u članu 57. ovog Zakona.

Šta radi glavni tužilac BiH?

Pozicija glavnog tužioca definisana je Članom 5. Zakona o Tužilaštvu BiH prema kojem ˝glavni tužilac predstavlja Tužilaštvo i rukovodi njegovim radom˝, te Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Tužilaštva BiH.

Prema ovim propisima glavni tužilac, između ostalog, vrši nadzor rada svih odjela, imenuje rukovodioce odjela i odsjeka i njihove zamjenike, te rukovodi sistemom ocjenjivanja rada tužilaca i zaposlenih u tužilaštvu.

Takođe, glavni tužilac zahtijeva od zamjenika glavnog tužioca i drugih tužilaca informacije o stanju predmeta kojima su zaduženi, te može da traži informacije o stanju krivičnih predmeta od entitetskih tužilaštava i tužilaštva Brčko distrikta BiH.

Odlučuje o prigovorima protiv odluka tužilaca o nesprovođenju istrage i obustavi istrage, u skladu sa odredbama Zakona o krivičnom postupku BiH, daje imunitet svjedoku u skladu sa ovim Zakonom te donosi interne kriterije za raspodjelu predmeta odjelima Tužilaštva.

Glavni državni tužilac dužan je i da obavještava Predsjedništvo BiH, Vijeće ministara i Parlamentarnu skupštinu BiH o radu Tužilaštva i primjeni zakona Bosne i Hercegovine.

Šta je Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV)?

Prema zakonskoj regulativi, Visoko sudsko i tužilačko vijeće (VSTV) BiH je nezavisna institucija osnovana 2004. godine, čiji je osnovni mandat uspostavljanje i očuvanje nezavisnog, efikasnog i odgovornog pravosuđa. VSTV BiH je nezavisno kontrolno tijelo bh. pravosuđa, koje u svojoj nadležnosti ima i pravosudni nadzor.

VSTV je i regulatorno tijelo na nivou Bosne i Hercegovine koje uspostavlja etičke i profesionalne standarde za pravosudnu profesionalnu zajednicu.

VSTV broji 15 članova, od koji 13 kandiduju sudovi u BiH, jednog člana bira Predstavnički dom Parlamenta Bosne i Hercegovine, a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije iz reda zastupnika Parlamentarne skupštine, i jednog člana bira Vijeće ministara Bosne i Hercegovine na prijedlog ministra pravde Bosne i Hercegovine, a koji ne obavlja pravosudnu funkciju i nije član Vijeća ministara.

Članovi Vijeća biraju se na mandat od četiri godine s mogućnošću reizbora.

Sastav Vijeća odražava strukturu stanovništva prema popisu iz 1991. godine, pa tako u sastavu Vijeća treba da bude šest Bošnjaka, pet Srba, tri Hrvata i jedan iz reda ostalih.

Afere prethodnih glavnih tužilaca

Od formiranja Tužilaštva BiH, u januaru 2003. godine, niti jedan glavni tužilac do sada nije završio svoj mandat, a da ga nisu pratili skandali i kontroverze.

Marinko Jurčević, koji je bio prvi glavni tužilac ove institucije, 2008. godine je otišao na bolovanje, nakon čega je uslijedila i ostavka na ovu poziciju. Nakon ostavke, Jurčević se više nikada nije vratio poslovima u pravosudnim institucijama.

Kasnije je kao razlog navodio brojne pritiske kojima je bio izložen, ali je i za RSE svojevremeno izjavio da se sa mjesta glavnog tužioca 'sklonio', jer je, kako je rekao, ‘vidio da dolaze podobne tužioci i sudije’.

Nakon Jurčevića, na mjesto glavnog tužioca 2008. godine imenovan je Ostoja Barašin. On je smijenjen 2011. godine, jer je bio u kontaktu sa osobama za koje se sumnja da su krijumčarile oružje iz BiH u zemlje koje su pod embargom Ujedinjenih nacija (UN).

Na poziciju glavnog tužioca u državi nakon Barašina dolazi Goran Salihović, koji je prije toga obavljao dužnost predsjednika Opštinskog suda u Sarajevu. Salihović je na dužnost glavnog državnog tužioca stupio 1. februara 2013. godine.

Tri godine kasnije, 2016. godine, Salihović je suspendovan i to nakon afere "Transkript", u čijem su središtu novinar Mato Đaković i predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i sadašnji član predsjedništva BiH, Milorad Dodik.

Povod za pokretanje istrage bili su transkripti presretnutih telefonskih razgovora između Milorada Dodika i novinara Mate Đakovića, u kojima se, navodno, potvrđuje da će istraga protiv Dodika u slučajevima "Pavlović banka", "Bobar banka", i aferi "zlato" biti obustavljena.

Protiv Salihovića je prvo pokrenut disciplinski postupak, a nakon toga podignuta je optužnica, u decembru 2018. godine, za zloupotrebu položaja i ovlasti.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG