Dostupni linkovi

Petnaest godina dejtonske podjele BiH


Alija Izetbegović, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević na dejtonskim pregovorima, koji su rezultirali potpisivanjem Dejtonskog sporazuma u bazi Wright Patterson, novembar 1995.
Prije petnaest godina, 21. novembra 1995., Daytonski mirovni sporazum parafiran je u vojnoj bazi Wright Patterson u američkom gradiću Dayton. Njime je nakon trotjednih pregovora čelnika BiH, Hrvatske i tadašnje Savezne Republike Jugoslavije, uz posredovanje SAD okončan troipogodišnji rat u Bosni i Hercegovini.

O samim razgovorima iza zatvorenih vrata poprilično se zna. Jedan od američkih posrednika Richard Holbrook o tome je pisao u svojim memoarima.

Poznato je kakve su igre vodili Franjo Tuđman i Slobodan Milošević čije politike mržnje, podjele i razaranja BiH, i nakon njihove smrti, i dalje truju odnose među građanima BiH.

Jasno je da je Alija Izetbegović imao najmanje političkog iskustva i manevarskog prostora. Trebalo je završiti rat kako bi se prekinule patnje i stradanja ljudi.

U Daytonu, BiH je podijeljena na dva entiteta, Federaciju BiH i Republiku Srpsku. Četrnaestog decembra u Parizu sporazum su službeno potpisali Alija Izetbegović, Slobodan Milošević i Franjo Tuđman, uz prisustvo međunarodnih lidera.

Desetljeće i pol nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma naš kolega Kemal Kurpsahić u kolumni piše kako je ovih dana bio u prilici odgovarati na pitanja dokle se stiglo u provođenju mirne Bosne.

"Odgovor je, kao i toliko toga u bosanskohercegovačkoj stvarnosti, apsurdan: taj projekt bolje je stajao uz desetu nego uz petnaestu godišnjicu. Za podsjećanje zaboravnima, prije pet godina, upravo uz američko posredovanje, na stolu je bio paket ustavnih promjena kojima bi se dalje ojačala funkcionalnost bosanske države“
, piše Kurspahić.

Političari su prihvatli promjene pred tadašnjom američkom državnom tajnicom Condoleezzom Rice, a onda su nekoliko mjeseci kasnije, ističe Kemal Kurspahić, "u aprilu 2006. Haris Siladžić i njegova partija s pokličem o stopostostnoj BiH odbacili dogovorene promjene i tako otvorili proces u kojim je u prošlih pet godina svaki napredak blokiran a država čak oslabljena“.

Postojeći sistem neodrživ


Politika i dalje diktira činjenicu da se Dejtonski mirovni sporazum različito tumači u različitim dijelovima zemlje. Od eksperata, preko političara, iz tri nacionalne grupe, svi se slažu samo u jednom - da je ovaj Sporazum zaustavio rat. U isto vrijeme, niko nema jasnije vizije kako bi trebalo da izgleda buduće ustrojstvo zemlje prihvatljivo za sve.

Prilike za novi Ustav, koji bi od nje napravio moderniju državu, neće biti dok se ne promjeni politička situacija u zemlji, ocjenjuju poznavaoci političkih prilika u BiH, u tekstu Marije Arnautović Nema kapaciteta za novi Ustav BiH.

Nedavno je američka Nacionalna fondacija za demokraciju iz Washingtona objavila izvještaj radne grupe koja je okupile ugledne stručnjake, među kojima je bila i Profesorica na sveučilištu William i Mary u Virginiji Paula Pickering, koji su iznijeli svoje viđenje nužnih promjena u BiH kako funkcionalne države na putu euro atlantskim integracijama.

"Zaključili smo da su reforme u Bosni i Herecgovini nužne jer je sadašnji sistem upravljanja državom neodrživ. Država stagnira, a institucionalni nedostaci države najvidljiviji su u propustima političkog sustava da omogući kompromis između lidera etničkih grupa"
, pojašnjava u intervjuu za RSE Paula Pickering.

Petnaest godina nakon usvajanja, ne samo da nije primenjen Dejtonski sporazum nego nisu ostvarene ni promene na koje ovaj dokument poziva, ocjenjuje u intervjuu za RSE i profesor američkog univerziteta Taft i direktor projekta Dejtonski sporazum Brus Hičner.

BiH svakako mora postati funkcionalna država jer jedino se tako može u Evropu. Drugoga puta nema. No, samo da „funkcionalna država“ ne postane tek fraza ili nova mantra za bosanskohercegovačke političare.

Pogledajte komentare (51)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG