Dostupni linkovi

Vanredna vijest
Četrnaest godina nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u Parizu, BiH je i dalje zemlja sa dva entiteta i 10 kantona, 13 vlada i nekoliko stotina različitih ministarstva i ministara.

Nakon 14 godina nastojanja da se Dejtonski sporazum provede, BiH danas, između ostalog, ima grb, zastavu, jednu valutu, Državnu graničnu službu i zajedničku vojsku, Sud BiH, te proširenu strukturu i nova ovlaštenja Savjeta ministara. Himna je bez teksta.

Ipak, Dejtonski sporazum za ovih 14 godina nije u potpunosti proveden i kao takav je nepravedan, kaže poslanik u državnom Parlamentu Šefik Džaferović:

„Ja sam za potpunu primjenu Dejtonskog mirovnog sporazuma, ali i odluke Ustavnog suda o konstitutivnosti naroda jer i ona je rezultat Dejtona, a to znači da su entiteti u BiH multietnički, to onda znači da zastupljenost naroda treba da bude u cijeloj BiH po popisu stanovništva iz 1991. godine - i da za početak postupamo tako.“

Tokom rata više od milion ljudi napustilo je svoje domove, a danas, nakon 14 godina mira, oko 150.000 još uvijek čeka da se vrati u prijeratna boravišta. Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma predviđa da se svi raseljeni i izbjegli vrate, ali on nikada nije proveden u potpunosti. Predsjednica Unije za održivi povratak Mirhunisa Zukić sjeća je kako se u Parizu prije 14 godina govorilo o povratku:

„Ja sam tada kao predstavnica nevladine organizacije bila u Parizu gdje se razgovaralo o tome što je to dejtonski ustav, šta on to nudi građanima BiH. Bila sam jedna od sretnih žena koje su čule povratak izbjeglica, Aneks 7. Međutim, pošto je taj kompletni dejtonski ustav fenomen, tako smo i mi fenomenalno radili da smo imali jedan masovni povratak u pet godina kad država uopšte nije imala ministarstva. I tu su zamijenjene teze između nevladinih organizacija i države. Ali se država hvali da je jedina u regionu uspjela da vrati imovinu 99,7 posto. Imate i današnje beskućnike - 150.000 ljudi koji su beskućnici, žive improvizovano, podstanari, u raznim smještajima.“


Dejtonski sporazum donio je mir, ali i ne puno više od toga jer BiH nije danas funkcionalnija zemlja nego je to bila 1995. godine, ističe predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić:

„BiH je duboko nepravedna država, podijeljena na dva entiteta koji se sve više udaljavaju. Naime, BiH nije multietnička država, BiH nije građanska država. Mislim da je vrijeme, ono što ja kažem metaforički - za Dejton 2 da bi BiH postala stabilna i funkcionalna država.“

30 POSTO MLADIH ŽELI POBJEĆI

Svi pokušaji da se dogovore određene promjene u BiH proteklih godina su propali - od Prudskog dogovora domaćih lidera, preko Krešveske deklaracije, do Butmirskog procesa pod pokroviteljstvom međunarodne zajednice. Sve to je dokaz da Dejtonski sporazum i nije tako loše rješenje ukoliko bi bilo više političke volje unutar države, smatra nezavisni poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Momčilo Novaković:

„Šteta što se ne može pronaći konsenzus u BiH za neka pitanja koja u Ustavu moramo svakako riješiti, a to je Evropska konvencija o ljudskim pravima, zatim još neka pitanja koja se tiču efikasnosti funkcionisanja ove zemlje kako bi se približila EU.“

Nažalost, i 14 godina nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma i prekida rata, situacija u zemlji je komplikovana, a nepovjerenje među političkim liderima veliko, pa tako nema ni dogovora među njima, ističe aktivista nevladinog sektora u BiH Vehid Šehić:

„Još uvijek se nekako pregovori i razgovori između aktera političkog života vode iz tih nekih ratnih rovova. Kad vraćate nogu na 1992. i na 1995. godinu pa mnoge stvari nisu riješene iz tog perioda, onda vi ne možete očekivati neke značajnije pomake i želju za dogovorom. Činjenica je da je Dejtonski mirovni sporazum, kao jedan okvirni mirovni sporazum, pružio velike mogućnosti da se politička situacija stabilizira. Svi su svjesni da u tom okviru mi sami treba da uredimo ovu državu na način da ona bude funkcionalnija, ekonomičnija, odnosno da bude i socijalna država koja će u prvom redu štititi interese svojih građana.“

Koliki je i kakav taj dejtonski okvir, između ostalog, govori činjenica da je BiH jedina zemlja u regionu, pored Albanije, koja je ostala sa viznim režimom za EU, a prema istraživanjima jedne vladine komisije - oko 30 posto mladih želi napustiti državu, a oko 60 posto želi otići povremeno u druge zemlje.

Vaše mišljenje

Prikaži komentare

XS
SM
MD
LG