Dostupni linkovi

Sredstva za povratak utrošena nenamjenski


Jedna od povratnica u selo blizu Bosanske Gradiške, 27. septembar 2009. Foto: UNHCR
Gotovo polovina BiH stanovništva protjerana je iz svojih domova tokom posljednjeg rata. Prema zvaničnim podacima milion i po ljudi se vratilo svojim kućama. Međutim, nevladine organizacije tvrde da taj podatak ni izbliza nije tačan i da su nadležna ministarstva nenamjenski potrošila ogromna sredstva.

Unija za održivi povratak i integracije BiH ukazala je na problem raspodjele sredstava Fonda za povratak BiH koja su utrošena u nenamjenske svrhe, kao što su obnova vjerskih objekata i putne infrastrukture u nepovratničkim naseljima.

Zukić: Rekli su „mi ulažemo novac u izgradnju puteva“ – gdje nema povratnika, „pravićemo vjerske objekte“ – gdje nema povratnika.
Zbog javnog istupa Unije, državno Ministarstvo za izbjegle i raseljene odbilo je financirati Uniju i njezine projekte namijenjene povratku. Mirhunisa Zukić pojasnila je kako je komisija iz Fonda za povratak donosila odluke o raspodjeli milijunskih sredstava.

„Onog časa kada je taj novac namjenski određen za proces održivog povratka, a utrošen u sasvim druge namjene, onda smo, naravno, reagovali jer to to je krivično djelo. Oni su veoma transparentni u tome bili, rekli: „mi ulažemo novac u izgradnju puteva“ – gdje nema povratnika, „pravićemo vjerske objekte“ – gdje nema povratnika. Dakle, potpuno nerealno se trošio novac u određena područja, u određene objekte, koji nemaju uopšte veze sa povratkom“,
navodi Zukić.

Uz nenamjensko trošenje sredstava, ona su se dodjeljivala po nacionalnom ključu, gdje glavnu ulogu imaju nacionalni predstavnici iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH.

„Ima jedno naselje blizu Sarajeva – 800 hiljada maraka dali za kišni kolektor. U Donjim Miljevićima. Nema to veze s povratkom, niti jednog povratnika, ni raseljenog lica. Mi reagujemo i objašnjavamo da je to nenamjensko trošenje, zato što piše da se sredstva implementiraju u mjestima realiziranog povratka. Dakle, ta sredstva ne mogu biti niti potencijalnim povratnicima, nego moraju postojati povratnici da bi se ta sredstva implementirala i dodijelila. Zato mi kažemo da je to nenamjenski trošeno. A kad se kaže „nenamjenski“, onda je to krivično djelo“, kaže iz Unije za održivi povratak i integracije, Zijad Nuhanović.

Troši se za crkve i groblja

Iz dokumentacije do koje smo došli vidljivo je da je 5,800.000 konvertibilnih maraka podijeljeno nenamjenski.

Kolektivni centar Kravice - fotografija iz arhive: UNHCR
Primjerice, od 1,400.000 KM namijenjenih Srbima, čak je 400.000 KM utrošeno nenamjenski, u mjesta koja nemaju veze s povratkom. Hrvatima je ove godine pripalo 2,300.000 KM, od toga su 1,600.000 KM dodijelili za obnovu i izgradnju crkava, kapela, grobalja, a niti jedna marka nije odvojena za obnovu povratničkih kuća. 5,900.000 KM ove godine dodijeljeno je Bošnjacima, a članovi komisije Fonda za održivi povratak su, prema procjeni, oko 800.000 KM potrošili nenamjenski.

Zanimljivo je da općina Janja, koja je najsvjetliji primjer povratka Bošnjaka, nije dobila niti marku.

Ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, Safet Halilović, na ove podatke ima sljedeći odgovor:

„Državna komisija koja se sastoji od devet ministara, entitetskih, državnih itd., donosi odluke praktično konsenzusom i, naravno, mora se voditi računa i o regionalnoj zastupljenosti, i nacionalnoj i svakoj drugoj. U tim komisijama postoje predstavnici nevladinih organizacija, međunarodnih organizacija itd., koji prisustvuju svim tim odlukama, a sve te jednonacionalne liste, tako da kažem, su plod nekakvih manipulacija i politizacija ovog pitanja.“

U BiH do sada je obnovljeno 317.000 stambenih jedinica, a neobnovljeno je još 85.565 kuća u 134 općine. U svoje obnovljene kuće vratilo se oko 650.000 povratnika.

Jovanović: Ministre, čizme!

Zukić kaže da je tim iz Unije obišao sva povratnička mjesta u BiH, te došao do podatka da u BiH nije ostvaren povratak od 1,056.000 građana, kakvim ga predstavljaju zvanične državne institucije u zemlji i međunarodna zajednica, već da je on daleko manji.

„Mi smo našli na terenu još sedamnaest hiljada onih koji se nisu prijavili, a kojima je imovina uništena“,
navela je Zukić.

Iako država BiH ima Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice, njihov stvarni dodir s povratnicima gotovo da i ne postoji.
Nuhanović: Poslije petnaest godina, povratak nije onakav kakav je trebao i morao biti.

Zoran Jovanović iz Srpskog građanskog vijeća – pokret za ravnopravnost TK tvrdi da u razgovoru s povratnicima svaki put sazna da im nikada nitko iz državnog ministarstva nije došao niti vidio koliko je povratak neodrživ.

„Ja sam uvijek rekao: „Ministre, čizme, i tamo u Srebrenicu i u sela oko Srebrenice koja su daleko po dvadeset kilometara od Srebrenice, i tamo prespavajte jednu noć, bez struje i bez vode, ukaljajte se do vrata, kako kaže narod, pa ćete onda osjetiti taj problem“,“
poručio je Jovanović.

Sedam tisuća osoba u BiH još uvijek živi u kolektivnim centrima. Povratnicima najveći problem predstavljaju makadamski putevi, a čak 2.700 povratničkih obitelji još živi bez struje. Uz sve ovo, 1.631 mjesno područje u BiH još uvijek je pod minama. Ovo su zvanični podaci Unije za održivi povratak i integracije BiH, koja za ovakvo stanje krivca vidi u politici.

„Poslije petnaest godina, povratak nije onakav kakav je trebao i morao biti, pogotovo što je on bio i obavezujuća stvar koja je potpisana Dejtonskim mirovnim sporazumom“,
kaže Zijad Nuhanović.

Pogledajte komentare (5)

Ovaj forum je zaključen
XS
SM
MD
LG