Dostupni linkovi

Rečita srpska ćutnja o novom imenu Makedonije


Skoplje
Skoplje

Srpska ćutnja posle dogovora o imenu koji je Makedonija postigla sa Grčkom, baš kao da se ništa nije dogodilo, ne iznenađuje sagovornike Radija Slobodna Evropa (RSE) iz Makedonije, s obzirom na, kako kažu, uticaj ruskog faktora na pojedine nosioce vlasti u Srbiji i činjenice o odnosu Beograda prema bivšoj garnituri na vlasti u Skoplju.

"Nema šta da se čestita" – tako je ministar spoljnih poslova Ivica Dačić u sredu objasnio to što Srbija nije čestitala Makedoniji na sporazumu sa Grčkom o imenu, koji je ostatak Evrope i sveta ocenio kao istorijski. Dodao je dodao da Srbija "ima pozitivan stav o tome".

U, kako kaže, "adrenalinskoj tišini" Srbije na vest o sporazumu Skoplja i Atine, Ljubomir Frčkoski, nekadašnji makedonski šef diplomatije, prepoznaje i ruski faktor.

"Glavna linija ruskog uticaja je držati zemlje regiona izvan NATO-a i praviti 'bafer zonu' od Zapadnog Balkana, a sve što ide suprotno tome – nije za čestitanje. To se prelama i preko ruskog uticaja u Grčkoj, što se videlo i preko kontrole nekoliko tamošnjih medija, koji su bili protiv rešenja imena Makedonije. Indirektno proizilazi kao da Rusija podržava nacionalističku poziciju, a ustvari ona podržava anti-NATO politiku, odnosno, ostajanje Makedonije izvan NATO-a. To je konstanta. Prema tome, ta linija preko Dačića je jasna u odnosu na taj dogovor", kaže Frčkoski.

Potpisivanje sporazuma o imenu Makedonije
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:36 0:00

Rusija je, očekujući brzi ulazak Makedonije u NATO nakon uklanjanja spora sa Grčkom oko imena, upozoravala tu zemlju da će njeno priključivanje NATO imati negativne posledice na bilateralne odnose sa Moskvom i regionalnu bezbednost. To je ambasadoru Makedonije u Rusiji Goci Karjanovu u martu rekao zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Aleksandar Gruško na sastanku u Ministarstvu spoljnih poslova Rusije.

Ruski ambasador u Skoplju Oleg Ščerbak, koji je krajem marta proteran iz Makedonije jer je, kako je naveo makedonski šef diplomatije Nikola Dimitrov, "pokušavao da dobije klasifikovane informacije važne za bezbednost Makedonije", istog meseca je na pres brifingu otvoreno pretio.

Makedonija bi, kazao je, u slučaju agresije NATO na Rusiju mogla biti legitimna ruska meta.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je još početkom godine na velikoj konferenciji za medije ustvrdio da su se pregovori o imenu Makedonije nalazili u "polusnu", a da su aktivirani tek kad su Sjedinjene Države odlučile da Makedonija treba da budu u NATO-u.

Intenziviranje razgovora o zvaničnom imenu

Srbija je propustila priliku da pozdravljajući istorijski sporazum između Makedonije i Grčke, popravi odnose sa južnim susedom koji nisu dobri, ocenjuje za RSE Jelica Minić, predsednica Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji.

"Mislim da je to jedan ozbiljan diplomatski gaf i da čak i ako se tako misli, to može drugačije da se kaže. To pokazuje politiku Srbije prema Makedoniji, a to sigurno neće biti dobro prihvaćeno ni u regionu, ni u Evropskoj uniji jer ovo je veoma važan događaj za region i velika je šteta da prilika nije iskorišćena da se odnosi koji nisu dobri poprave", ocenjuje Minić.

Sagovornica RSE podseća da je, za razliku od srpske administracije, Forum za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji čestitao i Makedoniji i Grčkoj, njihovim hrabrim premijerima, jer smatra da je to istorijski sporazum koji dve balkanske zemlje oslobađa nepotrebnog istorijskog tereta i zato što veruje da će to imati uticaja na ubrzavanje evropskog puta Srbije, ali i čitavog Zapadnog Balkana.

Minić: Reč je o ozbiljnom diplomatskom gafu
Minić: Reč je o ozbiljnom diplomatskom gafu

Srpska vlast je, međutim, u makedonskim burnim dešavanjima u martu prošle godine, upozoravala građane da opozicioni kandidati u tadašnjoj predsedničkoj kampanji hoće nered i nemire, prizivajući "makedonski scenario", što se neće dozvoliti.

A kada su VMRO-DPMNE i pristalice dotadašnjeg premijera Nikole Gruevskog krajem aprila nasilno upali u makedonski parlament, u trenutku kada je većina izabrala Talata Džaferija za novog predsednika parlamenta, među njima je bio i Goran Živaljević, srpski obaveštajac zaposlen u ambasadi Srbije u Skoplju. Beograd je tvrdio da time nije učinjen diplomatski prekršaj.

[RSE/Video, april 2017.]

U Sobranju povređen Zoran Zaev
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:00 0:00

Ubrzo potom, krajem avgusta prošle godine, usledilo je dramatično povlačenje svih srpskih diplomata iz Skoplja, navodno zato što je primećeno obaveštajno delovanje prema Srbiji.

[RSE/Video, avgust 2017.]

Ambasada Srbije u Skoplju prazna
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:01:51 0:00

Zbog svega ovoga Ana Petruševa, direktorka BIRN-a (Balkanska istraživačka regionalna mreža) za Makedoniju, za RSE kaže da izostanak čestitke iz Beograda nije bilo nekakvo iznenađenje u Skoplju.

"Ako uzmemo u obzir kakvi su bili odnosi Srbije sa bivšom makedonskom strukturom na vlasti, odnosno, sa VMRO-DPMNE, pa onda i prošlogodišnji diplomatski incident kada je Srbija preko noći povukla celo diplomatsko osoblje, kao i neke aktuelne najave koje su objavljene u beogradskoj štampi da će Rade Bulatović (bivši čelnik Bezbednosno-informativne agencije) biti imenovan za novog ambasadora u Makedoniji, mislim da to na neki način pokazuje tu rezervu Srbije prema novim makedonskim vlastima, ako nije i znak neke provokacije", ocenjuje Petruševa.

Identitetska pitanja se najteže rešavaju i zato se najčešće guraju u zamrznute konflikte, a dogovor Makedonije i Grčke, pokazao je da se takva pitanja mogu rešiti racionalnim diplomatskim putem. To pitanje, kaže Ljubomir Frčkoski, indirektno otvara pitanje srpskog odnosa sa kosovskim Albancima. Taj makedonski primer je, u tom smislu, kao uzor, neprijatan za aktuelnu političku elitu i njenu političku metodologiju.

Facebook Forum

XS
SM
MD
LG