Dostupni linkovi

Zbog slabog odziva nema gužve na punktovima za vakcinisanje u BiH


Punkt za vakcinaciju u Sarajevu, 20. avgust 2021.

Tek oko 11 odsto stanovnika Bosne i Hercegovine, ili više od 360 hiljada građana, vakcinisano je potpuno, sa obje doze protiv COVID-a 19. Podaci su to dva entitetska zavoda za javno zdravstvo (Federacija BiH i Republika Srpska).

Nema podataka o tome koliko je građana vakcinisano u Republici Srbiji i Republici Hrvatskoj.

Bosna i Hercegovina, prema popisu stanovništva iz 2013. godine, ima nešto više od tri i po miliona stanovnika, a u zemlju je, prema podacima državnog Ministarstva civilnih poslova, stiglo više od 2,9 miliona vakcina.

Zbog slabog odziva na vakcinaciju, entiteti najavljuju nove mjere. Kako je za Radio Slobodna Evropa (RSE) izjavio Goran Čerkez, pomoćnik ministra zdravstva Federacije BiH, u utorak, 31. avgusta na sastanku premijera Federacije Bosne i Hercegovine i premijera deset kantona u tom entitetu, biće razmatrano da se nekim institucijama, ustanovama i ugostiteljskim objektima ponudi opcija da dozvole ulaz građanima uz potvrdu o vakcinaciji protiv COVID-a 19 ili da su preboljeli zarazu korona virusom.

„To znači konkretno, u nekim primjerima, ukoliko se, recimo, vlasnik ugostiteljskog objekta odluči da radi novom principu, on će mu omogućiti značajno veći broj gostiju unutra bez nekakvih limita. Dakle, ako ljudi budu vakcinisani, ako budu prebolili ili ako budu pcr ili antigenski test, on će moći neograničeno primiti (gostiju). On će biti stimulisan da primijeni tu mjeru, jer onda on neće raditi u redukcijama“, rekao je Čerkez za RSE, objašnjavajući da se takvom mjerom „stimuliše zdravlje“.

Sličan princip se, pojašnjava Čerkez, može primijeniti i na sportskim terenima. Oni koji nastave da rade po „starom principu“, nastaviće da rade u skladu sa sadašnjim mjerama.

Na sjednici vlade FBiH, 26. avgusta, donesene su naredbe i preporuke za uvođenje restriktivnijih epidemioloških mjera u 10 kantona tog bosanskohercegovačkog entiteta, a u skladu sa procjenom epidemiološke situacije.

Zbog pogoršanja epidemiološke situacije, i u drugom bh entitetu, Republici Srpskoj (RS), takođe najavljuju mogućnost uvođenja novih mjera.

„Institut će sigurno predložiti mjere koje se odnose na sve sfere života, jer vidimo da u ovom trenutku ima popriličan rast broja novozaraženih, tako da samim tim moramo vidjeti o čemu se tačno radi“, rekao je za RSE direktor Instituta za javno zdravstvo RS Branislav Zeljković u petak, 27. avgusta.

Na vakcinalnim punktovima bez gužve

U Kantonu Sarajevo (KS), jednom od 10 kantona u FBiH, 31.jula, počela je vakcinacija bez najave. U prvim danima bile su zabilježene gužve, ali je kasnije takva zainteresovanost splasnula.

Na vakcinalnim punktovima nema gužve i pored pogoršanja epidemiološke situacije. I u nadležnim institucijama su svjesni sporosti procesa vakcinacije.

„Nažalost jedan dio građana iz različitih razloga ne želi da se vakciniše, odnosno, sporije pristupa, da tako kažem, procesu vakcinacije odlažući to za neki kasniji period, opet iz različitih razloga. Sigurno je da to može otežati samu epidemiološku situaciju“, navodi Branislav Zeljković.

Još u martu ove godine, dok su vlasti BiH kasnile sa nabavkom vakcina, jedno regionalno istraživanje kompanije „Valicon“, pokazalo je da gotovo dvije trećine stanovnika BiH želi da se vakciniše.

U aprilu su u Sarajevu održani protesti, jer vlasti do tada vlasti nisu nabavile vakcine protiv COVID-a 19, čime su, kako smatraju građani, ugrozili javno zdravlje.

Uslijedile su potom i krivične prijave zbog nedostatka vakcina, a danas nadležni ističu kako vakcina ima sasvim dovoljno.

Vakcine su u BiH u većem obimu počele pristizati tek u junu.

Sarajlije se 'snalaze' za vakcine
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:02:04 0:00

Profesorica Filozoskog fakulteta u Sarajevu, Jadranka Kolenović Đapo, razloge za nisku procijepljenost građana vidi u kašnjenju početka masovne imunizacije, ali i kampanje za vakcinisanje, koja je, kako kaže, morala početi mnogo prije vakcinacije.

„Među onima koji ne žele da se cijepe malo je antivaksera“, ističe Kolenović Đapo za RSE.

Problem je, navodi ona, što se značajan broj građana boji vakcinacije zbog informacija sa društvenih mreža. Problematični su, po njenom mišljenju, komentari o sumnjama i nepovjerenju u vakcine koje su napravljene u relativno kratkom vremenskom periodu.

„Paradoksalno, ljudi zanemaruju da je tehnologija, koju i sami koriste, doživjela skokoviti napredak. Zanemaruje se i druga činjenica, da na cjepivima rade vrhunski naučnici. Iz ovog nepovjerenja, najlakše je zapravo pristupiti teorijama zavjere i razmišljanjima rekla-kazala, pa se izvode pojedinačni slučajevi, gdje se to onda prenosi, od osobe do osobe. U biti, mi naučne podatke trebamo znati čitati, a ne da formiramo mišljenje na osnovu pojedinačnih slučajeva“, kaže Kolenović Đapo.

Kakva kampanja je potrebna?

Ona se zalaže i za kampanju za vakcinaciju u kojoj bi svakoj dobnoj grupi trebalo pristupiti drugačije.

„Ne možemo opću poruku slati građanima od 18 do 80 godina. Treba biti domišljat kako doći do krajnjeg, ajmo reći, tog korisnika. Još jedan od razloga i dostupnost lokacija za vakcinisanje. Što je nešto dostupnije, veća je i vjerovatnoća da ću donijeti odluku da se cijepim“, ističe profesorica Kolenović Đapo.

I sarajevski ljekar u penziji, infektolog Bakir Nakaš, vjeruje da je bila provedena jedna motivišuća kampanja, da bi i broj vakcinisanih bio veći.

„Jedan od primjera je, evo, masa bilborda koje vi imate na ulicama Grada Sarajevo i drugih gradova, ja barem u Sarajevu nisam primijetio nijedan bilbord na kojem se spominje vakcinacija, njeni benefiti ili potreba da se vakciniše“, kaže Nakaš u izjavi za RSE.

Bakir Nakaš je u ime grupe građana 22. marta predao Tužilaštvu BiH krivičnu prijavu protiv bosanskohercegovačkih zvaničnika, zbog izostanka nabavke vakcina protiv korona virusa.

Tužilaštvo BiH formiralo je predmet po krivičnoj prijavi koja je podnesena protiv Zorana Tegeltije, predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, Ankice Gudeljević, ministrice civilnih poslova BiH, Fadila Novalića premijera Federacije BiH i Vjekoslava Mandića, ministra zdravstva Federacije BiH. On je danas mišljenja da bi situacija bila drugačija da su vakcine nabavljene na vrijeme.

„Da se na vrijeme u Bosni i Hercegovini nabavila vakcina i tamo negdje u januaru i februaru omogućilo građanima da se vakcinišu, ja sam ubijeđen da bismo danas imali preko 50 posto (vakcinisanih), jer tada je bio veći interes. To potkrepljujem činjenicom da je situacija bila takva da je u jednom momentu, gotovo 70.000 ljudi iz BiH, vlastitim prevozom, o vlastitom trošku otišli u Republiku Srbiju da bi se vakcinisali i revakcinisali. Kasnije i u Hrvatsku“, navodi Nakaš.

Posljedice sporog procesa vakcinacije, mogle bi, po Nakaševim riječima, dovesti do većeg broja novozaraženih, te do većeg broja oboljelih sa teškom kliničkom slikom.

Šta građani misle o vakcinaciji?

U anketi RSE, građani ističu problem slabe informisanosti, kada je u pitanju proces vakcinacije. U odgovorima je vidljiva razlika u mišljenjima o potrebi vakcinisanja.

Petar iz Novog Travnika, gradića u centralnom dijelu BiH, primio je obje doze vakcine protiv COVID-a 19 i smatra da su za slab odaziv na vakcinaciju u BiH, u najvećoj mjeri, "krive" društvene mreže.

"Treba se vakcinisati i ja sam to uradio zbog sebe i svog života. Kad se pojavio korona virus, nije bilo vakcina, ljudi su se prepali i bile su na snazi najrigoroznije mjere. Sad, kad ima vakcina ljudima je laknulo i kažu ne treba se vakcinisati, ne valja vakcina ova ili ona. Taj posao rade naučnici, one se prave u laboratorijama i ne može se tako govoriti valja li ili ne valja. Tome su najviše krive društvene mreže", kaže Petar.

No, njegov sugrađanin Bruno i dalje se dvoumi da li da se vakciniše.

"Imao sam koronu i ništa mi nije bilo - jedan dan temperatura i to je to. Ne znam da li se treba vakcinisati. Možda da, a možda ne. Vrijeme će pokazati ko je u pravu. Sve je to prebrzo krenulo i vakcina prebrzo pronađena. Dvoumim se i čekam argumente", ističe Bruno.

Vakcina, medicina i druge priče
molimo pričekajte

No media source currently available

0:00 0:30:00 0:00
Direktan link

Slična situacija je i u Banjaluci. Tatjana Čalić ističe da je koronu prebolovala u decembru prošle godine, te da se vakcinisala u maju.

„Nijedan sekund nisam sumnjala u vakcinu, niti sam povjerovala u čipovanje ili bilo kakve druge teorije zavjera. Za mene je samo bilo bitno koliko vakcina štiti od teških oblika bolesti. Nadam se da štiti“, kaže Tatjana.

Sa druge strane, njen sugrađanin Milorad Labus, još nema povjerenja u vakcine.

„U ovom trenutku ne želim da se vakcinišem. Kada pogledam da je 6 ili 7 svjetskih proizvođača napravilo vakcine koje se strukturalno, a i metodološki razlikuju jedna od druge, a da svi tvrde da su one potpuno bezopasne, a da nije dovoljno vremena prošlo da se vidi kakve posljedice mogu ostaviti po stanovništvo“, smatra Labus.

Bosna i Hercegovina ima visoku stopu smrtnosti od posljedica korona virusa.

Od marta 2020. godine, kada je zabilježen prvi slučaj COVID-a 19, u BiH je oboljelo više od 212.300 osoba, a od posljedica zaraze je preminulo 9785 osoba.

Prema podacima entitetskih zavoda za javno zdravstvo i Štaba za zaštitu i spasavanje Brčko distrikta od petka, 27. avgusta, u protekla 24 sata u BiH prijavljeno je 617 novih slučajeva zaraze korona virusom, dok je osam osoba preminulo.

XS
SM
MD
LG