https://www.slobodnaevropa.org Radio Slobodna Evropa/Radio Liberty je međunarodni medij koji pokriva Centralnu i Istočnu Evropu, Kavkaz, Centralnu Aziju, Rusiju, Bliski istok i zemlje Balkana. https://www.slobodnaevropa.org/Content/responsive/RFE/sh-SH/img/logo.png https://www.slobodnaevropa.org sh Sva prava zadržava 2010 - RFE/RL, Inc. 60 Mon, 20 Apr 2026 18:27:18 +0200 Pangea CMS – RFE/RL Prag je 15.000 evra, a sve preko toga više nije donacija, već predmet istrage. Ovo se odnosi na instrukcije koje je usvojio Savjet ministara Bosne I Hercegovine, u kojima su posebno pod lupom neprofitne organizacije finansirane iz zemalja rizičnih u pogledu pranja novca, finansiranja terorizma i ratnih područja. Mjere su dio usklađivanja Bosne i Hercegovine s međunarodnim standardima u oblasti borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma, uključujući preporuke FATF i MONEYVAL, tijela Vijeća Evrope. U praćenje rada neprofitnih organizacija biće uključene sve policijske I finansijske institucije u BiH. Mjera je donesena kako BiH ne bi bila stavljena na MONEYVAL sivu listu , što bi kao posljedicu imalo otežan pristup međunarodnim finansijskim tržištima, stranim investicijama i kreditima međunarodnih organizacija. Koje države i regije su 'rizične'?U Instrukciji Savjeta ministara BiH se ne navode imena rizičnih država. Međutim, Radna grupa za finansijsko djelovanje (FATF), globalno tijelo koje postavlja međunarodne standarde u ovoj oblasti, definisalo je države u dvije ključne kategorije - "crna lista" i "siva lista". Na crnoj listi, prema podacima objavljenim u februaru 2026. godine, nalaze se Iran, Sjeverna Koreja i Mjanmar, zbog ozbiljnih i dugotrajnih slabosti u borbi protiv pranja novca i finansiranja terorizma. Na sivoj listi, koja uključuje države sa značajnim sistemskim nedostacima, a koje su se obavezale na reforme, nalaze se Alžir, Angola, Libanon, Sirija, Jemen, Demokratska Republiku Kongo, Haiti, Kenija, Monako i Venecuela. Novac koji dolazi iz tih država ili se u njih šalje smatra se rizičnijim i automatski podliježe pojačanim provjerama, bez obzira na formalno navedenu namjenu. Da li je već poznato koje su organizacije u BiH 'rizične'?U Bosni i Hercegovini je registrovano oko 27.000 nevladinih organizacija, uključujući udruženja građana i fondacije, prema podacima e-registra udruženja i fondacija Ministarstva pravde BiH. Ne postoji unaprijed definisan niti javno objavljen popis neprofitnih organizacija koje će biti predmet praćenja, naveli su u Ministarstvu pravde BiH za Radio Slobodna Evropa (RSE). "Identifikacija će se provoditi kontinuirano na temelju relevantnih pokazatelja rizika, operativnih saznanja i analiza nadležnih institucija", naveli su. Za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti zaduženo je Stalno koordinaciono tijelo za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te finansiranja širenja oružja za masovno uništenje u BiH. "Putem Podskupine za procjenu rizika od financiranja terorizma nevladinog sektora, vršiće se identificiranje neprofitnih organizacija i podsektora koji su izloženi povećanom riziku od zloupotrebe za finansiranje terorizma, te na temelju toga sačinjavati listu i utvrđivati kategorije neprofitnih organizacija pod povećanim rizikom", ističe se u odgovoru Ministarstva pravde BiH za RSE. Ivana Veselčić, koja predsjedava Stalnim koordinacionim tijelom, nije odgovorila na upit RSE da prokomentariše kako će se provoditi Instrukcije o kontroli rizičnih organizacija. Koordinaciono tijelo, u kojem djeluje više od 40 eksperata iz različitih državnih i entitetskih institucija, formirano je u julu prošle godine. Zadatak mu je da koordiniše rad nadležnih bezbjednosnih i inspekcijskih institucija u zemlji u kontroli neprofitnog sektora. Kako neprofitna organizacija može biti proglašena 'rizičnom'?Instrukcije koje je usvojio Savjet ministara propisuju da organizacija može biti predmetom istrage i označena kao "rizična" ako ima nejasne ili netransparentne izvore finansiranja. Sumnjivo je i ako se utvrdi nesrazmjer između aktivnosti koje provodi neprofitna organizacija i iznosa novca kojima raspolaže. Posebno se rizičnim ocjenjuju finansijski tokovi neprofitnih organizacija iz ili prema zonama sukoba. Procjenu rizika provodi više nadležnih bezbjednosnih i inspekcijskih tijela na svim nivoima vlasti, uz obavezu uključivanja i banaka. Nakon što se procjena izvrši, informacije se distribuiraju Finansijsko-obavještajnom odjelu (FOO) pri Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), policijskim i sigurnosnim agencijama, te nadzornim i inspekcijskim tijelima. Ukoliko je organizacija ocijenjena kao "rizična", to ne znači zabranu njenog rada, već uvođenje pojačanog i ciljanog nadzora, posebno nad transakcijama od 15.000 evra i više. Pratiće se i povezane uplate koje mogu ukazivati i na prikrivanje stvarnog toka novca. Veliki broj neprofitnih organizacija u BiH 'nosi povećan rizik' od zloupotrebaEkonomski ekspert Željko Rička ocijenio je za RSE da je fokus instrukcija na neprofitnim organizacijama zbog njihove potencijalne ranjivosti. "S obzirom na to da su nevladine organizacije u svijetu često korištene za zloupotrebu novca, zakonodavac je napravio dodatno osnaživanje upravo u dijelu koji se odnosi na finansiranje terorizma. Trenutno imamo oko 27.000 registrovanih nevladinih organizacija i vjerovatnoća da neko zloupotrebljava sistem za transfer novca je prilično velika", kazao je. Prema njegovim riječima, instrukcije su način da se poboljša Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma kojeg je usvojio državni parlament prije dvije godine. "Banke i druge finansijske institucije imaju obavezu da prate i prijavljuju neuobičajene transakcije, dok međunarodne organizacije poput FATF i MONEYVAL daju smjernice i ukazuju na rizične zemlje", rekao je Rička. Bosna i Hercegovina je bila na "sivoj listi" od 2015. do 2018. godine, zbog ozbiljnih nedostataka u sistemu za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma. Taj period je donio usporene i skuplje međunarodne transakcije, dodatne bankarske provjere, pad investicija i narušen finansijski ugled zemlje. Sa liste je skinuta nakon usvajanja niza zakona i akcionog plana, ali dio ključnih obaveza i dalje nije ispunjen. BiH još mora usvojiti državni zakon o oduzimanju i upravljanju imovinom, zakon o ciljanim finansijskim sankcijama, te uspostaviti registar stvarnih vlasnika pravnih lica. Bez toga postoji realan rizik povratka na sivu listu o čemu bi se moglo odlučivati već polovinom ove godine. https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-nvo-pranje-novca-terorizam/33734629.html https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-nvo-pranje-novca-terorizam/33734629.html Fri, 17 Apr 2026 17:33:26 +0200 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Milorad Milojević) Slijedeći retoriku zvaničnog Beograda, Milorad Dodik, predsjednik vladajuće stranke u Republici Srpskoj (RS), proglasio je vojnu saradnju Hrvatske, Albanije i Kosova prijetnjom za taj entitet i srpski narod. No, analitičari za Radio Slobodna Evropa (RSE) Dodikove tvrdnje ocjenjuju političkim taktiziranjem, a ne ozbiljnim sigurnosnim procjenama. Tokom boravka u Beogradu 15. aprila, Dodik je govorio o nedavno potpisanoj Deklaraciji o suradnji u oblasti odbrane i sigurnosti između Hrvatske, Albanije i Kosova, tvrdeći da ona ugrožava RS. Dodikovom istupu prethodile su slične reakcije predstavnika vlasti u Srbiji, koji su ustvrdili da se radi provokaciji i prijetnji regionalnoj stabilnosti. Hrvatska, Albanija i Kosovo potpisali su sredinom marta Deklaraciju (Deklaraciju o suradnji u oblasti odbrane i sigurnosti potpisali su 18. marta u Tirani ministri odbrane Kosova, Albanije i Hrvatske. Cijeli tekst objavio je 22. marta ministar odbrane Albanije Pirro Vengu, koji je na mreži X napisao da u svojoj historiji Tirana nema presedana za tajne sporazume ili ugovore na štetu svojih susjeda, "kao što su to imale druge zemlje". Sporazum o sigurnosti i odbrani između Kosova i dvije članice NATO-a, Albanije i Hrvatske, ima četiri tačke. Prva tačka odnosi se na promociju odbrambenih kapaciteta i saradnju u odgovarajućoj industriji. Tu se navodi da će tri države istraživati mogućnosti razvoja i nabavke odbrambenih sposobnosti putem multinacionalnih rješenja za povećanje spremnosti njihovih vojnih snaga. Kosovo, Albanija i Hrvatska se takođe obavezuju da će identifikovati područje odbrambene industrijske saradnje kroz bolji pristup resursima i lancima sanbdijevanja radi stvaranja konkurentne i otporne odbrambene industrije, te pojačati ulaganja u nove tehnologije i inovacije radi ubrzanja i osiguravanja jedinstvenog pristupa sigurnosnoj i odbrambenoj transformaciji. Precizira se i poboljšanje individualnih i kolektivnih obrazovnih i obučnih mogućnosti kroz odgovarajuće vojne akademije i visoke vojne škole, jačanje bilateralnih i/ili trilateralnih vježbi, u skladu s politikom obuke i vježbi NATO-a i Evropske unije. U Deklaraciji se navodi i razmjena informacija i obavještajnih podataka, istraživanje mogućnosti odgovora na širok spektar potencijalnih prijetnji kritičnoj infrastrukturi i komunikacijskim mrežama te pružanjem podrške koheziji i uzajamnoj pomoći. Navodi se i usklađivanje politika i stavova u evroatlantskim multilateralnim sigurnosnim i odbrambenim institucijama, kao i obavezivanje na bližu saradnju i koordinaciju radi potpune integracije Kosova u regionalne sigurnosne i odbrambene inicijative.)kojim se osnažuje suradnja i ističe važnost zajedničkih odgovora na sigurnosne izazove, hibridne prijetnje i druge rizike. Denis Hadžović iz Centra za sigurnosne studije u Sarajevu kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da Bosna i Hercegovina ima jasno definiran sigurnosni i odbrambeni sistem, u kome ne postoji prostor za entitetske interpretacije ugroženosti. Hadžović je naglasio da bi se svaka vojna ili sigurnosna prijetnja entitetu automatski smatrala prijetnjom državi BiH, ističući da ne postoji realan scenarij u kojem bi Republika Srpska mogla biti zasebno ugrožena, izvan sigurnosnog okvira države kao cjeline. "U okviru funkcionisanja sistema BiH, takvo nešto bi predstavljalo napad na cjelovitost države, te bi svi resursi, institucije i kompletan sigurnosni sistem stali u zaštitu interesa svih građana BiH, navodi Hadžović. Prikupaljanje političkih poenaIzuzev što je šef vladajuće stranke u RS, Dodik trenutno ne obnaša nijednu funkciju u entitetskoj ili državnoj vlasti. To ga nije spriječilo da se u Beogradu, u ime entiteta, obrati na sastanku dužnosnika RS i Srbije sa rukovodstvom Ministarstva odbrane i Vojske Srbije. Govoreći o suradnji Hrvatske, Albanije i Kosova, koju je nazvao vojnim savezom, poručio je da RS "prati situaciju". Bez dodatne argumentacije, naveo je da je cilj "ugrožavanje Srba", ističući taj bh. entitet kao zaseban sigurnosni subjekat, mimo države BiH. Međutim, ustavno-pravni okvir BiH takvu perspektivu ne poznaje. Od reforme odbrane 2005. godine, odbrana i kreiranje sigurnosne politike u nadležnosti su institucija na državnom nivou. Sugovornici RSE tvrde da Dodikove tvrdnje spadaju u domen političke retorike kojom se ignorira ustavni poredak BiH, ali da ne predstavljaju realnu procjenu prijetnji. Politički analitičar Žarko Puhovski dodatno relativizira priču o ugroženosti RS-a, ističući za RSE da Dodika "odavno nije briga za ovlaštenja države", već šalje poruke u skladu s vlastitim interesima. Puhovski, također, dovodi u pitanje stvarnu ugroženost eniteta RS u regionalnom kontekstu. Zajednički narativ o ugroženostiDeklaraciju o suradnji u oblasti odbrane i sigurnosti potpisali su 18. marta u Tirani ministri odbrane Kosova, Albanije i Hrvatske. Sporazum između Kosova i dvije članice NATO-a, Albanije i Hrvatske, odnosi se, među ostalim, na promociju odbrambenih kapaciteta i saradnju u vojnoj industriji. Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je, nakon toga, da su Albanija i Hrvatska potpisivanjem memoranduma o saradnji u oblasti odbrane sa Kosovom "otvorili trku za naoružanjem u regionu". Hadžović ocjenjuje da se regionalni sporazumi koriste više kao politička poluga nego kao stvarni sigurnosni izazov, te naglašava da suradnja Zagreba, Tirane i Prištine "nema veće implikacije po Srbiju". No, kako kaže, u političkom diskursu koristi kako bi se stvorio osjećaj ugroženosti srpskih interesa, što je retorika koja se već duže vrijeme pojavljuje u Vučićevim izjavama. Vučić kaže da su Albanija i Hrvatska 'otvorile trku za naoružanjem u regionu'U tom kontekstu, može se, kako kaže, posmatrati i Dodikovo insistiranje na ovoj temi upravo u Beogradu, što ukazuje na pokušaj međusobnog političkog osnaživanja narativa. "Taj savez se koristi kao politički potez, kako bi se dalo više prostora narativu o ugrožavanju srpskih interesa, odnosno zajedničkoj ugroženosti, koja se potom pokušava reflektirati i na BiH", kaže on. Zašto Dodik spominje 'hrvatsku komponenetu'?Obraćajući se u Beogradu Dodik je, također, spomenuo da je "savez" triju zemalja remetilački faktor u cijeloj regiji. Bez dodatnih detalja također je kazao da će "hrvatska komponenta, a zasigurno i bošnjačka, biti okrenute takvim orijentacijama". Puhovski smatra da je Dodikova retorika dijelom posljedica narušenih političkih odnosa sa Zagrebom, te "hrvatskom komponentom" unutar BiH. "Izgleda da je dugogodišnja suradnja sa Hrvatskom demokratskom zajednicom (HDZ) BiH došla u ozbiljnu krizu. Ranije je to bilo tako da je u Predsjedništvu BiH neko od Dodikovih ljudi bio i hrvatski predstavnik, što je tjeralo hrvatsku komponentu u BiH na saradnju s Dodikom, pa onda i hrvatsku Vladu", navodi Puhovski. Kako dodaje, očigledno je da se ti odnosi mijenjaju, zbog čega Dodik sada traži nove narative i neprijatelje. "Očito je da Dodik više ne želi sarađivati s hrvatskom vladom, ili obrnuto – da hrvatske vlasti više ne žele s njim sarađivati, pa se odlučio na ovaj potez. A onda je, za svaki slučaj, u priču uveo i Albaniju i Kosovo", kaže Puhovski. Osim iz političkog miljea RS, nije bilo zvaničnih reakcija državnih institucija BiH koje bi saradnju Hrvatske, Albanije i Kosova označile kao sigurnosnu prijetnju. Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu, ocjenjuje da su Dodikove izjave dio svakodnevnog političkog diskursa kojim predstavnici poliitčkih stranaka nastoje ubrati političke poene. "Oružane snage BiH su i bošnjačke i srpske i hrvatske i bilo kakav aktivnost u regiji ne može to dovoditi u pitanje. Dodik vjerojatno želi da i ovime kaže da postoji problem Oružanih snaga kao jedinstvene sile, pa da se, ili razdavaju, ili da se stvara druga oružana sila, o kojoj je sanjao", kazao je. Kržalić je, također, stava da ne postoji realna prijetnja ni za Srbiju ni za BiH u postojećim sigurnosnim aranžmanima. Smatra da bi jačanje regionalne saradnje trebalo biti prioritet, ukoliko postoji stvarna zabrinutost za sigurnost. "Međutim, politički interesi idu u drugom pravcu, svako gleda vlastiti interes. Ako nije dio određenih dogovora, odmah ih predstavlja kao prijetnju. Problem je što među državama i dalje postoji nepovjerenje pa se saradnja često pogrešno predstavlja kao destabilizacija", kaže on. Tvrdnje o navodnoj ugroženosti RS Milorad Dodik koristi godinama, najčešće u kontekstu odnosa sa državnim institucijama i međunarodnim akterima. Tokom političke krize 2021. i 2022. najavljivao je povlačenje iz Oružane snage BiH i govorio o formiranju vojske RS, uz obrazloženje da je to potrebno radi "zaštite" entiteta. Jedinstvene Oružane snage BiH formirane su početkom 2006. godine, nakon reforme obrambenog sektora BiH i i prenosa nadležnosti u oblasti odbrane sa entitetskih na državni nivo. U sastavu Oružanih snaga BiH danas su i tri nacionalna puka koja slijede tradicije Armije RBiH, Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Vojske RS. Iz Vlade Hrvatske naveli su ranije za RSE da Deklaracija triju država ne stremi ka osnivanju nikakvog vojnog saveza, ističući da to, pored članstva u NATO-u, nije potreban. Hrvatska i Albanija su članice NATO-a, za razliku od Kosova, čiju nezavisnost, kao ni susjedna Srbija, Bosna i Hercegovina ne priznaje zbog protivljenja političara iz RS. Iako politički predstavnici RS zagovaraju vojnu neutralnost po uzoru na Srbiju, BiH surađuje sa NATO-om, a prošle godine je napravila korak ka članstvu usvajanjem Individualno prilagođenog partnerskog programa (ITPP). https://www.slobodnaevropa.org/a/dodik-suradnja-hrvastka-kosovo-albanija-prijetnja-rs/33733676.html https://www.slobodnaevropa.org/a/dodik-suradnja-hrvastka-kosovo-albanija-prijetnja-rs/33733676.html Thu, 16 Apr 2026 16:30:11 +0200 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Marija Augustinović, Milorad Milojević) Pet dana otkako je presudom obavezan da Radio-televiziji Bosne i Hercegovine isplati dio duga po osnovu RTV takse, entitetski emiter Republike Srpske ne otkriva na koji način će postupiti po presudi, nego najavljuje njenu reviziju. U pokušaju da izađe iz višegodišnje financijske krize, BHRT u desetak sudskih procesa potražuje više od 100 miliona maraka (oko 50 miliona eura) od entitetskog emitera RS. Prema presudi koju je nedavno donio Viši privredni sud u Banjaluci, Radio Televizija Republike Srpske (RTRS) dužna je, u roku od 30 dana, isplatiti dio duga u iznosu od 5,4 miliona maraka (oko 2,76 miliona eura). Saša Grabež, advokat RTRS-a u ovom postupku, kazao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da nema informaciju o tome da li će RTRS provesti presudu, ali je najavio da će od Vrhovnog suda RS-a zatražiti njenu reviziju. Spor je pokrenut jer BHRT godinama ne dobija dio prihoda od RTV takse, iako zakon propisuje da entitetski emiteri dio prikupljenih sredstava uplaćuju na račun državnog emitera. Dugotrajni sudski procesi Programska direktorica BHRT-a Neda Tadić kaže za RSE da se presuda banjalučkog Višeg privrednog suda odnosi na novac od RTV takse, naplaćen na teritoriji RS za nekoliko mjeseci 2020. "Ovo je prva drugostepena presuda u našu korist. Imamo još dvije prvostepene i čekamo narednu instancu. Tužili smo parcijalno, pustimo da se dug akumulira i onda tužimo. Sve su to procesi koji traju godinama i pitanje je kada ćemo konačno naplatiti kompletan dug", kazala jeza RSE. Problem financiranja BHRT-a traje već godinama zbog čega se gomilaju dugovi prema zaposlenima, dobavljačima i Evropskoj radiodifuznoj uniji. Tadić upozorava da su presude koje su donesene u korist BHRT-a značajan pomak, ali da same po sebi ne znače i brzu naplatu duga. "Sve su to procesi koji traju godinama. Ne smijemo se previše oslanjati na epilog presuda i potrebno nam je hitno rješenje", kazala je. U Bosni i Hercegovini postoje tri javna emitera – BHRT, RTV Federacije BiH i RTRS. Svako domaćinstvo ili firma koje posjeduje radijski ili televizijski prijemnik dužno je plaćati mjesečnu taksu od 7,5 maraka, (oko četiri eura) prema Zakonu o javnom RTV sistemu BiH. Zakon propisuje da entitetski emiteri dio sredstava od RTV takse, koji prikupe na svojoj teritoriji, uplaćuju na račun BHRT-a. No, taj model u praksi nikada nije u potpunosti zaživio. BHRT od 2017. godine ne dobija novac od RTRS-a, što je dovelo do dugogodišnjih sporova i financijskih problema. Ustavni sud BiH je u martu prošle godine potvrdio zakonsko pravo BHRT-a na dio RTV takse prikupljene u RS. Time je poništio ranije presude nižih sudova u tom entitetu koje su bile u korist RTRS-a, te naložio ponavljanje postupaka pred sudovima u Banjaluci. Nakon toga, Vrhovni sud RS donio je rješenja u dva postupka koja potvrđuju pravo BHRT-a na sredstva od RTV takse, stavljajući tačku na spor sa RTRS-om po pitanju naplate i raspodjele sredstava. U skladu sa ovom odlukom, naloženo je ponavljanje sudskih postupaka pred nižestepenim sudovima u Banjaluci, uz obavezu dosljedne primjene pravnih stavova iz presude Ustavnog suda BiH. Prinudna naplata?Iz RTRS-a nisu odgovorili na upit za razgovor sa RSE o tome da li će, i na koji način, isplatiti dugovanja državnoj radio televiziji. Advokat Grabež, pak, ističe da je stav te medijske kuće "da je BHRT od usvajanja Zakona bio nesavjestan i da to u presudi nije cijenio Viši privredni sud u Banjaluci". U slučaju da RTRS ne ispoštuje pravosnažnu presudu u predviđenom roku, BHRT najavljuje pokretanje izvršnog postupka, koji bi mogao uključivati blokadu računa i prinudnu naplatu. Tadić ističe da zahtjev za reviziju presude ne bi smio odložiti njeno provođenje. "S obzirom na to da je RTRS, sada i de facto, nezakonito zadržao oko 105 miliona maraka koji su trebali biti proslijeđeni BHRT-u, ne bi trebalo da su u financijskim problemima i da nemaju novca na računu. No, koliko će oni odlagati, ne možemo znati", kazala je. Prema javno objavljenom izvještaju o radu RTRS-a za 2024. godinu, prihodi RTRS-a, koji ima više od 600 zaposlenih, iznosili su 33,17 miliona maraka (oko 17 miliona eura), od čega je 20,26 miliona maraka (oko 10 miliona eura) ostvareno od RTV takse. Obraćajući se Skupštini RS-a, generalna direktorica RTRS-a Dijana Milanković izjavila je da je entitetski emiter zavrđio 2024. godinu sa neto dobiti od nešto više od 28.000 maraka (oko 14 hiljada eura). Probleme u naplati i raspodjeli takse, te sudske sporove, označila je kao jedan od ključnih izazova u poslovanju. Također je ustvrdila da RTRS nije odgovoran za zastoje u funkcioniranju sistema javnih RTV servisa u BiH, navodeći da godišnje izdvaja oko dva miliona maraka (oko milion eura) za naplatu RTV takse. Zahtjevi za pomoćNa BHRT-u je zaposleno oko 780 osoba. Zbog stanja u kojem se nalazi, nekoliko puta su protestovali, a krajem februara privremeno su prekinuli i program. Od Parlamenta i Vijeća ministara BiH traže kredit od 100 miliona maraka (oko 50 miliona eura) koji bi bio vraćen nakon okončanja sporova s RTRS-om. Jedan od zahtjeva je i dodatnih 25 miliona maraka (oko 12,5 miliona eura) iz viška prihoda Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) za izmirenje obaveza prema EBU i izvršnim sudskim presudama. Međutim, predstavnici Republike Srpske u državnim institucijama blokiraju ove inicijative. Tadić ističe da je, zbog problema u poslovanju i ugroženosti BHRT-a, potrebna hitna reakcija vlasti. "Sudski procesi koji godina traju i pitanje je kada će BHRT konačno naplatiti kompletan dug. Može se desiti i situacija da dođemo u prinudnu naplatu, a da novca nema na računu. Bojim se da nam vrijeme za izvršenje i okončanje ostalih procesa ne ide na ruku", kazala je. Upozoravajući na moguće gašenje BHRT-a, nekoliko organizacija zatražilo je prije nekoliko dana od visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta da iskoristi Bonske ovlasti i nametne rješenje koje će omogućiti funkcioniranje državnog javnog servisa. Neometano funkcionisanje BHRT-a jedan je od 14 ključnih uvjeta na putu BiH prema pridruživanju Evropskoj uniji. https://www.slobodnaevropa.org/a/bhrt-rtrs-rtv-taksa-presuda-dug-bih-bosna-hercegovina-javni-servis/33732097.html https://www.slobodnaevropa.org/a/bhrt-rtrs-rtv-taksa-presuda-dug-bih-bosna-hercegovina-javni-servis/33732097.html Wed, 15 Apr 2026 07:15:00 +0200 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Marija Augustinović, Milorad Milojević) Politički zaokret u Mađarskoj nakon izbornog poraza Viktora Orbana otvara i pitanje u odnosima te države sa bosanskohercegovačkim entitetom Republika Srpska. Dok su prethodne godine bile obilježene intenzivnim političkim i ekonomskim vezama između Orbana i Milorada Dodika, lidera vladajuće stranke Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), nova politička realnost u Budimpešti nameće pitanje – da li će ti odnosi opstati ili slijedi zaokret. Iz stranke Tisa (Tisza), čiji je lider Peter Mađar (Magyar), pobjednik na mađarskim izborima, nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o tome kako će izgledati dalja saradnja sa Republikom Srpskom (RS), te da li će doći do revizije utrošenog novca i potpisanih projekata. No, analitičari ističu kako je izvjesno da se nastavak saradnje teško može očekivati, te upozoravaju, kako bi se određeni dogovori mogli naći i pod istragom, nakon što bude uspostavljena nova mađarska Vlada. Šta kažu u RS?RS je u posljednjih pet godina od Mađarske dobila oko 170 miliona evra, što kroz kredite od 140 miliona evra iz mađarske državne Izvozno-uvozne banke (EXIM), što kroz podršku privrednicima u tom entitetu. Komentarišući projekte RS i Mađarske, Milorad Dodik, predsjednik SNSD, izjavi je 14. aprila da su svi dogovoreni sa vladom Orbana i da su u značajnom obimu već realizovani. Kako je rekao, ukoliko dođe do prekida, "to će biti jednostrani prekid sa mađarske strane". Tokom proteklih godina, za vlasti RS, Orban nije bio samo politički saveznik, već i ključni finansijski oslonac u trenucima kada su zapadne zemlje zatvarale vrata. Prijateljstvo Orbana i Dodika podrazumijevalo je političku zaštitu, blokiranje sankcija EU, kao i podršku antiustavnim aktivnostima Dodikove vlasti. Za razliku od klasičnih bilateralnih odnosa koje Mađarska ima s drugim državama Zapadnog Balkana, saradnja sa RS odvijala se mimo učešća državnih institucija Bosne i Hercegovine. Mađarski projekti u RS 'moguće pod istragom'Za Srđana Traljića iz Transparency Internationala u BiH, posebnu pažnju privlači "netransparentan i tajni" ulazak mađarskih kompanija u energetski sektor u RS. On smatra kako bi mađarski aranžmani u RS mogli biti među prvim predmetima ozbiljnijih revizija nove vlasti u Budimpešti. "Ovdje ne govorimo o standardnim finansijskim aranžmanima kakve imate s međunarodnim finansijskim institucijama, gdje postoje jasna pravila, kontrole i mehanizmi nadzora. Ovo su bili politički dogovoreni aranžmani između dvije vlasti, a to je upravo ono što nova mađarska vlast najavljuje da želi razmontirati", kaže Traljić. Podsjeća da je pomoć iz Mađarske dolazila u trenutku kada je RS imala ozbiljnih problema s pristupom novcu zbog sankcija i slabog interesovanja zapadnih kreditora. "Mađarska je kroz kredite obezbjeđivala sredstva ključna za održavanje finansijske stabilnosti RS. To je bio jedan pravac saradnje. Drugi, daleko problematičniji, jesu projekti koji su realizovani ili najavljeni bez javnih tendera i transparentnih procedura", ističe Traljić. Kao najilustrativniji primjer navodi projekat solarne elektrane "Trebinje 1", koju je Elektroprivreda RS još prije nekoliko godina tajnim ugovorom predala mađarskom investitoru. "Elektroprivreda je osnovala novo preduzeće, koncesija je prebačena na njega, a onda je to preduzeće prodato mađarskom investitoru. Investitor se kasnije povukao zbog finansijskih problema, ušao je novi subjekt bez ikakvog ozbiljnog kapitala, a riječ je o projektu vrijednom oko 100 miliona maraka. To su upravo obrasci koji su ranije završavali arbitražama i milionskim odštetama koje plaćaju građani", upozorio je Traljić. Sličnog je mišljenja i politolog Adnan Huskić, koji ističe da bi najavljena saradnja novih mađarskih vlasti sa Kancelarijom evropskog tužioca, mogla "češljati" i projekte provedene sa RS. "Suradnja s Uredom evropskog tužioca znači i ispitivanje projekata izvan Mađarske, uključujući i one u Bosni i Hercegovini. Posebno će se gledati projekti između vlasti u Republici Srpskoj, tačnije jedne osobe, Milorada Dodika i Viktora Orbana. To je neminovnost s kojom će se vlasti u RS morati suočiti", kaže Huskić za RSE. Prema njegovim riječima, Bosna i Hercegovina vjerovatno neće biti u fokusu nove mađarske vanjske politike, ali bi dosadašnja saradnja s RS mogla postati predmet provjera upravo zbog načina na koji je uspostavljena. "Ne očekujem da će Mađarska ubuduće posvećivati posebnu političku pažnju BiH. Prioriteti će biti odnosi s partnerima u EU i NATO, ali i unutrašnja borba protiv korupcije, partikulacije i nelegalnih tokova novca. A to direktno otvara pitanje projekata koji su rađeni politički, a ne institucionalno", ističe. Huskić podsjeća da takve revizije ne znače automatsko gašenje svih projekata, ali znače kraj dosadašnje prakse. "Ako se pokaže da su pojedini projekti rađeni u korist nekome, mimo procedura ili bez stvarne ekonomske logike, sasvim je logično da se od njih odustane. Ako su projekti zdravi i u interesu Mađarske, ne vidim razlog da ne opstanu", rekao je Huskić. Ključna promjena je, dodaje, u tome što se više neće podrazumijevati "politička izuzetnost" RS-a u odnosu na ostatak BiH. Kako je došlo do jačanja saradnje Mađarske i RS?Odnosi između Mađarske i BiH promijenili su se nakon 2019. godine, kada su uspostavljeni direktni politički kontakti između mađarskog premijera Viktora Orbana i Milorada Dodika, lidera vladajućeg SNSD. Dotad su se mađarski zvaničnici, uglavnom, sastajali s predstavnicima državnih institucija. Mađarska se 2021. godine u EU institucijama usprotivila sankcionisanju Dodika zbog narušavanja stabilnosti BiH i protuustavnog djelovanja, a 2024. godine je bila jedina članica EU koja je u Generalnoj skupštini UN glasala protiv rezolucije o genocidu u Srebrenici. Mađarske vlasti su tokom 2024. godine najavile da će njihove kompanije preuzeti realizaciju infrastrukturnih i energetskih projekata u RS od kojih je Njemačka odustala, navodeći kao razlog antiustavne i secesionističke poteze vlasti RS. Riječ je o projektima poput vjetroelektrane "Hrgud", postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda u Gradišci i energetskih investicija na jugu BiH, ukupne vrijednosti oko 140 miliona evra. Iako su ti dogovori zvanično predstavljeni kao zamjena za njemačko povlačenje, većina projekata do danas nije ušla u fazu konkretne realizacije. U 2025. godini proširena je i bezbjednosna saradnja, uključujući potpisivanje memoranduma o saradnji policijskih agencija, uz zajedničku vježbu mađarskih specijalnih jedinica i MUP RS. Takav politički angažman dodatno je učvrstio percepciju "posebnih veza" između Budimpešte i Banjaluke, dok su istovremeno odnosi Mađarske s državnim institucijama BiH ostali ograničeni. Godišnja robna razmjena između Mađarske i Bosne i Hercegovine iznosi oko 700 miliona evra, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH. https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-bosna-hercegovina-rs-madjarska-dodik-orban-istrage-projekti-investicije-veze/33732109.html https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-bosna-hercegovina-rs-madjarska-dodik-orban-istrage-projekti-investicije-veze/33732109.html Tue, 14 Apr 2026 17:12:44 +0200 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Milorad Milojević) NATO i Kancelarija visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR), odgovarajući na upit Radija Slobodna Evropa, poslali su jasnu poruku vlastima u Bosni i Hercegovini da opstrukcije u knjiženju perspektivne vojne imovine predstavljaju ozbiljno kršenje ustavnog poretka i prepreku na evroatlantskom putu zemlje. Dok OHR upozorava da je riječ o "utvrđenoj pravnoj činjenici, a ne političkom pitanju", iz NATO-a poručuju da rješavanje vojne imovine ostaje ključni dio reformi koje BiH mora ispuniti na putu ka članstvu u Savezu. NATO je, još 2010. godine, postavio knjiženje vojne imovine kao jedan od ključnih uslova za dalji napredak BiH u članstvu u Alijansi. Riječ je o oko 60 vojnih lokacija koje koriste Oružane snage BiH- kasarnama, skladištima, poligonima i aerodromima, čiji pravni status ni danas nije u potpunosti riješen. Iz Ministarstva odbrane Bosne i Hercegovine nije odgovoreno na upit RSE koliko je vojne imovine do danas knjiženo u vlasništvo države, te zašto taj proces još nije okončan. Perspektivna vojna imovina podrazumijeva pokretnu i nepokretnu imovinu koju koriste Oružane snage Bosne i Hercegovine za izvršavanje svojih ustavnih i zakonskih nadležnosti. Lista te imovine utvrđena je odlukama Predsjedništva BiH, koje je prema Ustavu vrhovni komandant Oružanih snaga. Šta kaže OHR?"U skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine, Sporazumom o sukcesiji bivše SFRJ, Zakonom o odbrani Bosne i Hercegovine i relevantnim odlukama Predsjedništva Bosne i Hercegovine, perspektivna vojna imovina predstavlja državnu imovinu u isključivom vlasništvu države Bosne i Hercegovine i kao takva mora biti propisno uknjižena u nadležnim javnim registrima", naveli su iz OHR-a u odgovoru RSE. Povod za reakciju OHR a je izjava Milorada Dodika, lidera Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), vladajuće stranke u bh. entitetu Republika Srpska koji godinama opstruše ovaj proces. Dodik je prošle sedmice izjavio da "vojna imovina pripada entitetima", te da može biti samo "ustupljena na korištenje" Oružanim snagama BiH, te nakon prestanka korištenja "vraćena" Republici Srpskoj. Šta kaže NATO?Iz sjevernoatlantsog saveza (NATO) navode da "pitanje vojne imovine ostaje dio šireg reformskog procesa na koji su se obavezale domaće vlasti". "Odbrambena imovina je jedna od oblasti u kojoj su se zvaničnici Bosne i Hercegovine obavezali da ostvare napredak, kao dio dugotrajnog procesa reforme odbrane", navodi se u odgovoru koji je dostavio zvaničnik NATO-a. Iz Saveza ističu da će nastaviti pružati podršku reformskim naporima BiH, te da "neće dozvoliti nastanak sigurnosnog vakuuma niti ugrožavanje teško stečenog mira". Inače, aktivacija Akcionog plana za članstvo (MAP) za BiH ranije je bila uslovljena napretkom u rješavanju pitanja perspektivne vojne imovine, odnosno njenim upisom na državu. Iako je NATO u međuvremenu omogućio aktivaciju MAP-a bez potpunog rješenja tog pitanja, knjiženje vojne imovine i dalje ostaje dio šireg seta reformi koje Savez očekuje od vlasti BiH u procesu euroatlantskih integracija. 'Rješenje postojalo, ali je proces zaustavljen'Bivša ministrica odbrane BiH Marina Pendeš podsjeća da je Ministarstvo odbrane, sa komisijom koju je imenovao Savjet ministara BiH, ranije pripremilo prijedlog za rješavanje pitanja perspektivne i neperspektivne vojne imovine. Komisija je trebalo da pripremi zakon o državnoj imovini, ali politička saglasnost o tom pitanju nikada nije postignuta, dodaje Pendeš. "Suština je da se nađe rješenje, jer je izuzetno važno da se imovina može uknjižiti, između ostalog, i zbog revizorskih izvještaja. Ministarstvo odbrane nikada ne može dobiti pozitivno mišljenje revizije dok se pitanje knjiženja perspektivne i neperspektivne vojne imovine ne riješi", kaže Pendeš za RSE. Šta je prethodilo izuzeću perspektivne vojne imovine?Visoki predstavnik u BIH je 2006. godine iz odluke o zabrani raspolaganja državnom imovinom izuzeo perspektivnu vojnu imovinu, kako bi se ona odmah mogla knjižiti na državu. Zakon o odbrani BiH predvidio je da državno Ministarstvo odbrane od 1. januara 2006. preuzme pravo posjeda nad imovinom potrebnom za funkcionisanje Oružanih snaga. Predsjedništvo BiH, kao vrhovni komandant Oružanih snaga, kroz nekoliko odluka je utvrdilo raspored, strukturu i lokacije Oružanih snaga, te sastavilo spisak od 63 lokacije perspektivne vojne imovine. Kasnije je taj broj smanjen na 57. Skoro dvije decenije kasnije od početka tog procesa, Kancelarija za reviziju institucija BiH u izvještaju o radu Ministarstva odbrane BiH za 2024. godinu utvrdila je propuste kada je riječ o procesu knjiženja nepokretne perspektivne vojne imovine na državu. Zbog neriješenog pravnog statusa, kako se ističe u izvještaju, revizori su upozorili da "nepokretna perspektivna vojna imovina nije evidentirana u poslovnim knjigama", iako se aktivno koristi i održava. https://www.slobodnaevropa.org/a/vojna-imovina-bih-nato-ohr/33726011.html https://www.slobodnaevropa.org/a/vojna-imovina-bih-nato-ohr/33726011.html Mon, 06 Apr 2026 17:09:03 +0200 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Milorad Milojević) U Bosni i Hercegovini početkom 2026. godine registrovano je više od 372.000 komada legalnog oružja u rukama civila. To je rast za oko 90.000 komada u odnosu na 2020. godinu, prema najnovijem izvještaju Koordinacijskog odbora za kontrolu malog oružja i lakog naoružanja pri Ministarstvu bezbjednosti BiH. Proces legalnog naoružavanja se nastavio i u ovoj godini. Banjalučanin (ime poznato redakciji) za Radio Slobodna Evropa kaže kako želi legalno nabaviti lični pištolj "zbog sopstvene sigurnosti". "Sve je više nepredvidivih situacija i ljudi koji impulsivno reaguju, a sve manje onih koji imaju takta. Zato želim legalno oružje, da se osjećam sigurnije", kaže on. Još jedan stanovnik Banjaluke (ime poznato redakciji RSE) ističe kako razmišlja o nabavci pištolja za "svoju i sigurnost porodice". "U mom slučaju, razlog je posao kojim se bavim, ponekad se osjećam nesigurno i zato razmišljam o nabavci legalnog oružja", navodi. Stručnjaci za RSE ocjenjuju da ovakve izjave oslikavaju atmosferu u zemlji u kojoj se broj komada oružja ubrzano povećava, zbog čega je potrebno jedinstveno urediti pitanje kontrole oružja i ko ga može posjedovati. Iz Ministarstva bezbjednosti BiH su za Radio Slobodna Evropa dostavili zbirne statističke podatke, ali bez komentara o značajnom rastu legalnog naoružavanja u Bosni i Hercegovini. Izostao je i odgovor na pitanje o strukturi tog oružja - koliko se odnosi na lično naoružanje, poput pištolja i revolvera, a koliko na lovačko i sportsko oružje. BiH nema jedinstvenu regulaciju kontrole civilnog naoružanja u zemlji. Pravila o nabavci oružja u Bosni i Hercegovini definisana su kroz 12 zasebnih zakona, na nivou entiteta, kantona u Federaciji BiH i Brčko distrikta. Zašto građani nabavljaju oružje?Safet Mušić, ekspert za sigurnost za RSE ističe da se u posljednjih pet godina radi o "drastičnom" rastu legalnog oružja kod građana, što "jasno odražava rastući strah i nepovjerenje u institucije". "Atmosfera političkih tenzija, zapaljiva retorika i priče o mogućim sukobima stvaraju osjećaj nesigurnosti. Građani zato misle da su sigurniji ako imaju pištolj ili drugo oružje", kaže Mušić. Upozorava da takav trend predstavlja ozbiljan rizik, jer "više oružja u domovima znači veće šanse za porodično nasilje, sukobe, incidente u afektu, samoubistva i nesreće". Prema njegovim riječima, iako je oko 370.000 komada oružja u BiH formalno registrovano, sistem nadzora je slab. "BiH nema jedinstvenu evidenciju, nego više od deset različitih sistema. Policijske agencije često nemaju potpune ni usklađene podatke. Građani u različitim dijelovima zemlje ne podliježu istim pravilima. Negdje su kriteriji stroži, negdje blaži, što otvara prostor za zloupotrebe", kaže Mušić, dodajući da je neophodno uvesti jedinstvenu državnu regulaciju i centralnu bazu podataka. Mušić naglašava i da visok nivo naoružanosti proizlazi iz ratnog naslijeđa i dugotrajnog osjećaja nesigurnosti, ističući kako BiH sa 11 do 12 komada legalnog oružja na 100 stanovnika spada među najnaoružanije zemlje Evrope. Najčešće se, po njegovom saznanju, kupuju pištolji i revolveri, pa onda lovačko naoružanje. Koji su uslovi za nabavku legalnog oružja?Propisi za nabavku oružja se razlikuju od kantona do kantona unutar bh. entiteta Federacija BiH, ali i između dva entiteta. Ipak, imaju jednu zajedničku karakteristiku- svi moraju proći provjeru policije. Osoba koja želi nabaviti pištolj ili pušku mora, u pravilu imati navršenih 21 godinu. Ovo pravilo se ne odnosi na lovce, sportiste ili određene službenike, koji dozvolu mogu dobiti sa 18 godina. Potrebno je navesti opravdan razlog, na primjer radi "lične bezbjednosti", lov ili sportsko streljaštvo. Svako ko nabavlja oružje mora proći i provjeru policije, ne smije imati krivičnu evidenciju i mora dobiti i zdravstvenu potvrdu. Treba dokazati da posjeduje siguran sef ili ormar za čuvanje oružja, te pokazati osnovno tehničko znanje i vještine rukovanja oružjem. Lovci imaju najstrože obaveze- ispit, pripravnički staž i odobrenje MUP-a. "Kupovina lovačke puške u Bosni i Hercegovini zahtijeva članstvo u lovačkom društvu, jednogodišnji pripravnički staž bez oružja, položen lovački ispit, ljekarsko uvjerenje i odobrenje policije", rekao je za RSE Denis Raič, predsjednik Lovačkog društva "Tetrijeb" iz Kupresa. Nakon učlanjenja, budući lovac prolazi obuku, polaže ispit i podnosi zahtjev MUP-u za nabavku oružja, pri čemu policija provjerava članstvo, ispit i eventualne sudske postupke. "Za pištolj je procedura slična, ali bez članstva u udruženju, uz dozvolu za držanje u kući ili nošenje. Oružje mora biti sigurno pohranjeno", kazao je Raič. Oružje se može kupiti i od drugog vlasnika, ali uz prethodnu dozvolu policije. "Za kupnju oružja se pita isključivo MUP", naglasio je. U BiH djeluju četiri lovačka saveza u Sarajevu, Banjaluci, Tuzli i Mostaru. Godišnje članstvo košta oko 80 evra, lovački ispit 50 evra, a ljekarsko uvjerenje, takse i oružani list oko 200 evra. Puške i pištolji koštaju od 150 do 4.300 evra, dok poluautomatske puške (za sportska udruženja) koštaju od 1.200 do 3.400 evra. Metak košta od 0,5 do 1,5 evra. Dokle je stigao proces usklađivanja sa EU?U izvještaju Koordinacionog tijela za kontrolu lakog oružja se navodi da BiH provodi opsežan proces harmonizacije, čak, 12 različitih zakona o oružju sa Direktivom EU 2021/555. Usklađivanje obuhvata definicije i kategorizaciju oružja, trajanje oružnih listova, krivične i prekršajne odredbe, postupke onesposobljavanja oružja te uvođenje elektronskih evidencija. Navodi se kako je radna skupina izradila usaglašene preporuke koje kantoni i entiteti trebaju primijeniti pri izradi novih zakona ili izmjena postojećih propisa. U entitetu Republika Srpska, takođe, se, prema navodima u Izvještaju, priprema novi zakon o oružju, koji će biti u potpunosti usklađen sa zahtjevima EU. Ministar unutrašnjih poslova Federacije BiH, Ramo Isak, za RSE potvrđuje da se priprema novi zakon i u tom bh. entitetu koji bi trebao ujednačiti praksu u 10 kantona. "U Federaciji BiH kantoni su nadležni za ovu oblast i svaki ima svoje evidencije. Mi na nivou Federacije zato i nemamo jednu objedinjenu informaciju. Novi zakon treba da donese centralnu bazu podataka i identične propise u svim kantonima", rekao je Isak. Na pitanje o broju oružja u rukama građana, Isak kaže kako to ne može komentarisati, jer "nema potpune parametre". Istovremeno, zamjenik ministra odbrane BiH Slaven Galić za RSE je, odgovarajući na upit o količini oružja, rekao kako to jeste "sigurnosni problem", te da "treba raditi na tome da se rizici smanje". U Bosni i Hercegovini je u periodu od 2021. do 2025. godine zabilježen značajan uvoz oružja. Prema zvaničnim podacima, uvezeno je više od sedam i po miliona evra u pištoljima i revolverima, dok je vrijednost uvezenih lovačkih pušaka, sačmarica i sličnog oružja premašila čak 14,5 miliona eura. Na tržištu dominira oružje iz Turske, Češke, Hrvatske, Italije i Austrije. https://www.slobodnaevropa.org/a/civili-bih-oruzje/33722208.html https://www.slobodnaevropa.org/a/civili-bih-oruzje/33722208.html Wed, 01 Apr 2026 14:00:20 +0200 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Milorad Milojević, Predrag Zvijerac) Oko 38 evra. Za toliko bi trebala biti povećana plata od aprila ove godine medicinskoj sestri koja je zaposlena u Banjaluci (ime i prezime poznato redakciji). Prijedlog je to Vlade Republike Srpske koji je stigao nekoliko mjeseci uoči opštih izbora u Bosni i Hercegovini. Iako, kako kaže, tih pet posto će dobro doći, ali nije dovoljno. "To nije iznos koji može da pokrije poskupljenja koja se očekuju već tokom proljeća", kaže ova medicinska sestra, čija je trenutno plata oko 750 evra. Objašnjava da je u njenoj porodici već sada teško ispratiti rast cijena, te da dodatnih 38 evra na platu, "može biti tek dovoljno za jedan porodični ručak". "Sve poskupljuje, i to mnogo brže nego što rastu plate. Ljudi vide tih par desetina maraka, ali kad se saberu računi, prehrana, naročito sada gorivo, troškovi vrtića….tih pet odsto se jednostavno izgubi", dodaje. Povećanje plate od pet odsto, što je prijedlog vladajuće strukture koju predvodi Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, trebalo bi da dobije 74.000 osoba koji se finansiraju iz entitetskog budžeta, od ukupno 109.000 koji rade u javnom sektoru. Uoči ove odluke, Republika Srpska se 26. marta zadužila za 500 miliona evra na Londonskoj berzi, odakle će se dijelom i omogućiti povećanje plata. Šta predviđaju zakonske izmjene?Prema predloženim zakonskim izmjenama predviđeno je povećanje plata budžetskim korisnicima u iznosu od pet odsto, dok se koeficijenti zaposlenih u Ministarstvu unutrašnjih poslova povećavaju za 10 odsto. U Vladi RS kažu da će ovo povećanje plata budžet koštati svaki mjesec oko 34 miliona evra. U obrazloženju mjera navodi se da se radi o potezu kojim se želi poboljšati ekonomski položaj zaposlenih u javnom sektoru i zadržati finansijska stabilnost budžetskih fondova. Plate se, osim policiji, povećavaju i zaposlenima u pravosuđu, zdravstvu, kulturi, osnovnim, srednjim školama i đačkim domovima, organima uprave, te u oblasti visokog obrazovanja i studentskog standarda. Premijer Republike Srpske Savo Minić izjavio je kako se radi o prvom povećanju u ovoj godini. "U prvom krugu ići ćemo sa ovim povećanjem, s tim što će, kada je riječ o oblasti zdravstva, tu biti povećanje od tri, pet i sedam odsto, kako bi se došlo do onoga što su nam predstavnici sindikata tražili", pojasnio je Minić novinarima 27. marta. Sindikati traže veće povećanjeVećina sindikata u RS nisu zadovoljni sa povećanjem plata od pet odsto. Oni traže da ono iznosi minimalno 10 odsto. Među nezadovoljnima najglasniji su u sindikatu zdravstvenih radnika. "Naravno da niko od nas nije zadovoljan s tim pet odsto, i rekli smo da će ovo izazvati još veći gnjev i revolt ljudi. Bolje da nam ne daju ništa nego tih pet odsto. Maksimalna plata medicinske sestre ispadne 1.340 maraka, ali kad se oduzme topli obrok i regres - to je oko 1.100 maraka. Kod doktora je oko 2.900, ali i tu se u prosjek ubacuje sve i svašta", kaže za Radio Slobodna Evropa Jovica Mišić, predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS. Povećanje od pet posto, kaže Mišić, u realnom iznosu znači "oko stotinu maraka", što smatra beznačajnim u poređenju s troškovima života. Posebno se, ističe, protivi ideji da se plate povećavaju zaduživanjem. "Naravno da ja nisam za to da bi se neko zaduživao da bi povećao platu. A i ovo zaduženje nije za plate, nego da se vraćaju neki raniji krediti", kaže on i dodaje kako će organi sindikata u toku ove sedmice zauzeti stav o povišici. Nezadovoljni su i u Savezu sindikata Republike Srpske. Goran Stanković, predsjednik sindikata je, nakon sastanka sa entitetskim premijerom 27. marta, naveo kako su očekivali veći rast plata, usljed "inflacije, porasta troškova života, te rasta cijena osnovnih životnih namirnica". "Očekivali smo povećanje plate za najmanje 10 odsto", rekao je Stanković. Sindikati su već najavili razgovore sa Vladom RS o drugom povećanju u ovoj godini, koje je planirano, po njihovim riječima, tokom jula ili avgusta. Novi dug i veće plate kao 'predizborna strategija'Politički analitičar Mladen Bubonjić ocijenjuje za RSE da su najave povećanja plata i nova zaduženja Republike Srpske dio predizborne strategije vlasti, s ciljem očuvanja socijalnog mira i jačanja političkog rejtinga u izbornoj godini. Bubonjić smatra da je baza zaposlenih u javnom sektoru i dalje najpouzdaniji oslonac vlasti. "Zaposleni u javnom sektoru svakako jesu najvjerovatniji glasači u ovoj situaciji. To je baza na koju vlast računa godinama", naveo je. Dodaje da se takve mjere tradicionalno pojačavaju u predizbornom periodu, jer vlast njima jača podršku unutar svoje glasačke baze. "To što se dešava u izbornoj godini samo dodatno podiže njihov politički rejting. To se dešavalo više puta. A ko će snositi troškove, to je poznato, ili kroz nova zaduživanja, ili kroz odlaganje investicija u ono što bi trebalo biti prioritet", kaže on, ističući da se najmanje ulaže u razvojne i infrastrukturne projekte. Slično mišljenje iznosi i ekonomista Marko Đogo, koji smatra da je teško odvojiti trenutne odluke o povećanju plata od predizborne dinamike. "Ovo što se sad dešava je očito da je vlast RS, zahvaljujući nekom političkom dogovoru, dobila pristup međunarodnom tržištu kapitala. I ovo je jedna vrsta populističke mjere koja će njima donijeti određen broj glasova", kaže Đogo. Podsjeća da takvi potezi nisu novi i da su se slične politike primjenjivale nakon izbora 2014. godine, kada je vlast tijesno zadržala mandat. "Kada je 2014. godine vlast skoro izgubila izbore nakon godina mjera štednje, nakon toga kreće populistička politika zasnovana na povećanju minimalne plate. Kod nas je u zadnjih par godina minimalna plata skočila 50 odsto", navodi on. Prema riječima ekonomiste Admira Čavalića novo zaduženje RS predstavlja "ozbiljan rizik za javne finansije i kvalitet javnih usluga", ističući da vlast "kupuje socijalni mir u izbornoj godini", umjesto da ulaže u razvoj. "Povećanje plata nije rezultat nikakvog ekonomskog rasta, jer se ništa prirodno nije desilo što bi opravdalo rast primanja u javnom sektoru. Ovo je isključivo posljedica činjenice da je izborna godina", rekao je Čavalić. Naglašava da novac nije obezbijeđen iz budžetskih ušteda, već novim zaduženjem. "To je tzv. glupi dug. Umjesto da se zadužujete za infrastrukturu i razvojne projekte, vi uzimate novi dug da biste vratili stari i kreirali privid stabilnosti", kaže on za Radio Slobodna Evropa. Kolika je kamata za novo zaduženje?Kamata na novo zaduženje na Londonskoj berzi iznosiće više od 150 miliona evra. Kredit od 500 miliona dospijeva u aprilu 2031.godine, sa godišnjom kamatom od 6,25 odsto. To godišnje košta nešto više od 31. milion evra. Veći dio novog zaduženja će otići na otplatu 300 miliona evra glavnice po međunarodnom zaduženju iz 2021. godine. Čak petina ovogodišnjeg budžeta RS zasniva se na novim zaduženjima, koje bi trebalo da iznosi više od 850 miliona evra. https://www.slobodnaevropa.org/a/republika-srpska-kredit-javni-sektor/33719898.html https://www.slobodnaevropa.org/a/republika-srpska-kredit-javni-sektor/33719898.html Mon, 30 Mar 2026 14:44:00 +0200 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Milorad Milojević) Sarajevska Hagada kao poveznica svih naroda koji žive u Bosni i Hercegovini. Tim riječima Sven Alkalaj, bosanskohercegovački ambasador u Sjedinjenim Američkim Državama opisuje jevrejsku obrednu knjigu iz 14. vijeka koja sadrži biblijske priče, molitve i psalme vezane za praznik Pesah, posvećen oslobođenju Jevreja od egipatskog ropstva. Radi se o rukopisu koji je ispisan na pažljivo obrađenoj i istančanoj koži, u periodu kada papir još nije bio u masovnoj upotrebi. Knjiga je preživjela progon iz Španije, inkviziciju, dva svjetska i posljednji rat u Bosni i Hercegovini, a promovisana je američkoj publici 24. marta u Capitol Hillu, u Vašingtonu, sjedištu zakonodavne vlasti Sjedinjenih Američkih Država, u povodu ovog jevrejskog praznika. Sarajevska Hagada je predstavljena kao primjer naslijeđa koje povezuje, a ne razdvaja, kaže Alkalaj za Radio Slobodna Evropa (RSE). "Nije riječ samo o vjeri, nego i o hrabrosti svih onih koji su branili slobodu Bosne i Hercegovine. Tako danas možemo predstavljati Sarajevsku Hagadu kao vrhunac koegzistencije i suživota naroda koji žive na prostoru Bosne i Hercegovine. Ne treba da govorimo o mržnji jednih prema drugima, o rušenju bogomolja ili krađama iz njih. Mislim da smo u fazi da Sarajevska Hagada bude poveznica svih naroda u BiH. To je osnovna ideja, bez ikakve političke konotacije prema današnjem geopolitičkom stanju u svijetu", kaže Alkalaj za RSE. Simbolika Sarajevske Hagade predstavljena je brojnim zvanicama, uključujući američke kongresmene, predstavnike institucija i organizacija, kao i goste iz regiona. Događaju su prisustvovali i Denis Bećirević, predsjedavajući Predsjedništva BiH, te Elmedin Konaković, državni ministar vanjskih poslova. Hagada se nalazi u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu koji je otkupio 1894. godine od Josefa Cohena. Čuva se u posebno opremljenim uslovima. Hagada 'vrhunac' suživota naroda u BiHAmbasador BiH u SAD-u Sven Alkalaj izjavio je za Radio Slobodna Evropa kako promocija nije bila politički događaj, već skup sa porukama univerzalnih ljudskih vrijednosti. Prema njegovim riječima, centralni događaj u Vašingtonu bila je tradicionalna religijska "seder" večera. Radi se o obrednoj večeri koja se organizuje za najveći jevrejski praznik Pesah. Promocijom se, dodaje, željela poslati jasna poruka da su u Bosni i Hercegovini "suživot i koegzistencija stvarne vrijednosti". "Ja očekujem jedan pozitivan uticaj prema Bosni i Hercegovini, jer smo kroz brojne aktivnosti lobističkih grupa koje nisu prijatelji Bosne i Hercegovine često predstavljeni kao prostor sukoba civilizacijskih vrijednosti, kao mjesto gdje se ruše i kršćanske i druge vjerske vrijednosti", naveo je Alkalaj. Važnost promocije Hagade u momentu kada 'BiH više nije u fokusu svjetskih zbivanja'Sarajevska Hagada je jedan od najznačajnijih simbola kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. U kontekstu promocije u Vašingtonu, Igor Bencion Kožemjakin, hazan Jevrejske opštine Sarajevo, za Radio Slobodna Evropa navodi kako je "posebno važno" što se Hagada predstavlja danas, "kada Bosna i Hercegovina više nije u fokusu svjetskih zbivanja". "Hagada je stoljećima opstajala ne zahvaljujući jednoj zajednici, nego zahvaljujući ljudima različitih vjera, identiteta i kultura koji su je prepoznavali kao dio vlastitog nasljeđa. Hagada je uspomena na zajedništvo, a ne povod za sukob. U Bosni i Hercegovini građani su je uvijek doživljavali kao nešto što pripada svima", rekao je Kožemjakin za RSE. Ističe i da Hagada treba da se "čita, tumači i predstavlja" u skladu sa vrijednostima koje su je pratile kroz vijekove, bez zloupotreba u političke svrhe. "Podsjeća nas na temeljne ljudske vrijednosti, slobodu, jednakost, dostojanstvo. Njena primarna funkcija je prenos priče o izlasku iz ropstva, priče koju roditelji prenose djeci, iz generacije u generaciju. Svake godine čitamo Hagadu, ponovo ispisujemo isto sjećanje, pretvaramo ga u etički odnos prema drugom čovjeku", naveo je. Kako je nastala Hagada?Sarajevska Hagada nastala je na sjeveru Španije između 1330. i 1380. godine, u vremenu kada iluminirani hebrejski rukopisi gotovo i nisu postojali. Pretpostavlja se da je nastala kao svadbeni dar, jer jedan od najistaknutijih prikaza sadrži dva grba najmoćnijih katalonskih porodica toga vremena, ukrašena motivima cvijeća, ptica i leptira. Sastoji se od 142 pergamentska lista podijeljena u tri cjeline, od bogato ilustrovanog prikaza stvaranja svijeta, preko narativnog i simbolički ornamentiranog teksta, do molitvi i psalama koji se čitaju tokom Pesaha. Upravo raskoš kolorita, fantastični svijet životinja i simbola, kao i hrabrost nepoznatog umjetnika koji je ilustrovao i ljudske figure, čak i lik Stvoritelja, čine ovaj rukopis jedinstvenim. Predsjednik Jevrejske zajednice u BiH, Jakob Finci, podsjeća upravo na tu neobičnu slobodu u umjetničkom izrazu. "Iako je u judaizmu zabranjeno prikazivanje ljudskih likova, Hagada sadrži brojne ilustracije, čak i prikaz stvaranja svijeta", naveo je. Finci navodi za RSE kako je "bio dug put Hagade do Sarajeva", kada su je Sefardi ponijeli iz Španije tokom protjerivanja Jevreja. Na tlo Bosne i Hercegovine, Hagada je iz Španije stigla 1492. godine. Preživjela je inkvizicijske provjere u Veneciji i Modeni, o čemu svjedoče zabilješke u rukopisu, a u Sarajevo je dospjela sredinom 19. vijeka. Najpoznatija epizoda njenog spašavanja dogodila se 1941. godine, kada su kustos Derviš Korkut i direktor Jozo Petrović zavarali nacističkog oficira, tvrdeći da je knjigu već odnio drugi njemački vojnik. Sakrili su je i tako joj ponovo produžili život. Tokom opsade Sarajeva 1990-ih, Hagada je bila prebačena u sef Narodne banke i tako izbjegla razaranje. Stručna obnova i uređenje posebne sef-sobe u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu, nakon rata devedesetih godina prošlog vijeka, koštali su oko 120.000 dolara, uz podršku UN-a i njemačke vlade. Zašto je institucija koja čuva Hagadu izostavljena?Dok se Hagada promoviše u Washingtonu, iz Zemaljskog muzeja u Sarajevu, institucije koja je čuva već 132 godine, pitaju zbog čega nisu bili uključeni u organizaciju njene promocije. "Ne osporavamo pravo političkim i vjerskim predstavnicima da promovišu predmete iz naših zbirki, ali smatramo neprimjerenim da se predstavljanje jednog od najvrjednijih rukopisa prepušta nepoznatim osobama, bez konsultacija s osobljem Muzeja", istakli su u saopštenju 24. marta. Muzej podsjeća da je Hagada preživjela zahvaljujući decenijama stručnog rada kustosa i konzervatora, da je uvrštena na UNESCO-ov registar "Memory of the World" i da je međunarodno priznata upravo zahvaljujući stručnoj obradi i izložbama poput "Tri života Sarajevske hagade". Na tvrdnje Muzeja nije odgovoreno iz Ministarstva vanjskih poslova BiH, koje je jedan od organizatora promocije Sarajevske Hagade u SAD-u. Ranije promocije Sarajevske HagadeOriginalno djelo "Sarajevska Hagada", samo je jednom, krajem 80-ih godina, napustilo Sarajevo, gdje je prikazano u Zagrebu i odmah vraćeno. Odbijeni su, po tvrdnji Jakoba Fincija, brojni pozivi da se predstavi u muzejima svijeta, između ostalog, i u Metropolitan Museum of Art u Njujorku, zbog bojazni da se ne bi vratila u zemlju. "To je vjerovatno jedini slučaj da je jedan od najvećih svjetskih muzeja dobio odbijenicu za izlaganje ovako vrijednog artefakta", rekao je Finci. Ipak, politika čuvanja originala u Sarajevu ograničila je njeno međunarodno predstavljanje. Umjesto toga, izrađeno je kvalitetno faksimilno izdanje koje se danas nalazi u velikim svjetskim bibliotekama i univerzitetima. "Mnogi žele vidjeti original, ali kao što je razlika između kopije i originala Da Vinčijeve Mona Lise, tako je i sa Hagadom. Ko želi da je vidi, treba da dođe u Sarajevo", zaključio je Finci. Inače, u okviru obilježavanja jevrejskog praznika Pesah, i u Sarajevu će u aprilu biti organizovana večera, čime će se nastaviti tradicija okupljanja i dijaloga među predstavnicima različitih zajednica u Bosni i Hercegovini. U BiH živi između 700 i 1.000 Jevreja. https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-sad-hagada/33714635.html https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-sad-hagada/33714635.html Wed, 25 Mar 2026 09:29:05 +0100 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Milorad Milojević) Na katoličkom groblju u Modranu kod Dervente, na sjeveru Bosne i Hercegovine, spomenik u obliku slova "U" i s hrvatskom šahovnicom, već decenijama izaziva podjele. Jedni ga vide kao podsjetnik na stradale Hrvate u Posavini, drugi kao simbol ustaške ideologije. Ove godine spomenik je u središtu nove političke bure u Republici Srpskoj. Vladajuća stranka u tom bosanskohercegovačkom entitetu, Savez nezavisnih socijaldemokrata, najavljuje rezoluciju i zakonski paket kojim bi se kriminalizovalo veličanje NDH kroz simbole, spomenike, pozdrave i javne manifestacije. Situaciju dodatno komplikuje planirano okupljanje bivših pripadnika Hrvatskog vijeća obrane u Modranu, 21. marta, jedne od tri vojske u ratu 90-ih godina prošlog vijeka, gdje se svake godine obilježava godišnjica te jedinice, kao i pomen stradalima u Bosanskoj Posavini. I dok bivši pripadnici Vojske RS to smatraju provokacijom, Hrvati u Posavini ističu da se obilježava stradanje i sjećanje na ratne žrtve. Spomenik u Modranu je konstruisan u obliku slova "U" i sa hrvatskim grbom, šahovnicom, koji počinje bijelim poljem, obilježjima za koja demobilisani vojnici ratne Vojske RS tvrde da nedvosmisleno asociraju na ustaški režim NDH. Osim tog spomenika, nema zvaničnih podataka o tome koliko je ukupno spornih spomen obilježja u Republici Srpskoj. Inače, Republika Srpska godinama odbija da ukloni obilježja osobama osuđenim za ratne zločine nad nesrbima tokom rata u Bosni i Hercegovini, devedesetih godina prošlog vijeka. Stručnjaci upozoravaju da ovakva pitanja ne bi trebala biti uređivana na nivou entiteta, već kroz zakonska rješenja na državnom nivou, kako bi se spriječile političke zloupotrebe i osigurala nepristrasna interpretacija istorijskih činjenica. Šta se predlaže?Za 17. mart u Banjaluci je zakazana sjednica Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) na čijem je dnevnom redu prijedlog rezolucije o osudi ustaških, nacističkih i fašističkih ideologija. Radi se o dokumentu koji prema najavama treba da posluži kao politički temelj za najobuhvatniju restrikciju ikonografije Nezavisne Države Hrvatske (NDH) u ovom entitetu. Rasprava o ovoj temi otvorena je nakon što su opozicione stranke u Republici Srpskoj predložile rezoluciju o osudi ustaškog pokreta i ideologije NDH. Srđan Mazalica, šef Kluba poslanika SNSD u NSRS, izjavio je za Javni servis Radio-televiziju RS da će rezolucijom biti zatraženo da se izmjenama zakona jasno definiše krivično djelo promovisanja i veličanja ideologije i simbola NDH, uključujući ustašku, nacističku i fašističku simboliku, te da se predvide odgovarajuće kazne i sankcije. Dodao je i kako "to uključuje i spomenike i manifestacije", te da se u zakonima "takvi spomenici inkriminišu da se sruše". Za RSE nije želio da komentariše na koji način bi se provodilo rušenje spomenika u RS. O ovoj temi nisu odgovarali na upit ni iz opozicione Srpske demokratske stranke (SDS). 'Nema postrojavanja, ovo su groblja, vijenci i misa'Još nije poznato hoće li biti ovogodišnjeg skupa posvećenog 103. Bojnoj HVO-a u Modranu, 21. marta. Iz Policijske uprave Doboj su za RSE naveli kako "skup još nije najavljen". Na upit, ukoliko bude najavljen, hoće li ga policija zabraniti, za RSE je navedeno da će policija postupati "u skladu sa Zakonom o javnim okupljanjima". RSE nije uspio da stupi u kontakt sa organizatorima okupljanja. Dinko Čutura, koji je nekada bio u organizacionom odboru obilježavanja, tvrdi da se "podižu bespotrebne tenzije i da ceremonija u praksi nema militaristički karakter, nikakvo vojno postrojavanje". O obilježju na spomeniku kaže kako "ne zna" da li se može govoriti o ustaškom obilježju. "Bijelo polje, ustaško, ne znam, pa to se i ovdje u Hrvatskoj govori. Prva zastava Republike Hrvatske bila je s prvim bijelim poljem, 90 ih godina zvanična, pa je kasnije izmijenjena, A drugo, to su spomenici na groblju. Što se tiče 'postrojavanja', ja sam učestvovao u organizaciji, nikad nikakvog postrojavanja nije bilo, dođe se na groblje, položi cvijeće, vijenci, misa, ručak i to je to", naveo je Čutura za RSE. Istovremeno, bivši borci VRS su zaprijetili da će zabraniti obilježavanje, ukoliko to policija ne učini, smatrajući pripadnike HVO odgovornima za zločine nad Srbima u Derventi. Iz Koordinacije udruženja veterana HVO saopštili su kako se time sprječava i sjećanje na stradale Hrvate u Derventi, kojih danas, kako tvrde ima tek desetak posto od prijeratnog broja. Prema popisu stanoivništva iz 1991. u Derventi je živjelo oko 40,6 posto Srba, 39 posto Hrvata, 12,5 posto Bošnjaka i oko šest posto Jugoslovena. Posljednji popis iz 2013. godine pokazuje da Srbi čine oko 81,5 posto populacije, Bošnjaci, 7,3 posto, a Hrrvati oko 9,3 posto. Zašto BiH nema zakon o zabrani ustaštva, fašizma i nacizma?Elvis Fejzić, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu smatra da bi svaka pravna država, posebno ona koja teži članstvu u Evropskoj uniji, trebalo da ima jasno definisane zakone koji uređuju pitanja simbola, praznika i spomenika, uključujući i obilježja koja se odnose na ratna stradanja i kulturu sjećanja. "Važno je da se takva pitanja regulišu zakonom kako bi se izbjeglo djelovanje koje može vrijeđati nacionalna osjećanja drugih naroda ili odstupati od istorijski potvrđenih činjenica. Sve što nosi elemente profašističke ideologije ili politike koja odbacuje drugo i drugačije, vrijeđa osjećaje drugih ili negira ustavni poredak države, trebalo bi da bude zabranjeno i sankcionisano", naveo je Fejzić. Iako se u BiH svake godine osuđuje ustaštvo, fašizam i nacizam, BiH nikada nije uspjela donijeti zakon o zabrani takvih ideologija. Zakon je do sada bio u proceduri nekoliko puta i svaki put je odbijen u Parlamentu BiH. Govoreći o mogućnosti rušenja već izgrađenih spomenika, Fejzić ističe da je riječ o veoma osjetljivom pitanju i da nije siguran da li bi takva pitanja trebalo regulisati na nivou entiteta ili nižih nivoa vlasti. "Najbolje bi bilo da se takva pitanja rješavaju na nivou države, jer postoji opasnost da budu predmet političkih zloupotreba koje mogu nanijeti dugoročnu štetu. Pitanja spomenika ili obilježavanja važnih datuma ne bi smjela biti vođena političkim interesima, već riješena na nepristrasan, neutralan i racionalan način, kako bi svi narodi i građani mogli obilježavati važne datume bez vrijeđanja osjećaja drugih i uz poštovanje istorijskih činjenica", rekao je Fejzić. Inače, hrvatski predsjednik Zoran Milanović 2023. je prisustvovao obilježavanju 103. brigade HVO u Derventi i tada odlikovao tu jedinicu Redom Nikole Šubića Zrinskog. Najnovija dešavanja pokazala su i neistomišljenstvo u do sada prijateljskim odnosima Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a i Dragana Čovića, lidera Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH. Dodik je nakon najave okupljanja u Modranu poručio da "neće biti nikakvog postrojavanja HVO-a u Derventi", nazivajući brigadu "poraženom formacijom odgovornom za zločine nad Srbima". Na to je Čović odgovorio "dalje ruke od hrvatskog naroda", te istakao kako će "branitelji obilježavati svoje datume na svakom pedlju BiH". https://www.slobodnaevropa.org/a/spomenik-derventa-ndh-hvo-republika-srpska-/33708181.html https://www.slobodnaevropa.org/a/spomenik-derventa-ndh-hvo-republika-srpska-/33708181.html Tue, 17 Mar 2026 07:26:23 +0100 Bosna i Hercegovinawebteam@rferl.org (Milorad Milojević, Gojko Veselinović) Republika Srpska osniva Kancelariju za međunarodnu saradnju, tijelo čiji je zadatak jačanje međunarodne pozicije tog bosanskohercegovačkog entiteta. Iz Kancelarije visokog predstavnika (OHR) u Bosni i Hercegovini kažu za Radio Slobodna Evropa kako je nadležnost Ustavnog suda Bosne i Hercegovine da utvrdi je li ova uredba Vlade RS usklađena sa Ustavom BiH i zadire li se njome u nadležnosti države Bosne i Hercegovine, uključujući i oblast vanjske politike. "Sud je već ranije odlučivao o zahtjevima koji su se odnosili na slična ustavna pitanja", navodi se u odgovoru iz OHR-a. Istovremeno, pravni eksperti upozoravaju da RS nema ustavnu nadležnost za vođenje vanjske politike, koja je, isključivo, u nadležnosti države Bosne i Hercegovine. Prema Ustavu BiH, državno Predsjedništvo vodi vanjsku politiku, dok Ministarstvo vanjskih poslova BiH realizuje te odluke. Oba entiteta u BiH mogu razvijati međunarodnu saradnju u okviru svojih nadležnosti i sklapati sporazume, ali samo uz saglasnost države. Zbog toga pravni stručnjaci ocjenjuju kako formiranje entitetske kancelarije koja vodi bilateralne kontakte bez koordinacije sa državnim institucijama, stvara rizik od paralelnog vođenja vanjske politike. Navode i da se radi o potencijalnom narušavanju suvereniteta BiH. Republika Srpska već godinama razvija mrežu svojih predstavništava u inostranstvu- Briselu, Moskvi, Washingtonu, Jerusalemu, Beču, Štutgartu, Beogradu i Šangaju, prema javno dostupnim podacima. Formalno, predstavništva imaju ekonomski, kulturni i poslovni karakter. Iz Predsjedništva BiH i Ministarstva vanjskih poslova BiH nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o uredbi kojom se predviđa otvaranje Kancelarije za međunarodnu saradnju RS. Odgovor da prokomentarišu novi potez vlasti u RS do objave teksta nije stigao ni iz Delegacije Evropske unije u BiH. Šta je poznato o Kancelariji RS?Kancelarija je predstavljena kao služba Vlade RS za međunarodnu saradnju, uključujući projekte, pregovore i kontakte sa stranim državama i organizacijama. Međutim, Vlada RS nije pojasnila za RSE kada će kancelarija početi sa radom, te hoće li koordinisati s državnim institucijama, a nisu dostupni ni podaci o budžetu i internim pravilima rada. Tokom video prenosa sjednice, na kojoj se raspravljalo o uredbi o osnivanju Kancelarije, Savo Minić, predsjednik Vlade RS, obrazložio je potez tvrdnjom da je "posljednjih mjesec i više bilo mnogo posjeta, diplomatskih aktivnosti". Minić je naglasio da nova kancelarija treba objediniti sve te aktivnosti – projekte, pregovore i razgovore sa inostranstvom. 'Pokušaj da se RS predstavi kao samostalna država'Davor Trlin, ekspert za ustavno pravo za RSE ocjenjuje kako se u cijeloj priči ne radi samo o održavanju određene autonomije unutar Bosne i Hercegovine, nego o pokušaju da se Republika Srpska predstavi kao samostalna država. "Nema dileme da formiranje posebne kancelarije RS za međunarodnu saradnju predstavlja pokušaj paralelizma u vanjskoj politici BiH, što predstavlja i narušavanje suvereniteta Bosne i Hercegovine. To je nastavak politike u kojoj se Republika Srpska godinama ponaša kao da je samostalna država", rekao je Trlin. Govoreći o pravnom okviru, Trlin podsjeća da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine u ranijim odlukama razmatrao aktivnosti Republike Srpske u međunarodnoj saradnji. Sud je tada zaključio da pojedine logističke i predstavničke aktivnosti entiteta same po sebi ne predstavljaju preuzimanje nadležnosti vanjske politike države. Ipak, Trlin smatra da bi takve odluke danas trebalo ponovo preispitati. Prema njegovim riječima, institucije Bosne i Hercegovine bi u ovom slučaju mogle pokrenuti spor pred Ustavnim sudom, koji je nadležan da odlučuje u sporovima između države i entiteta. Ko može pokrenuti 'preispitivanje' nadležnosti Kancelarije RS?Predsjedništvo BiH, te državno Ministarstvo vanjskih poslova u ovoj situaciji mogu i trebaju pokrenuti "preispitivanje" formiranja Kancelarije Vlade RS za saradnju sa međunarodnim organizacijama, izjavio je za RSE član Komisije za vanjske poslove Parlamentarne skupštine BiH Midhat Čaušević. Mandat da se to pitanje uputi u razmatranje Predsjedništvu i Ministarstvu ima i Komisija za vanjske poslove. "Ne vidim nijedan razlog da se takva inicijativa ne pokrene, ali vjerujem da će i nadležne institucije same reagovati u skladu sa svojim ustavnim nadležnostima", rekao je Čaušević. Dodao je da svaki pokušaj uspostavljanja bilateralnih odnosa entiteta sa drugim državama mimo državnih institucija predstavlja kršenje ustavnog poretka. Intenziviranje međunarodnih posjeta nakon ukidanja američkih sankcijaU mjesecima koji su prethodili odluci Vlade Republike Srpske o formiranju Kancelarije za međunarodnu saradnju, tamošnje vlasti su pojačale aktivnosti u inostranstvu. Većina tih posjeta odvijala se izvan zvaničnog okvira vanjske politike BiH, a u njihovom centru i dalje je Milorad Dodik, koji, iako više ne obavlja nijednu državnu funkciju, ostaje ključna figura u međunarodnim aktivnostima RS. Dodik je u avgustu 2025. godine smijenjen sa funkcije predsjednika Republike Srpske, nakon što je pravosnažnom presudom Suda BiH osuđen na kaznu zatvora dužu od šest mjeseci, što je prema Izbornom zakonu automatska osnova za oduzimanje mandata. Uprkos tome, Dodik je nastavio putovati i predstavljati institucije RS. Najintenzivniji period putovanja delegacija Republike Srpske počeo je krajem oktobra 2025. godine, nakon što su Sjedinjene Američke Države ukinule sankcije Miloradu Dodiku, Željki Cvijanović i većem broju funkcionera RS, ranije sankcionisanih zbog separatističkog djelovanja protiv Dejtonskog sporazuma. Od početka 2026. godine delegacija RS, uz Dodika, posjetila je Izrael, gdje se sastala sa premijerom Benjaminom Netanjahuom u Jerusalemu. Krajem januara, Dodik je predvodio delegaciju RS u posjeti Mađarskoj, gdje su razgovarali sa premijerom Viktorom Orbanom. Istovremeno, krajem januara i početkom februara, Dodik i članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović boravili su u Washingtonu, gdje su prisustvovali "Molitvenom doručku" sa američkim predsjednikom i održali niz sastanaka sa američkim zvaničnicima. Inače, tokom prošle godine entitetski budžet za međunarodne aktivnosti znatno je povećan. Sredstva namijenjena lobiranju i stručnim uslugama porasla su sa 2,1 miliona maraka (oko 1,07 miliona evra) na 21,7 miliona maraka (oko 11,1 milion evra), dok su izdvajanja za rad predstavništava Republike Srpske u inostranstvu sa 6,5 miliona maraka (oko 3,32 miliona evra) došla na 30 miliona maraka (oko 15,33 miliona evra). Za 2026. godinu predviđeno je 15 miliona maraka (oko 7,67 miliona evra) za finansiranje postojeće mreže predstavništava, uz dodatnih 5,91 milion maraka (oko 3,02 miliona evra) za otvaranje novih kancelarija u inostranstvu. Inače, u drugom bh. entitetu, Federaciji Bosne i Hercegovine, ne postoji tijelo koje bi po nadležnostima ili namjeni bilo uporedivo sa Kancelarijom za međunarodnu saradnju Republike Srpske. Brčko distrikt, kao treća administrativna jedinica u BiH, ima Odjeljenje za evropske integracije i međunarodnu saradnju, koje se bavi koordinacijom EU projekata i regionalnim i lokalnim programima, ali ne može samostalno stupati u međunarodne odnose. https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-entitet-rs-vanjska-politika-paradiplomatija-lobiranje/33703154.html https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-entitet-rs-vanjska-politika-paradiplomatija-lobiranje/33703154.html Thu, 12 Mar 2026 16:16:56 +0100 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Milorad Milojević) Naglo podizanje bezbjednosnih mjera u Republici Srpskoj zbog eskalacije sukoba na Bliskom Istoku praćeno je i tvrdnjama MUP-a RS-a da u drugom bosanskohercegovačkom entitetu, Federaciji BiH "postoje pojedinci povezani s ekstremističkim grupama". To je pokrenulo dileme o motivima ovog poteza, ali i o mogućim političkim porukama koje se šalju pod oznakom "procjene rizika". Istovremeno, širenje sukoba nakon američko-izraelske intervencije u Iranu i iranskog odgovora projektilima na ciljeve u regiji, aktiviralo je jačanje mjera širom Evrope, uključujući i one koje se uobičajeno odnose na zaštitu diplomatskih i kulturnih misija država uključenih u sukob. I dok institucije u RS-u tvrde da djeluju preventivno, u Ministarstvu bezbjednosti BiH, kao ni u MUP-u u Federacije BiH, nisu odmah odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o tome da li su i u drugim dijelovima zemlje uvedene pojačane mjere, niti kako komentarišu navode i postupke entitetskog MUP-a. Šta je uradio MUP RS-a?Od 2. marta na ulicama Banjaluke u blizini Jevrejskog kulturnog centra su stacionirani pripadnici Policije RS naoružani dugim cijevima. Reporter RSE primijetio je i pojačano patroliranje policijskih snaga u tom gradu. U saopštenju za javnost iz MUP-a RS, navedeno je kako su pojačane mjere bezbjednosti uvedene s ciljem "sprečavanja eventualnih terorističkih napada na području Republike Srpske, s posebnim fokusom na Jevrejski kulturni centar u Banjaluci i druge jevrejske zajednice" u tom bh. entitetu. Kako ističu, dodatni oprez uslovljen je i informacijama o "povezanosti pojedinaca iz Federacije BiH sa ekstremističkim grupama te njihovom učešću u terorističkim napadima u BiH i inostranstvu". Iz MUP-a RS nisu odgovorili na upit RSE da obrazlože ove tvrdnje, odnosno da li posjeduju neke informacije o potencijalnim opasnostima od napada. Nije odgovoreno ni da li su pojačane mjere uvedene uvedene u koordinaciji sa drugim policijskim tijelima u BiH, kao niti da li oko toga sarađuju sa nekim od zemalja regije. U saopštenju od 2. marta, navedeno je kako u aktivnostima učestvuju pripadnici Specijalne antiterorističke jedinica MUP-a i Žandarmerija RS, koji vrše pojačan nadzor i preventivne kontrole objekata od posebnog značaja. Pozvani su i građani da svaku sumnjivu aktivnost prijave najbližoj policijskoj stanici ili pozivom na broj 122, dodajući i da je trenutna situacija "stabilna". Bivši direktor Policije FBiH: 'Neprimjerene insinuacije iz RS o prijetnjama'Zlatko Miletić, nekadašnji direktor Uprave policije Federacije BiH, a danas delegat u Domu naroda državnog Parlamenta za RSE ističe kako se podizanje bezbjednosnih mjera u situacijama međunarodnih kriza ne može tumačiti kao znak nove ili nepoznate prijetnje, već kao standardizovana praksa policijskih agencija. Prema njegovim riječima, prvi dio obrazloženja MUP-a RS-a, onaj koji govori o podizanju stepena zaštite oko jevrejskih i drugih štićenih objekata, "potpuno je u skladu s procedurama" koje obavezuju sigurnosne strukture u svim evropskim državama. "Da budemo potpuno jasni, ne podiže se nivo sigurnosti samo oko jevrejskih objekata, nego se principijelno, sa profesionalnog policijskog aspekta, na svim posebno zaštićenim objektima mora povećati stepen sigurnosti kad dođe do ovakvih međunarodnih tenzija", objašnjava Miletić. Dodaje da su takvi objekti jasni: ambasade, konzulati, rezidencije, pa i kulturni centri država uključenih u rat ili međunarodni sukob. "To je običajna situacija, nešto što se radi svuda u Evropi i svijetu. Postoje takozvani elaborati zaštite i policijske agencije su dužne da ih poštuju", ističe. Međutim, Miletić posebno izdvaja dio saopštenja MUP a RS, u kojem se implicira da bi eventualna teroristička prijetnja mogla doći iz Federacije BiH zbog "povezanosti pojedinaca sa ekstremističkim grupama". Takve navode ocjenjuje kao potpuno neprimjerene. "Taj kontekst je vrlo neprimjeren i vrlo bezobrazan. U Sarajevu smo od 1992. do 1995. sačuvali sve objekte pod našom kontrolom, uključujući vjerske objekte svih konfesija, i nijedan nije stradao. Nema nikakvog razloga da se sada insinuira da će nešto doći iz Federacije", naveo je. Naglašava da se ovakve tvrdnje lako mogu zloupotrijebiti u političke svrhe, iako ne odgovaraju terenskoj realnosti. "To su besmislice koje oni tamo valjaju“, kaže, uz ogradu da, bez obzira na političku retoriku, sigurnosne službe uvijek moraju biti na oprezu kako se međunarodna kriza ne bi “zloupotrijebila za neki drugi vid destabilizacije". Šta kažu u jevrejskoj zajednici?U Republici Srpskoj danas postoji tek nekoliko aktivnih jevrejskih objekata, Jevrejski kulturni centar i sinagoga u Banjaluci te sinagoga u Doboju. Pored njih, očuvana su i groblja u Doboju i Bijeljini, dok su ostali istorijski objekti nestali tokom Drugog svjetskog rata i kasnijih razaranja. Iz Jevrejske opštine Banja Luka nisu odgovorili na upit RSE da komentarišu pojačani bezbjednosni nadzor nakon odluke MUP-a RS-a. A Vladimir Andrle, predsjednik sarajevskog jevrejskog društva La Benevolencija, kaže da zajednica nije dobila nikakva upozorenja o posebnoj prijetnji. "Kad se pojavila ta vijest, odmah smo pitali i rečeno nam je da nema nikakvih posebnih prijetnji", kaže Andrle. Navodi da su u kontaktu sa bezbjednosnim organima dobili potvrdu da se radi samo o "malo većoj pažnji" zbog globalne situacije, ali ne i o bilo kakvoj konkretnoj opasnosti: "Nije prijavljeno ništa problematično u tom kontekstu", naveo je. O potezima u RS ističe da ne želi spekulisati. "Ne mogu komentirati odluke unutar RS-a, oni vjerovatno imaju neka svoja saznanja zbog kojih su podigli nivo sigurnosti." Govoreći o stanju u Sarajevu, Andrle ističe da se osjećaj sigurnosti nije promijenio uprkos globalnim događajima. "Kao Jevrej u Sarajevu ne osjećam da je išta drugačije nego prije nego što je počeo rat u Iranu. Jedino što primjećujemo jeste pojačani antisemitizam na društvenim mrežama, što uvijek jeste zabrinjavajuće, ali u realnom prostoru nema promjena", istakao je Andrle za RSE. Upozorenja u zemljama EUIran je zaprijetio napadima na evropske gradove ako se evropske zemlje uključe u vojnu operaciju koju predvode Sjedinjene Američke Države i Izrael. Kao odgovor na prijetnje, više evropskih država pojačalo je sigurnosne mjere, dok su Velika Britanija, Francuska i Grčka već poslale vojne avione, ratne brodove i helikoptere na Kipar nakon što su iranski dronovi napali britansku vojnu bazu na tom otoku. Njemački sigurnosni stručnjaci upozorili su na mogućnost napada iranskih "spavačkih ćelija" u Evropi nakon što je u Iranu izdata fetva kojom se poziva na osvetu za smrt ajatolaha Alija Hamneija, ubijenog u američko-izraelskim napadima. Njemačke vlasti pojačale su nadzor, dok sigurnosne službe upozoravaju da bi fetva mogla potaknuti pojedinačne napade ili aktiviranje postojećih mreža simpatizera Irana u Evropi. Stručnjaci navode da Iran već decenijama koristi mreže povezane s Revolucionarnom gardom za operacije u Evropi, a vlasti u Njemačkoj kažu da trenutno nema konkretnih prijetnji, ali da se sigurnosna situacija može brzo promijeniti i da je nadzor pojačan, piše Euronews. Iran se u prošlosti dovodio u vezu s pokušajima atentata, napadima i zastrašivanjem političkih protivnika u više evropskih zemalja, često uz korištenje kriminalnih grupa kako bi se prikrila direktna odgovornost, piše Politico. Osim fizičkih napada, stručnjaci upozoravaju i na rizik od cyber napada. Iran se smatra jednim od glavnih cyber protivnika Zapada, zajedno s Rusijom, Kinom i Sjevernom Korejom. Evropske institucije posebno upozoravaju na mogućnost napada na državne institucije i kritičnu infrastrukturu, poput energetskih i transportnih sistema. Iako trenutno nema dokaza o širokim cyber napadima na Evropu, stručnjaci smatraju da bi se rizik mogao povećati ukoliko evropske zemlje otvoreno podrže američke i izraelske vojne operacije protiv Irana. Teroristički napadi i prijetnje u BiHPosljednji napad u BiH okvalifikovan kao teroristički dogodio se u oktobru 2024. u Bosanskoj Krupi, gdje je četrnaestogodišnjak ubio jednog i ranio drugog policajca u lokalnoj stanici, čime je nakon gotovo deset godina ponovo otvoreno pitanje terorizma u zemlji. Prethodni potvrđeni teroristički akti vezani su za 2015. godinu, napad Nerdina Ibrića na policijsku stanicu u Zvorniku, u kojem je ubijen policajac Dragan Đurić, te napad Enesa Omeragića u sarajevskom naselju Rajlovac, gdje su stradala dvojica pripadnika Oružanih snaga BiH. Ovi slučajevi nadovezali su se na ranije napade, bombaški napad na policijsku stanicu u Bugojnu 2010. i napad Mevlida Jašarevića na Ambasadu SAD-a u Sarajevu 2011. godine. Prema izvještaju EUROPOL a za 2022. godinu, u zemljama Zapadnog Balkana postoje faktori koji doprinose radikalizaciji, poput identitetskih tenzija, religijskih fragmenata i teških socioekonomskih uslova, ali u regiji ne djeluju velike terorističke organizacije, već su incidenti uglavnom povezani s pojedincima ili malim lokalnim grupama. Američki State Department u izvještaju iz 2023. navodi da je BiH i dalje kooperativan partner u borbi protiv terorizma, ali da su njeni institucionalni kapaciteti ograničeni i da napredak ostaje skroman. U februaru ove godine Savjet ministara BiH zamrznuo je imovinu i sredstva 11 državljana povezanih s organizacijama ISIL i Al Nusra, uključujući radikalnog selefijskog vođu Nusreta Imamovića i nekoliko drugih državljana za koje se vjeruje da se nalaze u Siriji. Mjere su uvedene u skladu s obavezama prema Ujedinjenim narodima i MONEYVAL u i imaju preventivni karakter. Saradnja na tekstu: Meliha Kešmer i Dženana Halimović https://www.slobodnaevropa.org/a/mup-rs-sigurnost-jevjerski-objekti-bliski-istok/33695223.html https://www.slobodnaevropa.org/a/mup-rs-sigurnost-jevjerski-objekti-bliski-istok/33695223.html Wed, 04 Mar 2026 18:53:20 +0100 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Milorad Milojević) Dok šef diplomatije Bosne i Hercegovine (BiH) Elmedin Konaković upozorava na novo remećenje globalne stabilnosti, lider bosanskih Srba i smijenjeni predsjednik entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik u eskalaciji na Bliskom istoku vidi potvrdu "iranske ideološke prijetnje". Američko-izraelska intervencija u Iranu, te odgovor te države neselektivnim gađanjem ciljeva u državama regije, oživjelo je diskusije o prisustvu Irana u BiH. U postu na mreži X, Milorad Dodik tvrdi da je Republika Srpska, entitet u BiH, nastala u borbi protiv "iranske ideologije", optužujući Bošnjake za rat u BiH. To, po riječima sagovornika Radija Slobodna Evropa (RSE), nije u skladu sa stvarnošću, jer je podrška Irana Armiji BiH uslijedila nakon već raširene kampanje terora srpskih snaga širom zemlje. Iran je tokom rata pomagao probosanske snage novcem, humanitarno i oružjem. Nakon poslijeratnog pritiska Sjedinjenih Američkih Država na vlasti u Sarajevu da se prekine jači politički uticaj Irana, veze sa Teheranom su svedene na postojanje kulturnih centara, naučnu saradnju, te vrlo rijetke političke posjete. Uprkos tome, pojedini događaji i izostanak jasnih reakcija u Sarajevu povremeno otvaraju prostor za različite interpretacije iranskog prisustva. Kakva je danas saradnja BiH i Irana?U maju 2025. ministar odbrane Zukan Helez primio je iranskog vojnog izaslanika, nakon čega se, zbog upozorenja američke administracije, morao izvinjavati strateškim partnerima. Portparolka iranske vlade Fatemeh Mohajerani boravila je u Sarajevu 2025. godine, dok je godinu ranije BiH posjetio iranski diplomata Mahmud Heidari. Još ranije, 2022. godine, iranski ministar vanjskih poslova sastao se u Sarajevu s tadašnjom ministricom Biserom Turković i predsjednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem. Bosna i Hercegovina i Iran imaju šest bilateralnih sporazuma o saradnji: trgovinskih, kulturnih, naučnih i investicijskih. Ipak, ekonomska razmjena je minimalna. U posljednjih pet godina BiH je u Iran izvezla oko 4,4 miliona evra, dok je uvoz iz Irana vrijedio oko 21 milion evra. Najviše se izvoze proizvodi od drveta, dok se iz Irana uglavnom uvozi voće. Državljanima BiH nije potrebna viza za ulazak u Iran do 15 dana, dok iranskim državljanima za ulazak u BiH viza jeste potrebna. Nedavno pažnju javnosti privukao Perzijsko‑bosanski koledž kod Sarajeva, u vlasništvu Islamske Republike Iran, u kojem se na snimcima vidio portret Kasima Sulejmanija, jednog od nekad najmoćnijih vojnih zapovjednika Irana. Ubijen je u američkom zračnom napadu u Bagdadu, u januaru 2020. godine, a vlasti u Teheranu i njihovi saveznici slave ga kao mučenika. Zapadne zemlje i Ujedinjeni narodi sankcionirali su njega i Kuds snage zbog povezanosti s terorističkim aktivnostima i iranskim nuklearnim programom. Delegacija iranske ambasade prisustvovala je obilježavanju Dana državnosti u toj školi, dok uprava nije odgovarala na upite o obrazovnom cilju postavljanja Sulejmanijevog portreta. U Sarajevu djeluje Iranski kulturni centar, a od 2016. realizovan je niz izložbi, filmskih sedmica i književnih događaja. Ima li Iran saveznike u BiH?Božo Kovačević, nekadašnji hrvatski diplomata, za RSE ocjenjuje da je jasno da Dodik svojim komentarima "želi dobiti naklonost Trampove administracije", a samim tim i podršku svojim separatističkim planovima. Drugi bh. političari, nastavlja Kovačević, za sada su oprezni sa svojim izjavama, jer su svjesni da su Sjedinjene Države glavni jamac Dejtonskog sporazuma. Prema njemu, Iran je poput Rusije pokušao iskoristiti raspad bivše Jugoslavije za osnaživanje svog uticaja, ali je sebi postavio zadaće "koje nije mogao ispuniti", te zato danas nema saveznike ni u BiH, ali ni na Bliskom istoku. On dodaje da to potvrđuje i činjenica da ekonomska saradnja sa BiH nije na visokom nivou. "Mislim da je Iran pokušao preuzeti ulogu koju nikako nije mogao izvršavati. Ponajprije zbog dugotrajnih ekonomskih sankcija. On je mogao računati na emocije onih koji su protivnici režima sankcija i koji misle da Zapad nameće svoje kriterije", izjavio je Kovačević. Bivši diplomata kaže da te emocije, ako nisu propraćene institucionalnom saradnjom i razvojem ekonomije, nisu mogle biti dugotrajne. Ipak, očekuje da bi one mogle da se ponovo rasplamsaju nakon napada na Iran. "Budući da Iran više ne može biti vjerodostojan kao saveznik, mislim da će sve reakcije ostati na razini iskazivanja emocija bez mogućnosti da bilo koja skupina u BiH postane instrument dosadašnje iranske politike", zaključuje Kovačević. Svega 'stotinu viza godišnje'Bivši ambasador Bosne i Hercegovine u Iranu Emir Hadžikadunić za RSE ističe da se odnosi dvije zemlje danas zasnivaju na vrlo ograničenim kontaktima. "Odnosi Bosne i Irana su zaista marginalni. Nema značajne trgovine, nema vojne saradnje, a ni turistički promet ne prelazi oko stotinu viza godišnje", naveo je Hadžikadunić. Hadžikadunić podsjeća da je posljednja velika posjeta visoke delegacije iz BiH bila 2004. godine, a da je intenzitet kontakata nakon toga minimalan. Kada je riječ o ratnom periodu, on potvrđuje da je Iran slao oružje, ali uz ključnu napomenu, da je u tom momentu oružje "dolazilo uz prećutnu saglasnost" tadašnje administracije SAD na čelu sa predsjednikom Bilom Klintonom (Bill Clinton), o čemu, kako kaže, govore i kasnija svjedočenja pred američkim Kongresom. Iranske pošiljke su počele da stižu tek nakon 1993. godine. "Dakle, tek nakon izvršene agresije, zbog čega Dodikove tvrdnje o iranskom uticaju na početak rata nemaju nikakvog temelja", naveo je. Sličnog stava je i profesor Fakulteta političkih nauka iz Sarajeva, Asim Mujkić. Prema njegovim riječima, Dodik pokušava uspostaviti lažnu vezu između iranske politike i borbe Armije BiH tokom devedesetih, iako su međunarodni akteri "vrlo dobro svjesni o čemu se radi". Mujkić ističe i paradoks Dodikovih stavova, dok hvali napade na Iran, zanemaruje činjenicu da je Teheran jedan od "najbližih saveznika predsjednika Putina", podsjećajući da Dodik gaji "bliske odnose" sa predsjednikom Rusije Vladimorom Putinom. Da li je bilo još reakcija na američko-izraelsku akciju?Bakir Izetbegović, lider Stranke demokratske akcije, istakao je tokom javnog obraćanja u Sarajevu 1. marta kako "samo oni koji ga (mir) izgube znaju njegovu vrijednost”. "Jučer je ponovo počeo težak rat na Bliskom istoku. Onaj u Ukrajini traje već godinama. Gledali smo šta se dešavalo u Gazi. Trebamo činiti sve da se takva stvar više nikada ovdje ne ponovi. A neće se ponoviti ako budemo jaki i ako oni koji nas ne vole budu svjesni da smo jaki", rekao je Izetbegović. Nakon napada na Iran, Islamska zajednica u BiH objavila je saopštenje u kojem poziva na hitan prekid rata i povratak diplomatiji. "Rat, sukobi i ucjenjivanje silom ne mogu biti način na koji se svijet može dovesti u mirnu luku", navedeno je u saopštenju. Kao zajednica koja je preživjela rat, IZ naglašava "moralnu obavezu da upozori na zlo rata" i poručuje da su narodi Irana i regiona "u mislima i dovama bosanskih muslimana". https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-iran-odnosi/33692190.html https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-iran-odnosi/33692190.html Mon, 02 Mar 2026 17:36:53 +0100 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Milorad Milojević, Goran Katić) Vatrogasci i spasioci iz Republike Srpske boravili su od 9. do 13. februara na obuci u Rusko-srpskom humanitarnom centru u Nišu, bez javne potvrde da su o tome bile upoznate državne institucije Bosne i Hercegovine. Obuka u centru čiji rad zapadne zemlje godinama posmatraju sa sigurnosnim rezervama otvara pitanja nadležnosti i međunarodne saradnje. Radi se o trećoj godini saradnje u kojoj Uprava civilne zaštite RS na obuku u Rusko-srpski centar šalje pripadnike vatrogasno-spasilačkih jedinica iz tog bh. entiteta. U Upravi civilne zaštite drugog entiteta, Federacije BiH, za Radio Slobodna Evropa ističu kako ne znaju ništa o tim odlascima, te smatraju da entitet, bez znanja države, ne bi smio slati vatrogasce i spasioce na obuku u drugu zemlju. U Ministarstvu bezbjednosti BiH, u čijoj nadležnosti su koordinacija u oblasti spašavanja, te međunarodna saradnja, nisu odgovorili na upit RSE da li su dali odobrenje za ovu obuku u Rusko-srpskom humanitarnom centru u Nišu. Dileme su dodatno pojačane činjenicom da su u međuvremenu i u samoj Srbiji pokrenuta pitanja finansijske transparentnosti i pravnog statusa Centra, te zahtjevi i dijela opozicije za njegovo zatvaranje. U RS tvrde da je cilj 'isključivo humanitarni rad i obuka vatrogasaca'Boris Trninić, v. d. direktora Uprave civilne zaštite RS, za RSE navodi da "nije čuo" za sumnje koje okružuju rad Rusko-srpskog centra u Nišu, te tvrdi da je riječ o "profesionalnoj, striktno humanitarnoj saradnji". "Ono što vam mogu reći jeste da imamo izvanrednu saradnju i da se radi isključivo o humanitarnom radu. Ništa nisam primijetio što bi se odnosilo na te navode (o uspostavljanju vojne i obavještajne baze)", rekao je. Kaže da je dva puta posjetio Centar u Nišu, te da je fokus aktivnosti "isključivo" na scenarijima koji simuliraju najopasnije situacije za vatrogasce. "Mi šaljemo naše vatrogasce iz cijele Republike Srpske na obuke koje se isključivo odnose na obuku i ponašanje vatrogasaca u ekstremnim uslovima, visokim temperaturama, u zatvorenim prostorima… prolazak kroz lavirinte, simulacije gašenja požara u zgradama. Sve je to napravljeno montažno i instruktori su profesionalci koji obučavaju naše vatrogasce", kaže Trninić. Istakao je i da su prošle godine realizovana četiri termina za obuke a ove godine su planirali pet obuka u grupama po osam ljudi. Dva termina finansira, po riječima Trninića Uprava RS, a tri su "besplatna", odnosno "na teret domaćina". Jedan termin košta oko 5.000 maraka (2.500 evra). "U to je uključeno sve – hrana, prenoćište i korišćenje tehničko-materijalnih sredstava. Mi obezbjeđujemo prevoz vatrogasaca do Niša i nazad", precizira on, te dodaje da saradnja s Centrom obuhvata donacije i intervencije u vrijeme elementarnih nepogoda. Ko je dogovorio saradnju?Prema navodima Borisa Trninića, saradnja se realizuje na osnovu memoranduma i protokola o saradnji između Uprave civilne zaštite RS i Centra u Nišu koji je "zatekao" po stupanju na dužnost. Nije mogao navesti kada je potpisan memorandum, ali ističe da se svaka međunarodna saradnja Uprave RS odvija "u skladu sa saglasnošću Vlade Republike Srpske". Na zvaničnoj stranici Uprave civilne zaštite RSE nije uspio pronaći dostupnu informaciju o tome kada je i ko potpisao memorandum o slanju na obuku u Rusko-srpski centar u Nišu. No, u oktobru 2021.godine potpisan je sporazum o saradnji sa Ruskom humanitarnom misijom na Balkanu. Tada je navedeno kako se saradnja odnosi i na preventivno djelovanje, organizaciju, obuku i osposobljavanje pripadnika. Na stranici Ruske humanitarne misije na Balkanu, može se naći navod da je u partnerskom odnosu sa Rusko-srpskim humanitarnim centrum u Nišu. Obje strukture su povezane sa ruskim državnim sistemom za vanredne situacije te su prisutne na Balkanu u oblasti civilne zaštite i reagovanja na katastrofe. Međutim, sadašnji vršilac dužnosti direktora Trninić u Moskvi je u maju 2024. godine potpisao i Memorandum o saradnji u oblasti sprečavanja i otklanjanja posljedica vanrednih situacija između Uprave civilne zaštite RS i Ministarstva za vanredne situacije Ruske Federacije. Sa ruske strane sporazum je potpisao zamjenik ruskog ministra za vanredne situacije, Anatolij Mihajlovič Suprunovski. 'Sumnje' u zadiranje nadležnosti BiHU Upravi civilne zaštite Federacije BiH za RSE navode kako sve što tiče obuke u inostranstvu, koja, po njihovom mišljenju, spada u međunarodnu saradnju, spada u nadležnost Bosne i Hercegovine. "Na osnovu člana 4. Okvirnog zakona o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih ili drugih nesreća u Bosni i Hercegovini, pitanje obuke u inostranstvu spada u međunarodnu saradnju u oblasti zaštite i spašavanja. U skladu sa članom 6. navedenog zakona, međunarodnu saradnju u ovoj oblasti ostvaruje Ministarstvo bezbjednosti Bosne i Hercegovine, koje u tim aktivnostima sarađuje sa nadležnim institucijama i organima BiH, entiteta i Brčko distrikta", navode iz Upravi FBiH. Dodaju i kako nisu upoznati s obukom u Nišu koja se provodi za vatrogasce i spasioce iz samo jednog dijela države. "Sama činjenica da Republička uprava civilne zaštite Republike Srpske o takvoj saradnji informiše Vladu Republike Srpske ne može zamijeniti zakonom propisanu ulogu institucija Bosne i Hercegovine u ostvarivanju međunarodne saradnje u oblasti zaštite i spašavanja", zaključili su u Upravi civilne zaštite FBiH. Dio 'šireg konteksta' o vezama RS i RusijeZa bezbjednosnog eksperta Seada Turčala, koji je i dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, slučaj obuke u Nišu ne može se posmatrati izdvojeno, već kao dio obrasca, šireg konteksta o vezama Republike Srpske i Rusije. "Institucije BiH su obavezne ovo ispitati jer obuka vatrogasaca sama po sebi nije problem, nego je problem to što se ta obuka odvija u instituciji s ozbiljnim sigurnosnim znakom pitanja, u sklopu šireg obrasca koji sistematski zaobilazi državne institucije i gradi paralelne veze s ruskim sigurnosnim strukturama", naveo je Turčalo. Dodaje kako bi nepostupanje značilo da "BiH de facto prihvata da njene entitetske strukture vode nezavisnu sigurnosnu politiku s državom koja je pod međunarodnim sankcijama, a to je nešto što se direktno tiče suvereniteta". "Svjesni smo da se doskorašnji predsjednik entiteta RS s Vladimirom Putinom (ruski predsjednik) sastao najmanje 26 puta. Policija RS-a se obučava u Moskvi. RS je donijela zakon o 'stranim agentima' po ruskom modelu. Nabavljeno je preko 4.000 automatskih pušaka. Utvrđeno je i postojanje kampova u entitetu RS, te je 2024. uhapšen ruski državljanin pod optužbom da je obučavao Moldavce. I onda u taj mozaik stavimo i obuku u centru za koji se smatra da ima obavještajnu funkciju", naveo je Turčalo. On ističe kako po je Ustavu BiH vanjska politika isključiva nadležnost državnog nivoa. "Entitet RS ne može samostalno sklapati sporazume o saradnji s institucijama stranih država bez saglasnosti Parlamentarne skupštine BiH. A upravo je to urađeno jer je u maju 2024. potpisan je Memorandum o saradnji u Moskvi, bez ikakve koordinacije s Ministarstvom vanjskih poslova BiH ili OSA-om", zaključio je Turčalo. Šta je poznato o radu Rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu?Dok RS vatrogasce šalje u Niš, u Srbiji traje gotovo paralelna rasprava o tome šta tačno Centar radi, kako je registrovan i ko ga finansira. Centar je formalno uspostavljen na osnovu međudržavnog sporazuma između Vlade Rusije i Vlade Srbije iz 2012. godine i u zajedničkoj je nadležnosti Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije, te ruskog Ministarstva za civilnu zaštitu i vanredne situacije. Radi se o objektu koji vlasti u Moskvi opisuju kao "najznačajniji na Balkanu" za reagovanje na vanredne situacije i elementarne nepogode. Istraživanje RSE je pokazalo manjak transparentnosti u finansiranju i aktivnostima Centra. Sa druge strane Sjedinjene Američke Države Države i Evropska unija godinama iznose sumnje zbog djelovanja Rusko-srpskog humanitarnog centra u Nišu, smještenog u blizini drugog najvećeg aerodroma u Srbiji. Još 2017. tadašnji zvaničnik američkog State Departmenta Hoyt Brian Yee izjavio je da su SAD zabrinute zbog izgradnje ruskog centra u Srbiji i potencijalnog specijalnog statusa osoblja. "Ne verujemo da Rusija ima dobre namjere da pomogne Balkanu da ide ka EU", rekao je tada Yee. On je dodao da Centar u Nišu, blizu granice sa Kosovom, gde SAD imaju oko 600 američkih vojnika i 4.000 pripadnika NATO mirovnih snaga, nije pozitivan pomak. Tada je reagovala Ana Brnabić, sa funkcije premijerke Srbije, rekavši da su ocjene "previše ispolitizovane". Evropska komisija je u Izvještaju o napretku Srbije za 2023. zatražila da Beograd detaljno informiše EU o aktivnostima Centra i njegovoj ulozi u sistemu upravljanja vanrednim situacijama, uz upozorenje da ne smije preklapati nadležnosti sa Koordinacionim centrom EU za hitne slučajeve. Nakon ruske invazije na Ukrajinu, Brisel bilježi intenziviranje odnosa Beograda i Moskve, kao i odbijanje Srbije da uvede sankcije Rusiji. Istovremeno i vlasti Republike Srpske koče, kroz učešće u institucijama Bosne i Hercegovine, uvođenje sankcija Rusiji. Ministar policije Kosova Xhelal Sveçla 2023. je tvrdio da postoje obavještajni podaci o ruskim elementima povezanim s napadom u Banjskoj i da je Centar "obavještajna baza za špijuniranje regiona". Ni Beograd ni Centar nisu reagovali na te navode. Odgovornost za napad preuzeo je Milan Radoičić, a Srbija odbija njegovo izručenje Prištini. https://www.slobodnaevropa.org/a/ruski-centar-nis-vatrogasci-rs-bih/33689821.html https://www.slobodnaevropa.org/a/ruski-centar-nis-vatrogasci-rs-bih/33689821.html Fri, 27 Feb 2026 16:54:58 +0100 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Milorad Milojević) Ermin Jusufović je 1997. godine, kao tinejdžer, nagazio na protivpješadijsku minu, smrtonosni ostatak nakon okončanja rata u Bosni i Hercegovini dvije godine ranije, i u trenu ostao bez noge. Gotovo tri decenije poslije, i dalje živi u Devetaku kod Lukavca, na sjeveru BiH, gdje se minska polja nalaze na svega nekoliko stotina metara od kuća. "Strašna je tragedija kada neko izgubi ruku, nogu ili život. Porazno je da, poslije više od tri decenije, i dalje govorimo o istom problemu", kaže Jusufović za Radio Slobodna Evropa. U BiH još oko 90.000 ljudi živi u područjima u kojima postoji opasnost od mina. U zvaničnim podacima se navodi kako je 770 kvadratnih kilometara u zemlji i dalje kontaminirano minama i eksplozivnim ostacima rata. Na deminiranje je do sada uloženo gotovo milijardu maraka (oko 500 miliona evra), od čega su dvije trećine novca dali strani donatori i međunarodne organizacije. No, taj proces bi mogao biti u potpunom zastoju nakon što su dosadašnji finansijeri obustavili podršku, upozoravaju iz Centra za uklanjanje mina (BHMAC), jer pažnju, kako navode, preusmjeravaju ka Ukrajini i Gazi. Za potpuno okončanje deminiranja potrebno je još oko 250 miliona eura, novca za koji u ovom trenutku nema osiguranog izvora finansiranja. Istovremeno, Bosna i Hercegovina priprema zahtjev za produženje roka svoje međunarodne obaveze da zemlju očisti od mina, koji ističe u martu 2027. godine. Taj zahtjev, u skladu s međunarodnom protivminskom konvencijom, poznatijom kao Ottawa Treaty, BiH mora uputiti već u martu ove godine. Zašto donatori odustaju?Do sada su podršku procesu deminiranja u Bosni i Hercegovini obustavile Švedska, Japan, Švajcarska, Njemačka i Norveška — zemlje koje su godinama bile među ključnim osloncima u uklanjanju mina, dok su SAD i dalje prisutne. Iz ambasada tih zemalja nisu odgovorili na upit RSE o razlozima prestanka finansiranja. Direktor Centra za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini Enis Horozović kaže za Radio Slobodna Evropa da su posljednje povukle podršku upravo tokom 2025. godine, Njemačka i Norveška. "Prva stvar koju su naveli je da nisu zadovoljni brzinom kojom se vrši deminiranje u BiH, jer je već 30 godina od rata prošlo. Uložili su mnogo novca, a domaće institucije, po njihovom mišljenju, ne izdvajaju dovoljno", rekao je Horozović, dodajući da su Švajcarska i Njemačka već preusmjerile dio budžeta ka Ukrajini. "Čak su neke firme dolazile u BiH da testiraju opremu za deminiranje, jer je kod nas mirna situacija i mogu bezbjedno testirati nove tehnologije koje kasnije plasiraju na tržište. Procjene govore da će deminiranje Ukrajine koštati između 150 i 200 milijardi eura. To su ogromna sredstva", ističe Horozović. Eksplozija koja je promijenila životNesreća koja je obilježila život Ermina Jusufovića dogodila se 19. maja 1997. godine, dok je s bratom i majkom radio na porodičnoj zemlji u blizini nekadašnje linije razdvajanja dvije vojske. "Postojao je utabani puteljak koji smo koristili. Sve je bilo zaraslo, a mi nismo primijetili opasnost. U jednom trenutku osjetio sam da sam propao pod lijevom nogom. Nisam odmah shvatio da je mina", prisjeća se za RSE. Uslijedila je eksplozija mine PROM-1, koja se aktiviranjem izbacuje uvis prije detonacije. "Mozak pokušava da pronađe objašnjenje. Rat je bio završen. Nisam mogao odmah shvatiti da sam nagazio na minu. Bio sam potpuno nepokretan", kaže Jusufović. Teško povrijeđen, ostao je ležati dok mu u pomoć nisu pritrčali brat i komšije. Nakon dugog oporavka i ogromne podrške porodice, Ermin je danas reprezentativac Bosne i Hercegovine u sjedećoj odbojci i osvajač brojnih medalja. "Sport mi je pomogao da se vratim životu. Imao sam sreću da upoznam prave ljude u pravo vrijeme i da imam podršku porodice", kaže. Ipak, upozorava da opasnost i dalje postoji. Table upozorenja su, kaže, na mnogim mjestima oštećene ili uklonjene, a mlađe generacije nemaju stvarnu predstavu o riziku. "Moja djeca gledaju moju protezu i ožiljke, pa su možda svjesnija. Ali mnoga djeca danas nemaju pojma šta znači nagaziti na minu. Organizuju se radionice po školama, ali pitanje je koliko to dopire do njih", kaže on. Poseban problem vidi u sve popularnijem planinarenju i kretanju po nepristupačnim terenima, uključujući brdska područja u okolini Lukavca. "Ljudi misle da znaju gdje su bile linije i rovovi. Nažalost, često ne znaju. Opasnost je i dalje velika", upozorava. Prema zvaničnim podacima, od 1996. godine do danas od mina i drugih ekslozivnih naprava zaostalih u ratu, stradala je 1781. osoba, od čega je 626 smrtno stradalih. Posljednji smrtni slučaj dogodio se u septembru prošle godine u naselju Hodžići kod Doboja, gdje je život izgubio devetnaestogodišnji mladić Mehmed Hasanamidžić. Srebrenica kao 'ogledalo zastoja'U Srebrenici, na istoku BiH, i danas postoji opasnost od mina. Gotovo trećina stanovništva i dalje živi u neposrednoj opasnosti od mina, ističe za RSE načelnik odjeljenja za društvene djelatnosti u toj opštini Adem Mehmedović. "Imamo 78 aktivnih minski sumnjivih površina na teritoriji od 530 kvadratna kilometra. Posljednjih godina nije bilo ozbiljnijeg deminiranja, radilo se sporadično, često kad je bilo donatorskih sredstava", rekao je Mehmedagić. Posljednja veća operacija deminiranja, kaže, bila je prije četiri godine. Institucije u BiH 'ne shvataju ozbiljno opasnost od mina'Za Željka Volaša, predsjednika Organizacije amputiraca "Udas" iz Banje Luke, problem je dvostruk, spor i neujednačen proces deminiranja, ali i nedostatak sistemske brige za žrtve. "To je ozbiljan problem koji nismo shvatili ozbiljno. Nismo iskoristili dobru volju donatora i međunarodne zajednice. Svaka mina koja je danas u zemlji je potencijalno novo stradanje. Nemamo kapacitete da stvarno razumijemo šta znači obilježeno minsko polje i kako se incidenti dešavaju. Ne priča se o uvođenju novih tehnologija, ne priča se o novim načinima deminiranja. Kao da sve stoji kao prije dvadeset godina", naveo je Volaš. Produženje roka kao 'standardna procedura'BiH je postavila kraj marte naredne godine kao rok da se zemlja potpuno deminira. Međutim, vlasti će tražiti njegovo produženje. Ključni problem ostaje finansiranje. U BHMAC-u rješenje vide u usvajanju novog Zakona o deminiranju. "Predložen je model u kojem domaće institucije izdvajaju dva promila budžetskih sredstava na nivou entiteta i države, što iznosi oko 30 miliona maraka (15 miliona evra) godišnje. To bi bilo sasvim dovoljno da nadomjesti donatorska sredstva", poručuje direktor BHMAC- a. Zakon je bio u javnoj raspravi, a o njemu svoje mišljenje treba dati i Savjet ministara BiH. U slučaju da zakon bude usvojen, proces deminiranja bi se mogao završiti u narednih osam do devet godina. Bez njegovog usvajanja, kako procjenjuju u BHMAC-u, teško je očekivati da se deminiranje završi prije 2045. godine. Prema posljednjim podacima, novca za deminiranje trenutno ima za ovu i narednu godinu. https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-deminiranje-donatori/33686140.html https://www.slobodnaevropa.org/a/bih-deminiranje-donatori/33686140.html Mon, 23 Feb 2026 16:49:40 +0100 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Milorad Milojević) Prvo je objavljeno ime. Pa zdravstveno stanje. A onda smo na slikama po društvenim mrežama i portalima vidjeli kako izgleda djevojka koja je povrijeđena u tramvajskoj nesreći koja se dogodila u Sarajevu. No, fotografije iz bolničkog kreveta na kojima su, pored maloljetne djevojke i njen doktor, nisu napravljene aparatom, već uz pomoć umjetne inteligencije. "Slike su očito napravljene da izazovu emotivnu reakciju i privuku reakcije na društvenim mrežama i klikove na članke", pojašnjava za Radio Slobodna Evropa Rašid Krupalija, glavni urednik Raskrinkavanja.ba i član Koalicije za slobodu izražavanja i moderacije sadržaja u BiH. Dodaje da su neki od portala shvatili da slike treba ukloniti, ali sada "stvar više nije u njihovim rukama". U tramvajskoj nesreći u glavnom gradu Bosne i Hercegovine koja se desila 12. februara poginuo je 23-godišnji Erdoan Morankić. I njegove fotografije izmanipulisane kroz alate umjetne inteligencije mogu se danas naći širom društvenih mreža. Još četiri osobe su povrijeđene u nesreći uključujući i 17-godišnju djevojku koja se i dalje nalazi u bolnici. Slike koje se šire društvenim mrežama i portalima prikazuju djevojku u bolničkom krevetu, sa modricama na licu dok se pored nje nalazi direktor Opće bolnice dr. Ismet Gavrankapetanović. Doktor Gavrankapetanović koji se nalazi na manipulisanoj slici kaže za RSE da se umjetna inteligencija danas koristi korektno i nekorektno. "Nisam za objavljivanje nikakvih slika bolesnih i povrijeđenih ljudi. Niti pravih niti ovih napravljenih vještačkom inteligencijom", dodao je Gavrankapetanović. Zakon o zaštiti pacijenata garantuje pravo na dostojanstvo pacijentkinje, te zabranjuje aširenje informacija, između ostalog i fotografija, bez njenog pristanka iz bolnice. U većini komentara ispod manipulisane fotografije objavljene na društvenim mrežama ljudi ostavljaju želje brzog oporavka, te pohvale za doktore. Samo u rijetkim momentima mogu se naći komentari sa upitom da li se radi o AI slici. "Ne radite to, nije lijepo ni humano", navodi se u jednom od komentara. Generisane fotografije djevojke se množe i dijele po mrežama, privatnim porukama, a pojavljuju se čak i druge na kojima je zajedno sa 23-godišnjakom koji je poginuo na tramvajskoj stanici. "Onog momenta kad su objavljene na društvenim mrežama, počele su se dijeliti dalje i na privatnim profilima, i to portali više nisu mogli zaustaviti", pojašnjava Krupalija. 'Nismo imali lošu namjeru'Portali i profili na društvenim mrežama koji prenose slike poginulog mladića i djevojke povrijeđene u tramvajskoj nesreći nemaju impressume niti ime i prezime. Neki od njih imaju kontakte. Jedan od portala koji su na svom Facebook profilu prenijeli fotografiju djevojke u bolnici i koji na svom sajtu imaju preko dva miliona mjesečnih pregleda za RSE su rekli da su oni samo prenijeli fotografiju. "Mi smo portal koji samo prenosi vijesti sa drugih portala, nit smo mi napravili sliku nit smo imali bilo kakvu lošu namjeru", rekli su iz redakcije ovog portala za RSE. Prema podacima Vijeća za štampu u BiH postoji 488 registrovanih informativnih portala, a samo 40 posto ima u potpunosti ispunjene impressume. Više od 2,73 miliona u zemlji koristi internet. Iz Vijeća za štampu BiH su za RSE rekli da Kodeks za štampane i online medije izričito navodi da su izdavači i novinari dužni da tehnologiju kao i društvene mreže koriste koriste "u dobroj namjeri, radi istinitog, tačnog, objektivnog, provjerljivog i pravovremenog informiranja javnosti." Kažu također da će zbog izazova sa umjetnom inteligencijom tokom ove godine dopuniti Kodeks za štampu sa odredbom o primjeni AI alata. Dodali su da se ove odredbe mogu primjenjivati u svim slučajevima neetične upotrebe umjetne inteligencije na portalima. Bosna i Hercegovina nema zakonske regulative kojima bi građani bili zaštićeni od zloupotrebe fotografija putem vještačke inteligencije. Radi se o potpuno novoj dimenziji u koju, kako navodi Krupalija, ulazimo "vrlo brzo i naglavačke" te o etici i zaštiti privatnosti tek se počinje raspravljati. Zakon o zaštiti ličnih podataka zemlje propisuje da je fotografija lica biometrijski podatak, odnosno dakle lični podatak koji se ne smije obrađivati bez saglasnosti ili drugog pravnog osnova. No, pitanje sadržaja koji se prave uz umjetnu inteligenciju se tek postavlja širom svijeta i organizacije tek rade na regulaciji generativnog sadržaja. Iz Vijeća za štampu BiH kažu da iako ne postoje posebni zakoni kojima bi se u regulisala ova oblast, BiH kao zemlja kandidatkinja za članstvo u EU ima obavezu usklađivanja svog zakonodavstva sa Unijom. "Uključujući i odredbe Akta o umjetnoj inteligenciji iz 2024. godine". Evropska unija kroz svoj AI Act obavezuje da na svim materijalima koji su generisani kroz umjetnu inteligenciju budu naznačeno da je njima manipulisano ili da su AI. "Iskorištavanje ovakvih slika za privlačenje čitatelja na portal je jasno upitno - ove slike nemaju nikakvu informativnu funkciju, jedina im je svrha da izazovu emotivnu reakciju", dodaje Krupalija. Dodatan problem jeste što su korištene slike maloljetne osobe. "Mediji imaju jasne preporuke o izvještavanju o temama koje uključuju maloljetne osobe, i te preporuke su napisane s ciljem da se maloljetnici zaštite od iskorištavanja i štete koju može nanijeti nesavjesno izvještavanje", pojašnjava Krupalija. "Ove AI slike su jasan primjer eksploatacije za lajk i klik". 'Nema pristanka na AI slike'Umjetna inteligencija pravi fotografije na koje nikada nismo pristali, pojašnjava Jennifer Adams stručnjakinja za digitalne politike, i time se potkopava sam pristanak. "Imate mladu ženu koja će sada biti ponovno traumatizirana nakon vjerovatno najtraumatičnijeg događaja u njenom životu. I onda će biti ponovno traumatizirana ovim slikama koje će zauvijek biti tu", pojašnjava Adams koja na Univerzitetu u Beču vodi centar za uticaj politika. Problem nije samo u umjetnoj inteligenciji, nego i u širenju tih materijala pojašnjava Adams. Ovakvo nešto se danas dešava svuda i stalno i suština problema leži u velikim tehnološkim kompanijama, dodaje. Meta, na primjer, od autora zahtjeva da pri objavi materijala naglase da se radi o sadržaju koji je generisan kroz umjetnu inteligenciju, nakon čega sadržaj dobije ikonu AI Info. To nije bio slučaj kod fotografija povrijeđene djevojke. "Nisu to samo ovi pojedinačni slučajevi manipulacije umjetnom inteligencijom, već i velike tehnološke tvrtke koje odbijaju poduzeti bilo kakve značajne korake kako bi zaustavile te slike kada se objave", kaže ova stručnjakinja za digitalna prava. Niska stopa medijske pismenosti, odnosno nedostatak iste u školama, jeste također jedan od problema koji dovede do širenja ovakvog sadržaja. Kako navodi Adams, iako neke od platformi traže da se sadržaj označi kao AI, to nije rašireno u dovoljnoj mjeri. Velike tehnološke platforme moraju biti prisiljene na poštivanje pravila, dodaje, krivični zakoni moraju biti usklađeni sa današnjicom i problematizirati pitanje umjetne inteligencije i neophodno je uvesti tehničke zaštitne mjere, poput alata za otkrivanje i označavanje tih sadržaja. "Ono što ljudi uvijek kažu jeste da AI nije loš ni dobar, to je alat. Moj stav je da se ne radi o tome da li je dobar ili loš, već da se radi o pristanku, o moći, o odgovornosti." Urednik na Raskrinkavanju Rašid Krupalija kaže da uklanjanje ovih sadržaja ide teško jer nije jasno da li krše pravila na pojedinim mrežama. "Mogu se prijaviti kao štetni sadržaji, ali to ne garantuje uklanjanje. Ono što korisnici mogu sami uraditi je da kontaktiraju profile i stranice koje objavljuju ove slike i zatraže uklanjanje. Nekad je i to dovoljno." No, upozorava da obzirom da su fotografije do sada podijeljene bezbroj puta, malo je vjerovatno da će u potpunosti nestati sa interneta. https://www.slobodnaevropa.org/a/sarajevo-umjetna-inteligencija-djevojka-tramvajska-nesreca/33681614.html https://www.slobodnaevropa.org/a/sarajevo-umjetna-inteligencija-djevojka-tramvajska-nesreca/33681614.html Thu, 19 Feb 2026 07:26:41 +0100 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Una Čilić, Milorad Milojević) Radna nedjelja se vraća na posao i to nakon više od četiri godine pauze u Crnoj Gori. Od 15. februara u toj državi će biti otvorene prodavnice, prvi put od oktobra 2019. godine, nakon što je Ustavni sud Crne Gore ukinuo odredbu kojom je nedjelja bila zakonom zaštićena kao neradni dan. Svjetlana, trgovkinja iz Banjaluke, u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska, ne podržava odluku u susjednoj državi. U ovom dijelu Bosne i Hercegovine nedjelja je radni dan. "Nedjelja je jedini dan kada bi mogla biti sa djecom. Praktično ih ne viđam, tokom sedmice su u školi, ja na poslu. Nas niko ne pita kako to psihički utiče na nas, jesam li umorna, voljela bih imati porodični ručak nedjeljom. Ne radim svaku nedjelju, ali mi nedostaje svaka porodična nedjelja koju sam bila primorana da radim", ispričala je za Radio Slobodna Evropa. U zemljama Zapadnog Balkana nema jedinstvenog rješenja oko neradne nedjelje, ali pojedini sindikati upozoravaju da bi odluka Ustavnog suda u Crnoj Gori mogla otežati radničku borbu za uvođenje ovog dana kao neradnog. Crna Gora: Sud protiv zabrane, poslodavci zadovoljni, sindikati u tišiniUstavni sud Crne Gore ukinuo je krajem januara član 35a Zakona o unutrašnjoj trgovini, ocijenivši da zabrana rada nedjeljom krši slobodu poduzetništva i načelo jednakosti. Sud je naglasio da zakonodavac nije pružio objektivno opravdanje za privilegiranje pojedinih objekata, poput apoteka, pekara i benzinskih pumpi, dok su trgovine s mješovitom robom morale ostati zatvorene. "Odluka o ukidanju neradne nedjelje bila je jedini legitimni epilog ove priče. Cilj je bio da svi imaju jednako pravo na privređivanje", poručili su iz Unije poslodavaca Crne Gore za RSE. Dodali su da će radnici i dalje imati pravo na sedmični odmor, a kolektivni ugovor garantuje 80 posto uvećanu zaradu za rad nedjeljom. U Uniji su istakli kako očekuju da bi se Predsjedništvo Socijalnog savjeta, kojeg čine predstavnici Vlade, poslodavci i sindikati, mogli usaglasiti oko kompromisnog rješenja već sljedeće sedmice. Sindikat nije odgovarao na poziv RSE, ali je na sjednici Odbora za ekonomiju Skupštine Crne Gore, 6. februara, naglašeno da bi kompromisno rješenje moglo biti rad nedjeljom samo tokom ljetnje i zimske sezone. Ministarstvo ekonomskog razvoja najavilo je da će prijedlog proslijediti Vladi, uz poruku da se traži model koji neće ponovo 'pasti' na Ustavnom sudu. Bosna i Hercegovina: U jednom entitetu nedjelja neradna, u drugom radnaU bosanskohercegovačkom entitetu Federaciji BIH, od decembra 2024. nedjelja je neradni dan za tržne centre i veće trgovine. Rad je dozvoljen pekarama, cvjećarama i benzinskim pumpama. Entitetska vlada je odluku donijela na zahtjev sindikata. Od zabrane je izuzet jedino gradić Orašje, na sjeveru BiH, gdje su vlasti tražile izuzeće, jer je tamošnja ekonomija vezana za prekograničnu kupovinu i promet iz susjedne Hrvatske. Mersiha Beširević, predsjednica Sindikata trgovine BiH, za RSE ističe kako je vrijeme pokazalo da je "potpuno opravdana". "Ovo je dugo čekano pravo radnika. Nije idealno rješenje, ali je najjednostavnije i pokazalo se provodljivim. Nije bilo pada prometa niti gubitka radnih mjesta", rekla je za RSE Beširević. Sa druge strane Admir Čavalić, ekonomista i zastupnik u Parlamentu FBiH, ističe kako bi se o uvedenoj zabrani trebalo raspravljati pred Ustavnim sudom, kako je to učinjeno u Crnoj Gori. Za RSE ističe da je riječ o ograničenju prava na rad i slobodu poduzetništva. "Ovo nije neradna nedjelja za radnike, već zabrana rada za određene prodajne objekte. Radnici i dalje rade, ali u zatvorenim trgovinama. Pitanje je ustavnosti, da li se može selektivno zabraniti rad jednim, a dozvoliti drugim sektorima", naveo je. Za pokretanje inicijative Ustavnom sudu potrebno je 33 potpisa poslanika u Parlamentu FBiH. Ocjenu ustavnosti mogu pokrenuti i predsjednik, te potpredsjednik Federacije BiH. Za razliku od Federacije BiH, u drugom bh. entitetu Republici Srpskoj (RS) i administrativnoj jedinici Brčko distrikt nedjelje su radne. Odluku o neradnoj nedjelji u RS donose opštine i gradovi, pa je uvedena u manjem broju lokalnih zajednica. "Nedjelja treba da bude dan odmora. Nažalost, mali broj lokalnih zajednica se odlučio za neradnu nedjelju. Zato smo predložili da, ako već ne može biti neradna, radnici dobiju duplo veću dnevnicu", rekao je za RSE Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata RS. Sindikat je u pregovorima s Vladom RS o memorandumu koji bi uredio rad nedjeljom. Prijedlog uključuje posebnu zaštitu za majke s djecom, samohrane roditelje i trudnice, te veću cijenu za rad nedjeljom. Pola decenije rasprave u SrbijiU Srbiji zabrana rada nedjeljom nikada nije uvedena. Inicijative iz 2020. godine ostale su bez rezultata, a predsjednik države Aleksandar Vučić tada je izjavio da je protiv zabrane, jer bi usporila rast ekonomije. Duško Vuković iz Saveza samostalnih sindikata Srbije za RSE ocjenjuje kako odluka Ustavnog suda Crne Gore "dodatno otežava sindikalne napore u Srbiji, jer političke elite sada imaju argument da takva praksa nije održiva ni u regionu". "Radnici se vraćaju u period prije uvođenja radničkih prava. Trećina zaposlenih radi nedeljom, što znači između 600.000 i 700.000 ljudi", upozorava Vuković. Kaže kako sindikati nikada nisu odustali od zahtjeva za uvođenje neradne nedjelje, ali da nema političke volje da se to provede. "Evo ide i državni praznik Sretenje, kada niko ne bi trebao da radi. Međutim, to je praznik za političare i za deo kapitala, sve ta elita koja će da se okupi, nešto da nam priča tamo i tako dalje, a ljudi će da rade i na građevini i u trgovini", rekao je Vuković. Dodaje kako je trenutno u Srbiji oko 2,3 miliona zaposlenih u ovoj oblasti. Kosovo: Lokalne odluke, bez državnog zakonaNa Kosovu pitanje neradne nedjelje uređuju opštine. Dio od 38 opština uveo je zabranu rada nedjeljom, uz određene izuzetke i rotacione sisteme, ali praksa ostaje neujednačena i raznolika. Jedna od njih je Shtime, gdje je uredba na snazi od 2024. godine. Iz te opštine navode da tokom konsultacija "nije bilo značajnih primjedbi", te da je "uredba usvojena većinom glasova u opštinskoj skupštini". "Trenutno je funkcionalna i smatra se da je u najboljem interesu radnika i funkcionisanja privatnog sektora u našoj opštini", rekli su iz opštine za Radio Slobodna Evropa. Predsjednik nezavisnog sindikata privatnog sektora Jusuf Azemi za RSE tvrdi da same zabrane nisu rješenje, već da je ključan problem u primjeni propisa o platama, a ne u samom radu nedjeljom. "Radnici ne odbijaju da rade nedjeljom, ali se protive neredovnoj isplati. Po zakonu, vikend se plaća 50 posto više. Bilo bi dobro da radnici odmaraju vikendom, ali ako su primorani da rade, onda bi barem trebalo da budu plaćeni u skladu sa Zakonom o radu“, rekao je Azemi. Predsjednik Privredne komore Kosova Lulzim Rafuna za RSE kaže da su zabrane rada nedjeljom posebno sporne u turističkim zonama. "Kao Privredna komora, ne razumijemo ovu odluku, posebno u turističkim zonama. Bilo je pritužbi privrednika da im se ne dozvoljava rad i da zbog toga ne mogu obavljati djelatnost", rekao je Rafuna. On upozorava i na posljedice po građane jer "porodice obično kupovinu obavljaju vikendom". "Na neki način, ovo ograničava i mogućnost građana da kupuju", naveo je. RSE je pitanja poslao i drugim opštinama koje su uvodile slične mjere, ali odgovori nisu stigli do objave teksta. Sjeverna Makedonija: Pionir u regijiU Sjevernoj Makedoniji nedjelja je od 1. januara 2022. godine i zvanično postala neradni dan za ogromnu većinu zaposlenih, nakon što su stupile na snagu izmjene radnog zakonodavstva i propisa koji regulišu trgovinu. Prema procjenama vlasti, ovom mjerom obuhvaćeno je oko 92 odsto radnika u zemlji. Zakonski okvir, međutim, ne znači potpunu zabranu rada nedjeljom. Predviđeni su brojni izuzeci za djelatnosti u kojima se proizvodni ili tehnološki proces ne može prekidati. Među njima su živinarska proizvodnja, rudnici uglja, pivare, pekarska i konditorska industrija, štamparije, proizvodnja osnovnih farmaceutskih proizvoda, kao i priprema i usluživanje hrane. Kada je riječ o trgovini, vrata mogu ostati otvorena u velikim šoping centrima koji imaju najmanje 8.000 kvadratnih metara efektivne prodajne površine, benzinskim pumpama, u radnjama u kojima radi sam vlasnik, te na kioscima i prodavnicama u turističkim zonama koje prodaju sladoled, grickalice, cvijeće, suvenire, filigran, novine i cigarete. Radnici koji rade nedjeljom imaju pravo na dodatak na platu od najmanje 50 odsto za svaki sat rada, ali i na kompenzacioni slobodan dan koji moraju iskoristiti u roku od sedam dana. Uz to, trgovci koji rade nedjeljom i tokom praznika obavezni su izdvojiti i posebnu naknadu u visini dva odsto prihoda koji su tim danima ostvarili u prethodnoj godini. Nadzor nad primjenom ovih pravila vrši državni inspektorat rada. Hrvatska: 16 radnih nedjelja godišnjeU Hrvatskoj, članici Evropske unije, Zakon o trgovini iz 2023. godine zabranjuje rad nedjeljom, ali trgovci mogu odabrati 16 nedjelja godišnje kada će raditi. Ministarstvo gospodarstva Hrvatske, nakon dvije godine primjene zakona, ipak planira izmjene Zakona o obrtu koje bi, isključivo malim porodičnim trgovinama, omogućile rad nedjeljom bez ograničenja. Rad na izmjenama podržali su i u Hrvatskoj obrtničkoj komori, tvrdeći da su male trgovine pretrpjele najviše štete od zabrane rada nedjeljom. Kako se nedjeljom radi u EU?Unutar Evropske unije radnici su zaštićeni direktivom koja od zemalja članica traži da se poštuju određena prava, poput onoga da se tokom sedmice možeraditi 48 sati, uključujući i prekovremeno. Radnici imaju pravo na minimalni odmor od 24 sata nakon sedmodnevnog rada. No, nema specifičnog navođenja kada, odnosno koji dan taj odmor treba da se desi. Rad nedjeljom fleksibilan je u brojnim zemljama članicama Evropske unije, ali, primjera radi, nedjelja u Njemačkoj ima ustavnu zaštitu. Taj dan, kao i praznici, su dani koji su ustavno prepoznati kao "dani odmora i duhovnog poboljšanja". Izuzeci postoje u određenim slučajevima poput restorana, hotela, ali trgovine ostaju striktno zatvorene. Sličan je slučaj i sa Austrijom, koja, iako nema ustavne odredbe po pitanju nedelje, ima zakon koji kaže da radnici moraju da odmaraju 36 uzastopnih sati, te da taj odmor mora uključivati nedjelju. Tog dana rad je moguć za radnike u uslužnim i turističkim djelatnostima. Prema podacima Eurostata više od 20 posto zaposlenih radilo je preko vikenda u 2023. godini. Među njima, najviše se vikendom radilo u Grčkoj. Isti izvor navodi da je najveći broj zaposlenih koji rade nedjeljom na Malti, oko 19,2 posto, dok u Litvaniji radi tek 2,5 posto. Saradnja na tekstu: Una Čilić, Zoran Kjuka, Sonja Gočanin, Doruntina Baliu https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-rad-nedeljom-ustav-radnici-/33677030.html https://www.slobodnaevropa.org/a/crna-gora-rad-nedeljom-ustav-radnici-/33677030.html Fri, 13 Feb 2026 15:21:39 +0100 Crna GoraRegijaAktuelnowebteam@rferl.org (Milorad Milojević) Kada Senka Kurt kaže da u Ustavu Bosne i Hercegovine ne postoji, to je činjenica koja ukazuje na podjelu na konstitutivne i "Ostale" koja je prisutna tri decenije nakon rata. Ona se izjašnjava kao Bosanka i formalno ne pripada nijednoj od tri ustavno priznate etničke kategorije – Bošnjacima, Hrvatima i Srbima. Zbog toga joj je unaprijed uskraćeno pravo da se kandiduje za najviše državne funkcije. "Osjećam frustraciju. Zbog ustavne diskriminacije, kao Bosanka se ne bih mogla kandidovati za člana Predsjedništva BiH, čak i da to želim. To je za mene dugotrajna frustracija, jer živim u zemlji koja nosi ime mog identiteta, a u njenom ustavu za nas nema mjesta", ispričala je Kurt za Radio Slobodna Evropa. Njena priča nije izuzetak, već ilustracija šireg problema. Početkom februara, Evropski sud za ljudska prava donio je presudu protiv BiH utvrdivši da je Zlatan Begić, poslanik u Parlamentarnoj skupštini BiH, diskriminisan, jer mu, kao građaninu iz reda "Ostalih", nije bilo omogućeno da se kandiduje za predsjednika ili potpredsjednika Federacije BiH, niti za rukovodeće funkcije u državnom parlamentu. Sud je ocijenio da je takva praksa suprotna evropskim standardima i naložio isplatu odštete. Iako presuda još nije pravosnažna, analitičari upozoravaju da politički sistem BiH i dalje nema odgovor na pitanje - kako funkcionisati bez etničkih barijera koje su ugrađene u temelje države. To, kako ističu, potvrđuje i činjenica da država već 20 godina odbija da provede ranije presude iz Strasbourga, koje se odnose na etničku diskriminaciju. Diskriminacija na svim nivoimaPresuda u slučaju Zlatana Begića samo je nastavak niza presuda Evropskog suda za ljudska prava koje BiH godinama odbija da provede. Najpoznatija među njima je ona iz 2009. godine, koja je izrečena u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH". Njome je utvrđeno da Ustav BiH diskriminiše pripadnike nacionalnih manjina, jer im ne dopušta kandidaturu za Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamenta BiH. Dervo Sejdić i Jakob Finci tada su dobili spor, ali ne i prava koja im presuda garantuje. Sedamnaest godina kasnije, situacija se nije promijenila, a Sejdić, iz Romskog informativnog centra Kali Sara, kaže za RSE da sumnja da će odluke suda ikada biti provedene. "Trenutnim politikama odgovara ovakvo stanje da za lične interese i uži krug prijatelja unutar svojih stranaka obezbijede što više pozicija i benefita. Njima odgovara da se na račun tobože diskriminacije konstituivnih naroda održavaju na političkoj sceni, okupljaju glasačko tijelo i već su mašinerija", kazao je Sejdić. Upozorava i da diskriminacija ne postoji samo na državnom nivou, već i u entitetima, kantonima i drugim nivoima vlasti. Kao potencijalni izlaz vidi intervenciju visokog predstavnika u BiH, koji raspolaže bonskim ovlastima, ali do sada nije posegnuo za njima u ovom pitanju. Presude koje se gomilaju, prava koja izostajuPored Derve Sejdića i Jakoba Fincija, Evropski sud za ljudska prava presudio je i u korist Azre Zornić, Ilijaza Pilava, Samira Šlakua i Svetozara Pudarića. Evropski sud za ljudska prava je presudio u korist Azre Zornić, u julu 2014. Ona je državu tužila, jer joj nije bilo dozvoljeno da se kandiduje za Dom naroda Parlamenta BiH i Predsjedništva BiH, pošto se ne izjašnjava kao pripadnica konstitutivnih naroda u BiH. Ilijaz Pilav tužio je BiH zbog nemogućnosti da se, kao Bošnjak koji živi u Republici Srpskoj, kandiduje za člana Predsjedništva BiH koji dolazi iz tog entiteta. Pilav je, nakon nekoliko godina suđenja, dobio spor protiv BiH u junu 2016. Samir Šlaku iz Sarajeva tužio je BiH, jer mu nije dozvoljeno da se kao pripadnik nacionalne manjine kandiduje za Dom naroda Parlamenta BiH i člana Predsjedništva BiH. Sud za ljudska prava u Strazburu presudio je u maju 2016. godine u njegovu korist. Evropski sud za ljudska prava donio je 8. decembra 2020. presudu u predmetu Svetozar Pudarić protiv BiH, kojom je utvrdio da je BiH diskriminirala sada preminulog Pudarića, u vezi s pravom na kandidaturu za člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda na teritoriji Federacije BiH. Nijedna od ovih presuda nije implementirana. Diskriminacija kao politički temeljSociolog Esad Bajtal kazao je za RSE kako sumnja da će trenutna struktura vlasti u BiH ikada provesti presude Evropskog suda za ljudska prava i otkloniti dikriminaciju nad građanima koji ne pripadaju jednom od tri konstitutivna naroda. "Temelj njihovih politika je diskriminacija, koja nema nikakvog racionalnog temelja i toliko je apsurdna da je pravo čudo kako opstaje", ističe Bajtal. On kaže da je, mimo svoje volje, i sam formalno svrstan u kategoriju Ostalih, iako se izjašnjava kao Bosanac, ali to sistem ne prepoznaje. "Doživjeli smo i živimo varijentu u kojoj nas Bosance u našoj zemlji zovu 'Ostali'. To je uvreda, a da ne govorimo o uskraćivanju prava. Ko ima pravo nekoga u njegovoj vlastitoj zemlji zvati ostalima. Dakle, imate prvog, drugog i trećeg, a oni ostali su periferija i margina", kaže on. Ustav BiH prepoznaje tri konstitutivna naroda (Bošnjak, Srbin, Hrvat), te pripadnike "Ostalih" i građane BiH. Međutim, ne precizira ko čini "Ostale" niti daje precizna objašnjenja o tome ko su građani BiH. "To mene ne pogađa, jer namam tu vrstu političkih ambicija, ali pogađa ljude koji bi željeli da se kandiduju i da budu birani. Sve im je to uskraćeno", ističe Bajtal. Sličnog je stava i Aleksandar Žolja, direktor Helsinškog parlamenta građana Banja Luka. "Još prije 16 godina sud u Strasbourgu utvrdio je da BiH diskriminiše određene ljude. BiH je, nažalost, toliko neodgovorna prema svojim građanima da ni do danas nije riješila tu diskriminaciju", istakao je Žolja. Za njega je problem i sam naziv "Ostali". "Pri tome su 'ostali' dodatno diskriminisani, a i sam naziv 'ostali' je degradirajući i kao takav je i dalje sadržan u Ustavu BiH. Poznato mi je da su nacionalne manjine odavno tražile da se taj pojam promijeni u nešto ravnopravnije, iako su njihova politička prava i dalje ozbiljno ugrožena", ocijenio je Žolja. Evropski put pod znakom pitanjaKomitet ministara Vijeće Evrope i Evropska komisija godinama upozoravaju Bosnu i Hercegovinu da bez izmjena Ustava i Izbornog zakona nema usklađivanja s Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Iako su formirane brojne radne grupe i usvojeni akcioni planovi, konkretnih rezultata nema. Izmjene izbornog zakonodavstva nalaze se među 14 ključnih prioriteta koje BiH mora ispuniti za početak pregovora s Evropskom unijom. One podrazumijevaju i ustavne promjene, posebno kad je riječ o pravu manjina da ravnopravno, kao i tri konstitutivna naroda, budu imenovani u izvršnu, zakonodavnu i sudsku vlast. Dok se to ne desi, oko 400.000 građana BiH ili 12 posto stanovništva i dalje ostaje bez osnovnog demokratskog prava- da budu birani zbog imena, porijekla ili mjesta u kojem žive. https://www.slobodnaevropa.org/a/ostali-bih-jednakopravnost-ustav-bosanac-bosanka/33670519.html https://www.slobodnaevropa.org/a/ostali-bih-jednakopravnost-ustav-bosanac-bosanka/33670519.html Thu, 05 Feb 2026 16:06:32 +0100 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Milorad Milojević, Marija Augustinović) Ruski državljanin Aleksandar Genadijevič Zamahin, nekada vlasnik firme pod američkim sankcijama zbog veza s vojnom industrijom, sada pokušava dobiti bh. državljanstvo kako bi investirao u Republiku Srpsku. Prijedlog da dobije državljanstvo Bosne i Hercegovine podržala je Vlada jednog od dva bh. entiteta Republike Srpske na sjednici 29. januara. Konačnu odluku o državljanstvu donijet će Vijeće ministara BiH, na sjednici koja još nije zakazana. U međuvremenu, Radio Slobodna Evropa (RSE) saznaje od izvora bliskog Zamahinu, koji nije želio da mu ime bude objavljeno zbog "sigurnosnih razloga", da ruski državljanin ima poteškoće s prijenosom financijskih sredstava u Bosnu, otkako je registrirao kompaniju u BiH, početkom 2025. godine. Isti izvor kaže da Zamahin želi investirati u Bosnu, a ne izbjegavati sankcije. Usprkos tome što se formalno uskladila sa EU, sankcije u BiH nisu zaživjele, zbog protivljenja ministara iz entiteta Republika Srpska u Vijeću ministara BiH. Kako je rečeno RSE Zamhin je imao namjeru da uvozi iz različitih zemalja, uključujući i Kinu, kao i da iz BiH izvozi na tržište Europske unije. Nešto manje od dvije godine ranije, Zamahin je prodao svoj udio u kompaniji FAM Robotiks u Sankt Peterburgu, nakon što je stavljena na američku listu sankcioniranih, zbog povezanosti s ruskim vojnim i industrijskim sektorom, čime joj je bilo otežano poslovanje, odnosno uvoz i izvoz. Ministar za energetiku i rudarstvo RS Petar Đokić, nakon sjednice Vlade 29. januara u Banjoj Luci, za Radio Slobodna Evropa je rekao da je pitanje državljanstva za Zamahina obrazložio ministar trgovine RS-a. "Procijenjeno je da se, tako je izneseno na Vladi, radi o osobi koja je spremna da, kao nosilac privrednih aktivnosti i vlasnik određenih privrednih kapaciteta, želi da ih prenese u Republiku Srpsku, što mu omogućava da investira i da ravnopravno s ostalima učestvuje u privrednom životu Republike Srpske. Iz istog razloga mu je odobreno i pravo da može steći državljanstvo", rekao je Đokić. Iz Vlade RS, kao ni iz Ministarstva trgovine i turizma RS nisu odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o kakvom ulaganju se radi, te čime bi se bavila njegova firma. Zamahin, prema saznanjima RSE, trenutno ne boravi u BiH, gdje je posljednji put bio prošle godine. Iz Vlade RS-a nisu odgovorili jesu li već proslijedili zahtjev Vijeću ministara BiH. Zašto je Zamahinov biznis u Rusiji sankcioniran?Američko ministarstvo za financije je u novembru 2023. FAM Robotiks stavilo na listu sankcioniranih u okviru paketa sankcija kojim, kako se navodi, SAD nastavlja ometati mreže i kanale putem kojih Rusija pokušava održati svoju opterećenu vojsku. Sankcije su tada izrečene kompanijama i pojedincima koji potiču rat protiv Ukrajine pružajući potrebnu tehnologiju i opremu iz trećih zemalja. Na popisu biznisa našao se "Obshchestvo S Ogranichennoi Otvetstvennostyu FAM Robotiks" za kojeg se navodi da se bavi automatizacijom proizvodnih procesa uz primjenu industrijskih robota. Zamahin je u FAM Robotiksu bio vlasnik od 18. novembra 2016. do 28. decembra 2023., odnosno mjesec dana nakon sankcija prodao je svoj udio u biznisu. FAM Robotiks i dalje posluje, s novim vlasnicima, a na zvaničnoj stranici je navedeno da se bavi "industrijskim robotima, automatizacijom i robotizacijom proizvodnje", odnosno uvozom industrijskih robota i drugih alata. Ova kompanije imala je ured u Kijevu prije 2014. godine, a na zvaničnoj stranici je navedeno da je FAM Robotics dio FAM Holdinga, kao i da kompanija zastupa više svjetskih proizvođača. Nakon sankcija 2023., FAM Robotics je prešao u vlasništvu kompanije Sistema M, što je uobičajen obrazac konsolidacije vlasništva nakon sankcija. Isto ime kompanije u Laktašima i biznisa u Rusiji s kojima je Zamahin povezanU naselju uz glavni magistralni put Banja Luka – Gradiška, u Aleksandrovcu, Zamahin je otvorio kompaniju Ireq d.o.o., u februaru 2025. godine. Ruski državljanin naveden je kao vlasnik i osnivač kompanije koja se bavi vanjskotrgovinskim poslovanjem. Na profilu biznisa na Company Wallu stoji da je Ireq društvo s ograničenom odgovornošću koje se bavi "inovativnom preporučenom opremom". Poslovna djelatnost je trgovina na veliko ostalim mašinama i opremom. Osnivanje kompanije upisano je i kod Okružnog privrednog suda u Banjoj Luci 22. januara 2025. godine. Početni kapital koji je zakonska obaveza pri osnivanju biznisa je stotinu konvertibilnih maraka (oko 50 eura). Od osnivanja kompanija nije imala rashode ni prihode, prema javno dostupnim poslovnim portalima. S druge strane, Zamahin je jedan od vlasnika kompanije istog imena Ireq u Sankt Peterburgu, na adresi koja je vrlo blizu adrese koju koristi FAM Robotiks. Dio ovog holdinga je i kompanija Ireq-oil, koja, između ostalog, uvozi naftne proizvode iz Irana. Podaci pokazuju da su članovi obitelji Zamahin vlasnici Ireq-oila – Veronika A. Zamahina i Dmitrij G. Zamahin. Vjerski aktivizamZamahin je, osim u nekoliko kompanija, aktivan i kao predsjednik međuregionalnog pravoslavnog misionarskog javnog pokreta "Stavros". U nekim od svojih medijskih istupa u ovom svojstvu govorio je kako su mladi izloženi utjecaju neopaganskih ideja putem društvenih mreža. Zamahin je reklamirao i odjeću s vjerskim motivima i često imao javne nastupe u kojima s vjerskog polazišta upozorava na problem ekstremizma kod mladih. Gostovao je na javnom univerzitetu u okviru projekta koji je financiran iz javnog budžeta Ruske Federacije. Procedura za dobivanje državljanstva BiHPrema postojećem zakonu, strani državljani mogu u Bosni i Hercegovini zatražiti državljanstvo nakon što provedu najmanje tri godine sa dozvolom za trajni boravak. Dodatno je potrebno da ne predstavlja prijetnju po BiH, da dovoljno poznaje pismo i jezik, da nije protjeran iz neke zemlje zbog sigurnosnih razloga ili osuđivan na duže od tri godine zatvora. Izuzetke predstavljaju osobe koje vlasti Bosne i Hercegovine prepoznaju kao "posebno važne i korisne" u oblastima, poput ekonomije, sporta, kulture ili nauke. Prema pravilniku, usvojenom u Vijeću ministara 2009. godine, neophodno je da odluku o takvom prijemu u državljanstvo BiH jednoglasno podrže svi ministri. Preporuku, prije razmatranja u Vijeću ministara BiH mora dati neka od nadležnih institucija, poput ministarstva, entitetske vlade, a mogu i privredne komore jednog od dva bh. entiteta. Po sličnom "receptu" kao za Zamahina, Ministarstvo civilnih poslova BiH predložilo je 2024. godine da se ruskom državljaninu Mihailu Litovčenku dodijeli bh. državljanstvo kao "osobi od naročite koristi u oblasti ekonomije". Vijeće ministara tada nije donijelo odluku, već je rasprava odgođena. Prijedlog je došao iz Privredne komore RS. No, RSE je, sopstvenim istraživanjem, utvrdio da Litovčenko nije investirao značajna sredstva u BiH, niti da zapošljava veći broj osoba, kako je predviđeno zakonima. Nije poznato je li Vijeće kasnije odobrilo prijedlog za državljanstvo Litovčenku. Među onima koji su do sada dobili bh. državljanstvo su ruski ili turski biznismeni, koji se smatraju bliskim predsjednicima Rusije i Turske, Vladimiru Putinu i Redžepu Tajipu Erdoanu (Recep Tayyip Erdogan), kao i čelnicima političkih partija u BiH. Na primjer, Ruski oligarh Rašid Sardarov dobio je bh. državljanstvo još 2011. godine kao "značajan investitor". Njegove kompanije u RS imale su koncesije za energetske projekte, ali većina investicija nije realizirana, dok je od Vlade RS do sada naplatio gotovo 100 miliona eura za odustajanje od koncesije za ugalj na istoku BiH. Naročito značajni i počasni građaniDržavljanstvo BiH se može steći i brakom s državljaninom BiH, ali je procedura drugačija i o dodjeli državljanstva ne mora glasati Vijeće ministara. Osoba može lično podnijeti zahtjev nakon pet godina braka, te mora imati stalni boravak u BiH. Što se tiče djeteta čiji roditelj ima državljanstvo BiH, ono mora imati privremeni ili stalni boravak u BiH. Ako ima više od 14 godina, mora lično dati pristanak. Ministarstvo civilnih poslova BiH, vlade entiteta Federacije BiH i RS, te Brčko distrikta BiH, kao treće administrativne jedinice, mogu dati Vijeću ministara BiH preporuku za naturalizaciju stranca, čime se procedura ubrzava. Preporuku mogu dati i Olimpijski komitet BiH, te sportski savezi koji su registrirani na nivou BiH. Inicijativu o prijemu u državljanstvo može jednoglasnom odlukom pokrenuti i tročlano Predsjedništvo BiH, ali u tom slučaju se oni zovu "počasnim državljanima". Najpoznatiji počasni državljanin BiH je Bono Vox, pjevač grupe U2, kojem je pasoš BiH uručen 23. septembra 1997. godine uoči koncerta u Sarajevu. Suradnja na tekstu: Sergei Dobrynin i Mark Krotov (Ruski servis Radija Slobodna Evropa) https://www.slobodnaevropa.org/a/aleksandar-zamahin-rusija-drzavljanstvo-bih-rs/33664916.html https://www.slobodnaevropa.org/a/aleksandar-zamahin-rusija-drzavljanstvo-bih-rs/33664916.html Fri, 30 Jan 2026 16:23:52 +0100 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Meliha Kešmer, Milorad Milojević) Bez javnog poziva. Bez jasnih kriterijuma. Bez spiska projekata. Tako je Vlada Republike Srpske raspodijelila 47 miliona maraka (oko 24 miliona evra) opštinama u kojima će se 8. februara ponoviti izbori za predsjednika ovog entiteta. U ovim lokalnim zajednicama načelnici su kadrovi Saveza nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, stranke čiji su kadrovi i u entitetskoj vladi. Laktaši, Zvornik, Bratunac i Doboj dobili su milionska sredstva za infrastrukturne projekte, nekoliko sedmica nakon što je Centralna izborna komisija BiH poništila glasanje na 136 biračkih mjesta zbog nepravilnosti na prijevremenim izborima za predsjednika Republike Srpske 23. novembra. Od 136 mjesta, 121 se nalazi u ova četiri grada. Prijevremeni izbori raspisani su nakon što je Miloradu Dodiku pravosnažnom presudom Suda BiH oduzet mandat predsjednika RS, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH. Iz Vlade Republike Srpske nisu odgovorili Radiju Slobodna Evropa na pitanje po kojim kriterijumima je donijeta odluka o raspodjeli novca i koji će projekti biti finansirani. Ni Centralna izborna komisija BiH, koja organizuje ponovljene izbore, nije odgovorila na upit RSE da li je ovakva raspodjela novca u skladu sa Izbornim zakonom BiH, koji zabranjuje korištenje javnih sredstava u svrhu direktne ili indirektne kupovine podrške birača. Prema preliminarnim rezultatima prijevremenih izbora, kandidat Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Siniša Karan pobijedio je kandidata Srpske demokratske stranke (SDS) Branka Blanušu s razlikom od oko 9.500 glasova. Koliko novca će dobiti četiri opštine?Analiza Radija Slobodna Evropa pokazuje da dodijeljena sredstva čine od petine do trećine budžeta lokalnih zajednica. Bratunac dobija oko trećinu svog budžeta za 2026. godinu. Laktaši i Zvornik dobijaju oko četvrtinu i petinu svojih budžeta, dok Doboj dobija najviše sredstava, također, oko petinu svog budžeta. Tako će Bratunac dobiti dodatnih tri miliona evra, Laktaši 5,6 miliona evra, Zvornik 6,65 miliona evra, a Doboj, koji ima najviše stanovnika od ova četiri grada, 8,69 miliona evra. U opštinama demantuju povezanost sa izborimaBratuncu je već uplaćen prvi milion maraka (oko pola miliona evra), kaže za Radio Slobodna Evropa načelnik Lazar Prodanović. On odbacuje optužbe opozicije da se novac dijeli zbog izbora. Kaže i kako će novac biti usmjeren na izgradnju novog vrtića, proširenje vodovodne mreže, eksproprijaciju zemljišta za obilaznicu, sanaciju sportske dvorane i krova osnovne škole u toj opštini na istoku Bosne i Hercegovine. "Nama je ta odluka važna kako bismo mogli raspisati tendere za kapitalne projekte. Nijedna marka neće biti utrošena nenamjenski, ta sredstva su isključivo kapitalna i moraju se tako i trošiti. Ovo nema nikakve veze sa izbornim procesom", rekao je Prodanović. U Zvorniku će, prema riječima gradonačelnika, Bojana Ivanovića 13 miliona maraka, namijenjenih tom Gradu, biti potrošeno za saobraćajnu infrastrukturu, vodovod i kanalizaciju, te objekata "bitnih za funkcionisanje grada". "Očekujemo da veliki dio tih projekata već sa prvim danima građevinske sezone krene u realizaciju. Mi se obraćamo na sve konkurse, tražimo donatorska sredstva, jer se radi o projektima višemilionske vrijednosti koje nije realno finansirati samo iz redovnog budžeta. Ova sredstva smo čekali dugo, obećanje je dato još prošle godine. Možda se poklopilo sa izborima, ali vjerujte da smo mi ove projekte čekali odavno", rekao je Ivanović za Radio Slobodna Evropa. Iz Doboja i Laktaša bez odgovoraIz Doboja, grada na sjeveru BiH, kojem je Vlada RS namijenila najveći dio "kolača", gotovo 8,7 miliona evra, nisu odgovorili na upit RSE o tome na koji način će biti utrošena sredstva. Nije se javljao ni gradonačelnik Doboja Boris Jerinić. Na upit RSE nisu odgovorili ni u Laktašima, gradiću sjeverno od Banjaluke. Gradonačelnik Laktaša Miroslav Bojić, u izjavi za novinsku agenciju Srna, rekao je kako se radi o projektima koji u tom gradu "spremaju već dvije – tri godine". "Vlada je zadnji put uplatila ozbiljan iznos prije više od četiri godine kada su Laktaši u pitanju. Ova sredstva nam mnogo znače, jer bez sredstava Vlade za kapitalne investicije teško je realizovati ozbiljne investicije", rekao je Bojić. On navodi da će ukupno biti investirano preko 20 miliona maraka (10 miliona evra) u ovoj godini, kombinacijom sredstava Vlade RS i gradskog budžeta. "Tu želimo mnoge naše lokalne saobraćajnice naravno da riješimo, asfaltiramo ili rekonstruiramo. A s druge strane od sredstava vlade ćemo gledati određene saobraćajnice i da proširimo. S druge strane, ključne investicije koje želimo da realizujemo su investicije koje se odnose na porodicu, na djecu, na starije kategorije gdje želimo da napravimo određene rekreativne zone", naveo je Bojić. Šta kaže opozicija i nevladin sektor?Iz opozicionih stranaka su osudili odluku Vlade RS o dodjeli novca, tvrdeći da se na taj način pokušavaju kupiti glasači i "anulirati" izborne nepravilnosti u ovim opštinama. "Iskreno, ovo što je uradila Vlada Republike Srpske, da je ovih zadnjih dana pred ponavljanje izbora najavila izdvajanje ogromnih sredstava za prioritetne kapitalne investicije, baš u onim opštinama gdje se izbori ponavljaju, to je potpuno jasno da ta sredstva odlaze u svrhu kupovine glasova i glasača", izjavio je za RSE funkcioner opozicione Srpske demokratske stranke Nedeljko Glamočak. Za Damjana Ožegovića iz Transparency International-a BiH radi se o "kupovini naklonosti birača", jer su milionski iznosi dodijeljeni isključivo opštinama gdje se ponavljaju izbori na najviše birališta. Prema njegovim riječima, infrastrukturni projekti predstavljaju najčešći vid političkog podilaženja biračima. "To otvara prostor za političku manipulaciju. Nažalost, praksa pokazuje da vlasti najčešće podilaze biračima upravo kroz infrastrukturne projekte, izgradnju puteva, rasvjete, vodovoda, kanalizacije", ističe Ožegović za RSE. Dodaje kako sumnju pojačava činjenica da odluka Vlade RS "ne sadrži jasne podatke o projektima ni kriterijima za raspodjelu sredstava". TI BiH je, kako kaže, razmatrao mogućnost obraćanja CIK-u, ali bez velikih očekivanja. "Njihova praksa je pokazala da imaju široka tumačenja o tome šta predstavlja kupovinu birača. Još uvijek nema konkretnih projekata, a ovdje imamo i situaciju gdje se izbori ponavljaju, bez zvanične izborne kampanje", ističe Ožegović. Ponovljeni izbori za predsjednika RS koji će biti održani 8. februara, koštaće 600.000 maraka (oko 300.000 evra). Na biralištima na kojima će biti ponovljeno glasanje, na izborima održanim u novembru, razlika između dva kandidata, Karana i Blanuše, iznosila je 16.000 glasova. Saradnja na tekstu: Goran Katić https://www.slobodnaevropa.org/a/milioni-vlada-republike-srpske-izbori/33653922.html https://www.slobodnaevropa.org/a/milioni-vlada-republike-srpske-izbori/33653922.html Mon, 19 Jan 2026 17:17:01 +0100 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Milorad Milojević) Vlasti Republike Srpske ne odustaju od izgradnje gasovoda koji bi ovaj bh. entitet povezao s gasnom mrežom Srbije, koja je do sada dominantno služila za dopremanje ruskog gasa. Najava o gradnji gasovoda, vrijednog više od 500 miliona eura, dolazi dok Evropska unija planira obustavu uvoza ruskog gasa, a Sjedinjene Američke Države insistiraju na smanjenju energetske ovisnosti o Rusiji. Vlasti u RS-u godinama insistiraju na izgradnji gasovoda Nova istočna interkonekcija koji su proglasile projektom od strateškog značaja, ali je izostala suglasnost državnih insitucija. Novi ruski plinovod za BiH zaustavljen na DriniIako prethodnih godina nisu krile oslanjanje na partnerstvo sa Srbijom i Rusijom, sada poručuju da je riječ o isključivo domaćem projektu, otvorenom za različite izvore snabdijevanja. Nedeljko Elek, direktor preduzeća Sarajevo-gas Istočno Sarajevo, koje je zaduženo za ovaj projekat, kaže da u obzir dolazi i azerbejdžanski gas, koji do Srbije dolazi putem interkonektora sa Bugarskom. "To znači da bismo mi mogli pregovarati s Azerbejdžanom. Ovo nije ni ruski ni američki gasovod, nego za za RS i kupiti će gas koji bude najpovoljniji", kazao je Elek za Radio Slobodna Evropa (RSE). Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti zavisna od ruskog gasa koji, preko teritorije Srbije, stiže Turskim tokom. Taj gas ulazi u BiH kod Zvornika i jedinom postojećom gasnom trasom, izgrađenom prije više od 45 godina, doprema se do Sarajeva i dalje do centralne Bosne. Novi gasovod u RS-u trebao bi se na istom mjestu, u Šepku kod Zvornika, povezati s gasovodom u Srbiji. Planirana trasa prolazila bi kroz nekoliko gradova u tom entitetu, preko Banje Luke do Novog Grada na sjeverozapadu zemlje. Dok vlasti RS projekt predstavljaju kao korak ka energetskoj sigurnosti i diverzifikaciji izvora, kritičari upozoravaju da bi mogao dodatno učvrstiti postojeću zavisnost. Tender u RS nasuprot Južnoj interkonekcijiVlada RS dala je u novembru prošle godine saglasnost firmi Sarajevo-gas Istočno Sarajevo za izgradnju, što uključuje i priključne cjevovode prema gradovima i općinama. Tender za izgradnju otvoren je u vrijeme dok se, na američku inicijativu, vode pregovori o izgradnji gasovoda prema Hrvatskoj. Riječ je o projektu Južne interkonekcije (Vlasti u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine pregovaraju s američkim partnerima o preuzimanju izgradnje plinovoda Južna interkonekcija po koncesijskom modelu, uz posredovanje ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu. Model o kojem se pregovara bi značio da američki privatni investitor financira, gradi i upravlja plinovodom u određenom periodu, nakon čega bi bio vraćen BiH. Ukoliko bude izgrađen, BiH bi gasovodom Južna interkonekcija BiH prvi put direktno dobila plin kroz LNG terminal na otoku Krku u Hrvatskoj, čime bi diverzifikovala izvore energije i smanjila ovisnost o Rusiji.) koji bi BiH djelomično oslobodio ovisnosti o ruskom gasu i povezao s globalnim tržištem energije. Iz State Departmenta su za RSE naveli da je plinovod Južna interkonekcija ključan za energetsku sigurnost i ekonomski razvoj BiH i regije i da dodatno jača veze između Sjedinjenih Država i partnera u BiH. "Predsjednik [Donald] Trump jasno je dao do znanja da evropski partneri moraju prestati koristiti rusku energiju", navedeno je u odgovoru na pitanje RSE o namjeri gradnje gasovoda u RS-u. Iz Delegacije EU u BiH nisu odgovorili na upit RSE da prokomentiraju namjeru izgradnje gasovoda u RS-u. 'Računaju na ruski gas'Almir Bečarević, bivši direktor kompanije BH Gas, ocjenjuje za RSE da entitet RS ne odustaje od ruskog gasa, iako je tehnički moguće da planiranim plinovodom stigne i azerbejdžanski gas. No, navodi da je jedina konekcija za azerbejdžanski gas trenutno gasovod preko Bugarske i Srbije, koji je relativno malog kapaciteta. "Ovo je stari pravac snabdijevanja, dakle, računaju na ruski gas. No, postavlja se pitanje šta ako bude obustavljen tranzit i snabdijevanje preko Turskog toka. Sad im je priča da će nabavljati azerbejdžanski. No, u slučaju nestašice ruskog gasa, može se očekivati da Srbija ili Mađarska zakupe sve kapacitete, pa se postavlja pitanje čiji će gas dolaziti", ističe Bečarević. Gas iz Rusije i dalje je dominantan na tržištu Srbije. Prema posljednjim podacima Zavoda za statistiku Srbije, on je u 11 mjeseci prošle godine činio 88 posto ukupnih uvezenih količina. Podaci ukazuju na veće uvezene količine iz Azerbejždana, sa kojim Srbija od novembra 2023. ima sporazum o kupovini tog energenta. Bugarska je najavila da bi mogla obustaviti transport ruskog gasa 2028. godine. U takvom scenariju, BiH bi, bez alternativnog pravca, mogla ostati bez gasa. No, iz RS navode da novi gasovod u tom entitetu, ukoliko bude izgrađen, neće biti ograničen na jednog dobavljača. Tvrde da će biti dvosmjerni, jer ostavlja mogućnost i konekcije na gasnu mrežu u Hrvatskoj kod Novog Grada. Stručnjak za energetiku Dragan Vlaisavljević ocjenjuje da plan o dvosmjernom gasovodu kroz RS, sam po sebi, ne garantuje otklon od ruskog gasa. Ističe da se to može ostvariti samo ako se prekogranični kapaciteti otvore prema trećim trgovcima, u skladu s direktivama Evropske unije. "Suština je da li imate na transparentan način prodaju kapaciteta. Ako kapaciteti nisu slobodni, nego zakupljeni od jednog dobavljača, vi i dalje imate monopol", kazao je. Zainteresirane kineske kompanije?Vlast u RS-u tvrdi da će projekat biti finansiran iz entitetskog budžeta, dok iz Vlade RS nisu odgovorili RSE-u šta je s ranijim planom i ugovorom sa Srbijagasom. Elek navodi da projekat nema veze s Gazpromom, Srbijagasom ni drugim stranim kompanijama, te da ga u potpunosti finansira Vlada RS. Prethodni projekat je bio zamišljen sa potpuno novim ulazom u BiH kod Bijeljine čime bi postao direktan ogranak Turskog toka. Elek ističe kako je prethodni plan je napušten, a novi se realizuje na postojećem gasnom ulazu kod Zvornika koji je priključen na gasni sistem Srbije. On tvrdi da je novi plan nastao nakon što za prethodni nije dobijena potrebna suglasnost (Vijeće ministara BiH utvrdilo je u maju 2023. prijedlog prednacrta međudržavnog ugovora između BiH i Srbije o izgradnji gasovoda Nova istočna interkonekcija. No, ugovor nikada nije zaživio, jer nije završena procedura koja je uključivala izjašnjavanje nekoliko državnih insitucija. Među njima je i Predsjedništvo BiH bez čije suglasnosti i potpisanog bilateralnog ugovora gasovod ne može prijeći državnu granicu.)institucija BiH. "Jednostavno, taj projekat je stavljen ad acta i urađen je ovaj, na postojeći ulaz (kod Zvornika). Danas mi transportujemo taj isti gas u kompletnu Federaciju BiH. Niko nema veze - ni Gazprom, ni Srbija, ni Mađarska, ni Amerika", rekao je Elek. Izgradnja će se finansirati iz budžeta RS tokom pet godina, a udvostručena cijena, prema Eleku, rezultat je planirane gasifikacije 18 općina. Tender za izbor izvođača radova za gasovod u RS otvoren je do kraja januara. Među kompanijama koje su preuzele tendersku dokumentaciju su, kako kaže Elek, i dvije kineske, ali nije precizirao o kojima je riječ. Trasa budućeg gasovoda podudara se s planiranom dionicom autoputa Bijeljina-Banjaluka, naveo je on, dodajući da će gasovod dijelom pratiti autoput od Banjaluke prema Prijedoru. Dionice ovih autoputeva grade tri kineske firme od kojih RSE nije dobio odgovor da li su se prijavile na tender za izgradnju. https://www.slobodnaevropa.org/a/gas-rs-istocna-interkonekcija-srbija-rusija/33648897.html https://www.slobodnaevropa.org/a/gas-rs-istocna-interkonekcija-srbija-rusija/33648897.html Thu, 15 Jan 2026 16:10:38 +0100 Bosna i HercegovinaAktuelnowebteam@rferl.org (Marija Augustinović, Milorad Milojević)